ZADAR / ŽUPANIJA
NA SVEUČILIŠTU U ZADRU PREDSTAVLJENE DVIJE KNJIGE / Hilje: „Odlazim, ali nešto ostaje iza mene, budućnost će procijeniti koliko to vrijedi“

Na Sveučilištu u Zadru su predstavljene dvije knjige prof. dr. sc. Emila Hilje, “Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća” koju je objavio u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. Anitom Bartulović te “Bartul Jakovljev iz Mestre, majstori njegova kruga i dovršenje šibenske katedrale”, svojevrsno životno djelo ovog povjesničara umjetnosti na kojemu je radio prošlih desetljeća.
– Ovako kad predstavljamo dvije knjige, izgleda da to izlazi kao na traci, ali zapravo to je plod rada koji je trajao godinama, zapravo od prvih dana kada sam počeo prolaziti kroz signature, izučavati arhive i baviti se znanstvenim radom, rekao je Hilje, koji nakon 38 godina plodnog rada ovog mjeseca odlazi u mirovinu.
Voditelj projekta „ArtAdria – Likovni i arhitektonski fenomeni istočne obale Jadrana od antike do ranoga novog vijeka“ prof. dr. sc. Ivo Josipović rekao je kako projekt simbolički završava baš u trenutku kada se umirovljuje prof. Hilje, autor dviju od tri knjige izdane kroz njega. Iako „prijeti“ pravom mirovinom, znanstvenička vitalnost daje nadu da umirovljenje neće zaustaviti njegovo bavljenje znanošću.

– Knjiga “Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća” nastavak je najboljih tradicija dalmatinske i hrvatske povijesti umjetnosti, prema kojima niti jedno istraživanje ne može biti potpuno bez proučavanja građe. Knjiga o dovršetku katedrale sv. Jakova u Šibeniku vrlo je zanimljiv znanstveni doprinos jer je u fokusu istraživača bila uglavnom gradnja za života Nikole Firentinca, kao da se nije gradila još pedesetak godina, rekao je Josipović ističući kako se katedrala dovršava u vrijeme najburnije šibenske povijesti, s Osmanlijama pod zidinama, pa su je Šibenčani smatrali vidom ponosa i otpora prema osvajaču.
Knjigu o splitskom slikarstvu predstavila je dr. sc. Đurđina Lakošeljac. Njezina je vrijednost transkribiranje rukopisa na latinskom jeziku, preko čega ulazimo u slikarsku klimu tog vremena, djela koja su pronađena u različitim popisima, upoznajemo slikarske majstore, slike i oslikane predmete iz svakodnevne upotrebe. Splitsko gotičko slikarstvo još uvijek vapi za propitivanjem te ova knjiga, namijenjena prvenstveno znanstvenoj javnosti, služi kao poticaj za sva buduća istraživanja.
Doc. dr. sc. Meri Zornija navela je neke od velikih Hiljinih doprinosa u proučavanju šibenske katedrale. Identificirani su konkretni majstori i okolnosti u kojima su stvarali te ispravljena pogrešna imena, pa je tako majstor poznat kao Keko zapravo je bio Frane (nadimak od „Francisko“), Ivan Mestričević nazivao se Mastičević itd. Radovi na dovršetku katedrale i izradi pročelja odvijali su se u nekoliko intenzivnih razdoblja, ovisno o pristizanju sredstava, a uloga Nikole Firentinca u izradi pročelja i velike rozete bila je puno veća nego se do sada smatralo.
Emil Hilje u završnoj je riječi pokušao sažeti zadovoljstvo izlaskom ovih dviju knjiga kao i činjenicom da je njima zaokružio svoj radni vijek pred odlazak u mirovinu.
– Moj odnos prema znanstvenom radu počiva na tri noge – izučavanju arhiva, izučavanju umjetnina i izučavanju literature. Čim nedostaje jedna od tri noge stolac postane klimav. Tako radim skoro 40 godina, nekada to bude zamorno i dosadno, nekada spletom okolnosti dođu rezultati. Obje knjige plod su suradnje s mnogo ljudi bez kojih njihov izlazak ne bi bio moguć. Želio bih prvenstveno zahvaliti djelatnicima Državnog arhiva u Zadru u kojemu sam se osjećao kao u svojoj kući i koji su me na taj način gledali i odnosili se prema meni, rekao je Hilje.
– Ja zbilja odlazim, ali nešto ostaje iza mene i budućnost će procijeniti koliko to vrijedi.
Prorektorica Sveučilišta u Zadru Nedjeljka Balić Nižić zahvalila je Državnom arhivu u Zadru, u suradnji s kojim je knjiga izdana te pohvalila multidisciplinarnu suradnju stručnjaka s različitih znanstvenih područja, što je omogućilo autorima da jedan drugog nadopunjuju.
– Ove dvije monografije će sigurno naići sigurno na dobar odaziv u akademskoj i široj javnosti i želim svima nama još mnogo ovakvih vrijednih izdanja, rekla ja Balić Nižić.
ZADAR / ŽUPANIJA
POZIV VJERNICIMA / U nedjelju u crkvi sv. Frane dan molitve i zahvale za Franjevačku provinciju sv. Jeronima

Dan molitve i zahvale za Franjevačku provinciju sv. Jeronima će biti u nedjelju, 30. ožujka u crkvi sv. Frane u Zadru.
U 17 sati će biti Klanjanje pred Presvetim u zahvalnosti Bogu na svemu i molili da svojim blagoslovima obnovi i pomogne na putu restrukturiranja.
U 18,30 će biti pjevana Večernja molitva s narodom u crkvi sv. Frane, a poslije svečano misno slavlje predvodi fra Domagoj Runje, generalni vizitator Provincije. Sudjelovat će i fra Tomislav Šanko i drugi svećenici.
Zadarski franjevci potiču vjernike i pozivaju ih da im se pridruže u molitvi i zahvali za sve darove kroz duga stoljeća najstarije hrvatske franjevačke Provincije.
Brojni franjevci kroz stoljeća djelovali su na području Zadarske nadbiskupije i to je prigoda zahvaliti Bogu na svima, pa i franjevcima koji k djeluju u Samostanu sv. Frane i u župi Presvetog Srca Isusova na Voštarnici u Zadru.
U nedjelju će samostani na razini cijele Provincije organizirati molitveni dan zahvale, zajedničku molitvu i Misu u zahvali Bogu za Provinciju.
Razlog je što na Uskrsni utorak, 26. travnja, Provincija sv. Jeronima mijenja svoj status – službeno će se zvati Kustodija ovisna o Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.
U toj molitvi će se pridružiti i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda koja će sa svojom braćom i u svojim samostanima organizirati slično – tako da će molitvom biti povezani zajedno sa svojim vjernicima.
Podsjećamo: članovi te Provincije bili su bl. Jakov Zadranin, fra Ivo Peran, sklladatelj poznate tzv. Peranove mise koja se najviše pjeva u puku, fra Bernardin Škunca.
Kroz stoljeća su franjevci razvijali propovjedničku i ispovjedničku djelatnost po našim gradovima, selima i otocima. Rado su primani kao korizmeni propovjednici i pučki misionari.
Iz samostana, škola i učilišta te Provincije izašli su brojni crkveni i društveni vođe, nacionalni preporoditelji, pisci, prirodoznanci, arheolozi, skupljači narodnog blaga, teolozi, mistici, mučenici. Devetorica franjevaca te Provincije su ubijeni kao žrtve komunista nakon Drugog svjetskog rata, a brojni su bili zatvarani i proganjani. Franjevci te Provincije djeluj i kao dušobrižnici među Hrvatima u Argentini, a fra Ilija Barišić je misionar u Kongu.
Papa Nikola IV. – Girolamo Masci d`Ascoli, podrijetlom iz Lisciana (Ascoli Piceno), došao je u Samostan Sv. Frane u Zadru kao mladić gdje je započeo školovanje i pristupio Franjevačkom redu. Prije nego je postao papa, bio je gvardijan samostana, provincijalni ministar (1272.) Provincije koja je imala sjedište u zadarskom samostanu te kardinal. Postao je 191. papa Katoličke Crkve. Pontifikat je počeo 22. veljače 1288., a završio svojom smrću 4. travnja 1292. godine. Kada je Girolamo (Jeronim) postao papa, crkvi sv. Frane u Zadru darovao je drveni kip Bezgrešnog Začeća za istoimeni oltar koji se do danas nalazi u toj crkvi.
ZADAR / ŽUPANIJA
31. OŽUJKA / Akademik Miro Gavran gostuje u Matici hrvatskoj u Zadru

U ponedjeljak, 31. ožujka u 19.00 u Ogranku Matice hrvatske u Zadru gostuje predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran.
U prigodnom posjetu Ogranku dodijelit će se zahvalnica predsjedništva Matice hrvatske dr. sc. Radomiru Juriću, predsjedniku Ogranka Matice hrvatske u Zadru, za dugogodišnji iznimno uspješan rad na ostvarivanju programa Matice hrvatske.
ZADAR / ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKI DANI / 5. travnja svečano otvaranje rute Camino Zadar – nova destinacija za hodočasnike i ljubitelje prirode

Županijski dani 2025. počinju u subotu, 5. travnja 2025. svečanim otvaranjem rute Camino Zadar- novog dijela mreže Camino Hrvatska. Ova ruta postaje dio europske mreže hodočasničkih puteva koji vode prema Santiago de Composteli, čime se Hrvatska dodatno pozicionira na karti međunarodnih hodočasničkih destinacija.
Ruta Camino Zadar pruža jedinstveno iskustvo svim posjetiteljima – od duhovnog i kulturnog do prirodnog bogatstva. Kroz povijesne gradske jezgre, slikovite krajolike i drevne puteve, hodočasnici će moći doživjeti ljepotu zadarskog područja na poseban način, slijedeći stope srednjovjekovnih hodočasnika.
Camino Hrvatska dio je globalnog hodočasničkog pokreta, a obuhvaća više ruta koje povezuju različite dijelove zemlje, omogućujući hodočasnicima istraživanje bogate kulturne i povijesne baštine Hrvatske. U posljednjih nekoliko godina, hrvatske Camino rute privukle su brojne zaljubljenike u hodočašće, prirodu i aktivni turizam. Uz Camino Krk, Camino Imota i druge rute, Camino Zadar predstavlja novi korak u razvoju ovog projekta.
Hodočasnički putevi u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju. Još u srednjem vijeku, hrvatski su hodočasnici putovali prema Santiago de Composteli, Rimu i Jeruzalemu, prolazeći kroz domaće i međunarodne rute. Camino de Santiago jedan je od najpoznatijih svjetskih hodočasničkih puteva, a njegovi odvojci kroz Hrvatsku omogućuju ponovni susret s ovom tradicijom i jačanje kulturnih i turističkih veza s Europom.
U sklopu programa otvaranja organizirana je hodnja od groblja u Kožinu s početkom u 7,30 sati , preko zaseoka Prorokovići i Ninskih stanova do Nina gdje će po dolasku u 12 sati biti služena sveta misa u crkvu sv. Anselma. Ruta pješačenja duga je 13 kilometara. Nakon mise predviđen je program svečanog otvaranja kod spomenika Grguru Ninskom te hodočasnički ručak kojeg je omogućio Lovački savez Zadarske županije.
Broj hodočasnika koji će na kraju ove rute dobiti Compostelu je ograničen te se svi koji žele sudjelovati moraju prijaviti na: https://forms.gle/FoS4eTqdHVQiTkZS9
Više informacija o događaju i rutama dostupno je na službenim stranicama Camino Hrvatska www.caminocroatia.com
-
magazin7 dana prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport5 dana prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića