ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKA VINA U DIOKLECIJANOVOM PODRUMU / IX. FESTIVAL VINA I DELICIJA Znatiželju izazvala vina Galac i Dugovrst kojih nema!

Galac je pitko, „vatreno vino“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana, rekao je na radionici o starim sortama zadarskog kraja profesor Edi Maletić. Kako uz Galac revitalizirati i Dugovrst?
Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija završenom jučer u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu najviše znatiželje izazvala su vina kojih još nema na tržištu. To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti iz zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof. dr. sc. Edi Maletić.
Radi se o morfološki i genetički o unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.
„Desetak panja Galca uspjeli smo zasad pronaći u starom vinogradu Denisa Jusupa u Briševu“, otkriva Maletić. Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne. „Nisam iznenađen“, kaže Maletić. Radi se o pitkom, „vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.
Do sadnica Galca iz njemačkog Heppenheima
S ciljem da se sorta obnovi Maletić je već poduzeo bitne korake. Prvo, izabrao je loze sa pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal za razmnožavanje. U planu je podizanje matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1000 i više sadnica za zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je Maletić.
U projektu revitalizacije Galca kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.
Rijetki od okupljenih na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje. „Mi smo portulacima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje autohtone sorte“, pojasnio je Maletić. Suradnja se nastavlja.
Spašavanje bijele Dugovrsti
Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac. kolekcionirala u tzv. „bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije na Baštici pokušalištu (imanju) Sveučilištu u Zadru. Radi se o sorti koja unatoč visokim prinosima daje odlične sladore pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti Maletić vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača.
Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve (berba 2019.), kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.) iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže iz Pogradine.
Kako najbolje prodati vino?
Govoreći o trenovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka čija su populacija bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.
Zadarska županija, kao i cijela zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira Maletić, turistima ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači sa malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno sa vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.
A kod naših starih sorti, kako reče profesor Maletić, priča ima napretek.
Nedjeljko JUSUP/ Foto:N.J.

Profesor Edi Maletić na radionici o starim sortama zadarskog kraja
Izostali ugostitelji i distributeri
Deveti festival vina i delicija u Dioklecijanovim podrumima okupio je 58 izlagača sa 400 etiketa vina iz Hrvatske i susjedne BiH. Pozornost je privukla i radionica o muškatu, jednoj od najstarijih sorti koja se pojavila prije 10.000 godina. Voditelj radionice dr. sc. Goran Zdunić, znanstvenik iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša istaknuo je kako se muškatne sorte (Muškat bijeli, Muškat žuti, Muškat ottonel, Muškat ruža…) odlikuju najintezivnijim mirisima. Sorta je i dobila ime po pčelama koje je privlačila loza specifičnog mirisa. Prekrasne arome dolaze do punog izražaja u desertnim vinima i pjenušcima.
Na radionici su predstavljena muškatna vina Kraljevskih vinograda iz Petrčana i PZ Masvin iz Polače.„Ovo se ne pije nego srče s pupka“, duhovito je prokometirao dr. Radoslav Bobanović, nazdravljajući okupljenima sa svojim poluslatkim Muškatom žutim (berba 2021).
Uz spomenute na ovogodišnjem Festivalu vina i delicija u Dioklecijanovom podrumu svoja vina su izložilla su još četiri vinara sa zadarskog područja: Vinarija Karaba iz Pakoštana, Vina Vinketa Nadin), Vinarija Bora (Islam Grčki) i Velebna (Poličnik).
Festival je dobro zamišljen, ali vrijeme održavanja nije pogođeno, prokomenirali su vinari. Među posjetiteljima nisam vidio ni jednog distributera, ugostitelja ni hotelijera. Oni su svoje vinske liste za ovu godinu već zaključili, rekao je Bobanović sugerirajući organizatorima da termin održavanja festivala premjeste u kasnu jesen ili na početak godine. Najkasnije do veljače.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Započeli Dani iznajmljivača 2025. u hotelu Kolovare

Turistička zajednica grada Zadra u hotelu Kolovare danas i sutra organizira Dane iznajmljivača 2025., edukaciju namijenjenu privatnim iznajmljivačima, koji će kroz niz predavanja i prezentacija dobiti informacije o uspješnom poslovanju u turističkoj sezoni.
U dva dana iznajmljivači će se moći upoznati s novitetima i uvijek zanimljivim pitanjima iz područja zakonskih obveza i propisa za iznajmljivače, vidljivosti na platformama kao što su Booking.com i Airbnb, digitalnim alatima, podizanja kvalitete usluge i sličnog.
Jedan od ključnih dijelova programa je predstavljanje turističkih agencija i servisa sa zadarskog područja, kao što je inovativna zadarska digitalna platforma Rentlio, koja će predstaviti najnovije trendove i alate koji mogu pomoći iznajmljivačima u optimizaciji poslovanja i učinkovitijem upravljanju rezervacijama. Sve to, istaknula je na otvaranju direktorica TZ grada Zadra Iva Bencun, omogućit će zadržavanje, ako ne i podizanje kvalitete usluge privatnih iznajmljivača, kojima se Hrvatska i Zadar vole hvaliti.
– Moramo ipak biti svjesni kako u okruženju ima i drugih lijepih zemalja, makar ne lijepih poput Hrvatske te da je bitno paziti na omjer cijene i kvalitete, odnosno usluge koju dajemo gostima. Smatram kako viša cijena nije problem ukoliko smo pritom podigli i kvalitetu usluge, primjerice ako gostima nudite domaćinsku uslugu ili mu na stol donosite kvalitetne namirnice. Gost se tada neće osjećati prevarenim i neće žaliti što je više platio, rekla je Bencun.
Predstavila je tri projekta Turističke zajednice koja će i u ovoj sezoni biti od velike pomoći iznajmljivačima. To su novi ažurirani priručnik za iznajmljivače, koji će biti dostupan u digitalnom i tiskanom obliku za dva tjedna, zatim Chatbot za iznajmljivače na internetskim stranicama TZ grada Zadra, gdje će se uz pomoć AI-ja moći dobiti kvalitetne i brze informacije iz postojeće baze te aplikaciju mVisitor, kroz koje se na jednostavan način, skeniranjem osobnog dokumenta, vrši prijava turista.
Iznajmljivačima će se predstaviti i aplikacija Smart Lift novog koncesionara taksi prijevoza na Zračnoj luci Zadar, koja je na tragu Ubera i Bolta, ali će imati i dodatne sigurnosne elemente poput provjere vozila i vozača te transparentnu cijenu.
– Nekad je cijeli naš posao oko smještaja, ponude u destinaciji i uslužnosti padao u vodu jer bi taksisti uslugu prijevoza od Zračne luke do grada naplatili 70 ili 80 eura. Drago mi je što se Zračna luka uhvatila s time u koštac te će turisti po slijetanju imati za to određenu osobu koja će ih dovesti do taksija, i to po unaprijed dogovorenoj cijeni. Želimo da gosti imaju pozitivno iskustvo na dolasku i povratku kako bi nam se u budućnosti i vratili, rekla je Bencun.
Dani iznajmljivača nastavljaju se sutra u hotelu Kolovare od 10 sati s temama kao što su oglašavanje na portalima, vidljivost oglasa, uloga marketinga, uz predstavljanje aplikacije Rentlio One.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIOPĆENJE / Dukić: “Danas je postalo jasno zašto sam digao ruke od takve većine u Vijeću koja je osramotila čitav Zadar”

U nastavku donosimo priopćenje gradonačelnika Branka Dukića o posljednjoj sjednici Gradskog vijeća:
“Zadnja sjednica Gradskog vijeća u ovom sazivu – kako ju je i sam predsjednik proglasio – završila je jedino kako je i mogla završiti kad su isti akteri na okupu. Enijevih nije ni bilo, SDP je pobjegao, a Akcija mladih je – po dobrom starom običaju – otela govornicu.
Iza njih ostaju zapamćene samo riječi poput „ružne duše”, „majmuni” i ostali „epiteti” kojima su se međusobno častili. Bilo je tu i većih sramoćenja, ali nisu za izgovoriti. Jedino što su kao vijećnici iskoristili bio je imunitet kojim su branili vlastite laži.
Zašto sve to? Jer nisu znali. Jer ni nakon četiri godine nemaju osnovna znanja o aktima koje donose, kamoli o zakonima i propisima na kojima bi te odluke trebale biti temeljene.
A mogli su. Imali su većinu. Svake godine mogli su izraditi i izglasati vlastiti proračun. Mogli su izmijeniti prostorni plan. Uvesti novi sustav gospodarenja otpadom, urediti javne površine, reformirati vrtiće, škole, socijalnu skrb. Napraviti nešto u prometu. Ispuniti barem dio predizbornih obećanja. Ali nisu. Nisu jer nisu znali. Nisu jer nisu imali ideju, model, ni mjeru. Ništa osim – „protiv”.
I zato su odlučili četiri godine blokirati i rušiti. Umjesto razvijati i graditi. U svom zadnjem činu, građanima nisu dali ni proračun. Samo još jedna potvrda da četiri godine nisu donijeli nijednu suvislu odluku. Donijeli su deset nezakonitih. Smjenjivali i imenovali dekretima. I svaki put kad su mogli nešto učiniti – nisu.
A sada? Većina tih istih aktera opet će tražiti svoj put do iste fotelje. Opet će obećavati, opet će optuživati. Retorika ista, sadržaj isti. A rezultat – nula.
Nadam se da je danas postalo jasno zašto sam digao ruke od takve većine u Vijeću koja je osramotila čitav Zadar.”
ZADAR / ŽUPANIJA
REAGIRANJE / Rogić uzvraća Radeti: “Što je on ikada za nas napravio? Zna li uopće gdje je naš trg i je li ušao u našu crkvu?”

“Dobro je da naša udruga u osnivanju Mladi Arbanasi 1726 brinu o Arbanasima, ali moraju znati istinu i ne dozvoliti da se njima manipulira. I baš se Radeta našao da će braniti Arbanase. Što je on ikada za nas napravio? Zna li on uopće gdje je naš trg, je li ušao u našu crkvu”, stoji u uvodu priopćenja kojega, kao reakciju na današnje izjave prvaka SDP-a u Zadru, potpisuje Zvonimir Rogić, predsjednik MO Arbanasi.
Evo što kaže u nastavku:
“Svim Arbanasima je itekako važno da se uredi Trg gospe Loretske. I zato smo u protekla dva mandata održali desetke sastanaka na temu uređenja našeg trga i rješavanja prometa i parkinga na tom prostoru. S našim Perom Marušićem arhitektom, crtali smo taj projekt do najmanjeg detalja kako bi se uskladili i zadovoljili interesi dječjih vrtića, škole, župe, časnih sestara, prometne sigurnosti i potrebe za parkirališnim mjestima, odnosno svih žitelja Arbanasa. Nakon što su sve navedene potrebe žitelja zadovoljene, a s njima se složio i mjesni župnik, projekt je definiran.
Naš je interes samo i jedino javni prostor, i u tome smo se odmah našli s gradskom upravom. Ali isto tako, nitko ne može uvjetovati kupnju ili prodaju terena nekog Arbanasa bilo kome. Ako će neki naš Arbanas prodati svoje zemljište investitoru, ili ako će to crkva napraviti, mi možemo biti glasno protiv toga, ali ne možemo ih zaustaviti. Naša je obaveza čuvati interes Arbanasa i javnog prostora, a ne nekih investitora. Zato je važno da svi znaju – niti je Grad Zadar prodavao neko zemljište niti će, a niti će na bilo koji način omogućiti izmjene u prostoru za nečije privatne poslovne planove. Niti pedlja! Važno je napomenuti da u Arbanasima djeluje i Udruga Mladi Arbanasa koja je osnovana prije 5 godina – jedina prava i registrirana udruga, koja surađuje sa Mjesnim Odborom Arbanasi o svim važnim problemima pa tako i o javnom prostoru.”