Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U SALIMA PREDSTAVLJENA KNJIGA O PETRU LORINIJU Lorini je bio vrhunski učitelj i utemeljitelj suvremenoga hrvatskoga morskog ribarstva

Objavljeno

-

U dvorani Općine Sali u Salima, u ponedjeljak 19. rujna održano je predstavljanje knjige o Petru Loriniju (1850. – 1921.), vrhunskom učitelju i utemeljitelju suvremenoga hrvatskog morskog ribarstva. Na predstavljanje su se odazvali brojni Saljani, što jasno svjedoči o tome koliki je trag među njima ostavio njihov slavni sumještanin.

Knjigu o Petru Loriniju objavilo je Sveučilište u Zadru. Urednik knjige je Josip Faričić, a autori pojedinih poglavlja su Ante Bralić, Ante Gverić, Dijana Vican, Lav Bavčević, Bosiljka Mustać, Gvido Piasevoli, Vladimir Skračić, Nikola Vuletić, Hrvoje Bazina i Josip Faričić. Knjigu su recenzirali Alen Soldo i Ivan Župan, a grafički ju je pripremila Ines Bralić iz tvrtke Grafikart.

Program predstavljanja moderirao je Ante Mihić, voditelj Hrvatske knjižnice i čitaonice u Salima. Na početku su nastupili Saljski korišti (članovi župnoga crkvenog zbora), a zatim je prikazan 11-minutni dokumentarni film koji su priredile učenice Osnovne škole Petar Lorini u Salima Enola Petešić, Dita Maria Gašpar, Hana Milić, Tea Raljević, Marijela Orlić, Zara Pašeta, Ivona Petešić Frka i Mareta Novosel, pod vodstvom nastavnice hrvatskog jezika Ane Krvaca te uz pomoć vjeroučiteljice Paole Skroče i knjižničarke Antonije Goja.

O knjizi su govorili Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i jedna od autorica knjige, Ivan Župan, jedan od dvojice recenzenata knjige te urednik i jedan od autora knjige Josip Faričić.

Profesorica Vican istakla je Lorinijeve zasluge na polju odgoja i obrazovanja:

– Svoj tekst o Loriniju napisala sam na temelju sadržajne analize arhivske dokumentacije i njegovih radova koje je napisao tijekom formalne učiteljske službe u Salima na Dugom otoku. Kroz interpretaciju Lorinijevih govora, savjetodavnih tekstova i predavanja namijenjenih učiteljima i žiteljima, razvidno je koliko je kao učitelj bio suvremenik u području odgoja i obrazovanja u drugoj polovici 19. stoljeća, te koje misli vrijede i danas, rekla je Vican.

Okupljenima je prenijela osnovne pedagoške misli Petra Lorinija:

– One su strukturno podijeljene u tri cjeline: reformiranje odgoja i škole sa znanstvenom utemeljenošću, povezivanje obitelji i škole za dobrobit djeteta kroz stalni stručni razvoj učitelja te prosvjećivanje svih žitelja u životnoj zajednici, s ciljem društvenog i gospodarskog razvoja i napretka životne zajednice.

Posebno je istaknula spremnost Petra Lorinija da i tada uglavnom nepismenom puku prenese mnoga znanja o domovini i svijetu, ne samo ona iz područja ribarstva, već i politike, poljoprivrede, medicine i dr. Posebno je navela i sljedeće:

– Nesretni i bespomoćni ljudi nisu ostajali ravnodušni na Lorinijeve riječi. Čak i kad je kritizirao, radio je to snagom argumenata, svakodnevnom dosljednošću i vjerodostojnošću, svojim najjačim odlikama osobnosti, kojima je budio pozornost i motivaciju sumještana te ustrajno gradio odnos povjerenja. Znao je primijeniti mjeru za sadržaj i način kako preusmjeriti njihovu pozornost ukazujući im na njihove probleme. Bio je čovjek koji nije samo realizirao odgojno-obrazovnu djelatnost, nego je stvarao znanje. U pisanju i predavanju koristio se govornim jezikom kako bi približio znanstvene istine učiteljima i probudio njihovu svijest o potrebi mijenjanja njihovih pristupa učiteljskoj djelatnosti, te prenašanja tih znanja i umijeća svakom učeniku. Svoje pedagoške pouke prilagođavao je u obrazovne sadržaje, pomno ih strukturirajući za različitu populaciju. S odlučnošću za najhumanije odgojne ciljeve nije imao dvojbi, jer je svoj profesionalizam hranio znanstvenim spoznajama. Jednako se ponašao i prema prijateljima, službenicima i funkcionerima višim od sebe, te političkim autoritetima.

Zaključila je riječima kako je Lorinijevo djelo i danas aktualno te da je riječ o vizionaru koji nam je poslao mnoge pouke, posebno one o potrebi skrbi o općem dobru.

Recenzent Ivan Župan dao je osvrt na značenje knjige o Petru Loriniju.

– Lorinijevo djelovanje koje seže u prijelaz iz 19. u 20. stoljeće, a tiče se ponajviše tematike morskog ribarstva, do sada su proučavali uglavnom povjesničari i uži krug zaljubljenika u povijest ribarstva. Čitanjem ovog rukopisa možemo zaključiti kako upornim i marljivim radom te entuzijazmom jedan čovjek, bez značajnije podrške sustava, može činiti razliku. Petar Lorini, kako autori iznose u ovoj knjizi, bio je upravo takav – stručnjak s vizijom i ogromnom željom za radom, čiji napori nisu bili uzaludni jer svoju primjenu koja je opisana u nizu njegovih djela, nalaze i dan danas.

Župan je pohvalio sve autore knjige jer su omogućili da se dobije izravan uvid u poštovanje koje taj pionir morskog ribarstva dobiva i danas među ribarstvenim stručnjacima, a poglavito među svojim sumještanima te stanovnicima susjednih otoka, koji su se kroz povijest često i sukobljavali zbog ostvarivanja prava prvenstva na ribolov:

– Ovaj rukopis ističe Petra Lorinija kao čovjeka koji spaja ljude, pružajući čitateljima dalekometnu viziju o budućnosti jednog od najvažnijih hrvatskih resursa – Jadranskog mora. Potonje je od posebne važnosti jer smo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju postali dio zajedničke ribarstvene politike, koja ostavlja malo prostora za izražavanje specifičnosti ekologije hrvatskog dijela Jadrana pri upravljanju njegovim resursima. Uz dosad najsustavniji opis djelovanja Petra Lorinija, ovo djelo predstavlja korak dalje, budući da na jednom mjestu daje iscrpni prikaz bioloških, ekoloških, socijalnih, pedagoških, ekonomskih, etnoloških, etimoloških, povijesnih i mnogih drugih činjenica iz hrvatske maritimne baštine, ali u kontekstu trenutne situacije i s pogledom na budućnost.

Saljanima se obratio i urednik knjige Josip Faričić. Istaknuo je potrebu povezivanja akademske s lokalnom zajednicom, posebno u kontekstu permanentne skrbi o zaštiti dragocjenih jadranskih resursa. Uvodno je spomenuo i osobe koje su do sada istraživale Lorinijev život, posebno Saljane Josipa Basiolija, Ćirila Petešića, Šimu Grandova i Mauricija Frku Petešića. K tome, istaknuo je kako je ideju za organizaciju znanstvenog kolokvija o Petru Loriniju u prigodi obilježavanja 100. obljetnice njegove smrti 2021. dao gospodin Nenad Marčina, tadašnji predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i otoka Zverinca.

– Uronjen u višestoljetnu baštinu saljskih ribara, Lorini je svoj učiteljski poziv darovao domovini marljivim, sustavnim i inovativnim radom na polju obrazovanja i ustroja ribarskoga sustava na istočnoj obali Jadrana u političkim okvirima Austro-Ugarske Monarhije. Premda je njegov glas vikao u pustinji neznanja, nemara i bespoštednog „haranja“ prirodnih bogatstava prije više od 100 godina, njegova se jeka i danas čuje, podsjećajući nas na sve radosti i brige ribara, ali i dobrobiti i opasnosti koje su povezane uz korištenje prirodnog bogatstva Jadranskog mora. Stoga je potrebno i dalje, primjenjujući Lorinijev obrazac, poticati na umjereno i razborito vrednovanje mora te održivo i pametno upravljati ribolovnim naporom i drugim ribarskim aktivnostima kako bi osjetljivi jadranski ekosustav i dalje činio jedan od najvrjednijih elemenata prirodne osnove hrvatskoga prostora, istaknuo je Faričić, dodajući:

– Prije nego li za hrvatski dio Jadranskog mora, koje volimo nazivati našim morem, referirajući se na sintagmu korištenu u jednoj ispravi hrvatskoga srednjovjekovnog vladara Petra Krešimira IV., konkretnije i sustavnije iskorake učine mjerodavne vlasti, zadnji je trenutak da i svi sudionici u ribarstvu nešto učine. To znači da i dalje treba raditi na mjerama zaštite i posebice u provedbi učinkovitoga nadzora te pravednom sankcioniranju prekršitelja. Imajući na umu sve probleme, potrebno je da svi koji na bilo koji način sudjeluju u ribolovu, marikulturi i drugim oblicima ribarstva poštuju norme, da brinu o obalnom i morskom okolišu te da vode računa o tome da morski resursi nisu neiscrpni te da postoji opasnost da će budući naraštaji mnoge riblje vrste i druge morske organizme poznavati samo iz literature. U protivnom, svojim grijesima i propustima naš će naraštaj posve zakazati. Našim potomcima, pravim vlasnicima mora koje mi sada koristimo, uništit ćemo ono što nismo sami stvorili već smo naslijedili od prirode i naših predaka, rekao je Faričić, zaključujući izlaganje riječima: „Budimo dostojni Lorinijevi baštinici!“

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

7-DNEVNA PROGNOZA / Badnjak i Božić u znaku snijega, kiše i vjetra. Evo kad će ljepše vrijeme…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno oblačno i vjetrovito s kišom i snijegom. U unutrašnjosti uglavnom u Slavoniji i u Gorskoj Hrvatskoj stvaranje debljeg snježnog pokrivača. Na Jadranu, posebno na jugu, može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom uz obilniju oborinu. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura s orkanskim udarima, na krajnjem jugu veći dio dana jako jugo i jugozapadnjak s olujnim udarima. Temperatura u unutrašnjosti uglavnom između 0 i 5, na Jadranu najviša dnevna od 7 do 12 °C.

Na Badnjak umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito. Ponegdje u unutrašnjosti kiša i snijeg, poglavito na istoku i u Lici, a snijega nošenog burom može biti ponegdje na obali. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni, lokalno s olujnim udarima. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura, uglavnom podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -3 do 2, na Jadranu između 2 i 7, a najviša dnevna od 0 do 5, na Jadranu između 6 i 11 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Umjereno, u unutrašnjosti i pretežno oblačno i razmjerno vjetrovito, osobito na Jadranu. Povremeno će padati susnježica i snijeg, na moru uglavnom bez oborina. Puhat će umjeren i jak sjeverni vjetar, na Jadranu i olujna bura. Temperatura bez veće promjene, na moru malo manje hladno.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ORKANSKA BURA, SNIJEG, POLEDICA… / Zatvorene ceste, u prekidu brodske linije… Iz HAK-a upozoravaju: “Odgodite putovanja!”

Objavljeno

-

By

Vozilo u kvaru na autocesti A1 u tunelu Mala Kapela u smjeru Dubrovnika. Vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, javlja HAK ovog jutra.

“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije su dostupne u realnom vremenu kada nastupe promjene za pojedine skupine vozila o čemu odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda. U tijeku je čišćenje i posipavanje kolnika, a na pojedinim cestama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije”, dodaju iz HAK-a.

Zimski su uvjeti na većini cesta u Lici i Gorskom kotaru uključujući autocestu A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Karlovac i Rovanjska, autocestu A6 Rijeka-Zagreb izmežu čvorova Delnice i Kikovica, državnu cestu DC1 Zagorje-Korenica- Udbina-Gračac-Knin i državna cestu DC3 kroz Gorski kotar na dionici Karlovac-Duga Resa-Zdihovo-Vrbovsko-Delnice-Gornje Jelenje-Kikovica.

U priobalju puše olujna bura. U prekidu su brojne trajektne, katamaranske i brodske linije:

Zadarsko okružje:

– Katamaranska linija 9403 Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat sa polaskom u 06:00 sati iz Ista otkazana.

– Trajektna linija 401 Zadar(Gaženica) – Ist – Olib – Silba – Premuda – M. Lošinj otkazana.

Moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima u unutrašnjosti.

“Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, na put ne kreću bez zimske opreme i ako je moguće odgode putovanje do poboljšanja vremenskih uvjeta”, upozoravaju iz HAK-a.

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama u smjeru Rijeke/Istre i Dalmacije i obrnuto.

Za sav promet zbog olujnog vjetra su zatvoreni:

autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za sve skupine vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama je: čvor Zadar istok- Smilčić-DC27-Karin-Obrovac-Gračac-DC50-čvor Sveti Rok);

državna cesta DC1 na dionici Ondić (Udbina)-Gračac (snježna vijavica);

Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene;

DC54 Maslenica-Zaton Obrovački;

Krčki most (DC102);

Paški most (DC106);

DC218 Donji Lapac-Bjelopolje;

ŽC5217 Bruvno-Mazin-Dobroselo-Donji Lapac;

Samo za osobna vozila otvorene su:

autocesta A6 Rijeka-Zagreb, između čvorova Delnice i Kikovica;

autocesta A7 između čvorova Rijeka istok-Šmrika;

državna cesta DC25 Gospić-Karlobag (nanosa snijega).

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

“Draga braćo i sestre!

Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.

Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).

Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?

Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp.  Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.

Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.

Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.

Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.

U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.

Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.

Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”

+ Milan Zgrablić,

zadarski nadbiskup

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu