Connect with us

Svijet

KORONA OPET HARA! / Što se događa ako dobijemo covid drugi, treći ili četvrti put

Objavljeno

-

Unsplash

Iako je prijašnjih mjeseci izgledalo kao da je koronavirus nakratko prestao cirkulirati, brojke zaraženih govore suprotno i sve su veće. Kako se nedavno pisalo, broj zaraženih covidom i hospitaliziranih raste ne samo u Sjedinjenim Državama, već i u Europi i Aziji, ali na svu sreću – ostaje daleko ispod prethodnih vrhunaca. Smrtnost je relativno niska u Sjedinjenim Državama – zabilježeno je oko 2.000 slučajeva u kolovozu – iako je zemlja doživjela 1,1 milijun smrtnih slučajeva od covida od početka pandemije… Koliko je zapravo opasno ako obolimo drugi (ili treći ili četvrti) put? Što možemo očekivati ako nas ponovno ‘ulovi’ taj virus?

Liječnici i znanstvenici koji proučavaju covid slažu se da je za većinu ljudi zaraza drugi – ili treći ili četvrti – put u osnovi neizbježna. Što se virus duže zadrži, to će ponovljene infekcije biti češće, posebno u svjetlu nedavnog ljetnog porasta zaraženih i nove dominantne varijante, prenosi tportal.

Stručnjaci upozoravaju i na to da ne postoji zaraza bez rizika, ali pokušavaju razjasniti koliko bi ponovljene infekcije mogle biti štetne – postaju li simptomi teži ili slabiji i povećava li se rizik od razvoja dugotrajnog covida nakon višestrukih oboljenja.

Nedostaje podataka o ishodima covida, uključujući i to koji udio ljudi s ponovljenim infekcijama razvija dugotrajnije komplikacije, rekao je za NY Times dr. Marc Sala, suvoditelj Centra za proučavanje covida na Sveučilištu Northwestern. Ali evo što znamo do sada.

Ozbiljnost ponovljenih infekcija

Mnogim ljudima koji više puta dobiju covid sljedeće infekcije bit će blage ili blaže od prethodnih, pokazuju novi podaci, vjerojatno zbog djelomičnog imuniteta stečenog prethodnim infekcijama, cijepljenja i činjenice da najnovije cirkulirajuće varijante općenito uzrokuju manje teške simptome.

Postoji i nekoliko iznimaka – osobito među ljudima koji su imunokompromitirani, stariji ili su imali osobito teške prethodne infekcije.

Ljudi koji su imali tešku prvu infekciju imaju veću vjerojatnost da će završiti u bolnici ili će im trebati liječnička pomoć zbog ponovne infekcije, rekla je Emily Hadley, znanstvenica iz RTI Internationala koja se bavi proučavanjem tzv. produženog covida.

Reinfekcija i dugi covid

Šanse da ćete dobiti dugi covid nakon ponovne infekcije prilično su nepredvidljive – nekoliko stručnjaka uspoređuje to s ruskim ruletom. Što su simptomi blaži, manja je vjerojatnost da ćete dobiti produženi covid, rekao je dr. Peter Chin-Hong, specijalist za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu. Ali svaki put kad se zarazite, bez obzira na ozbiljnost, uvijek postoji šansa da razvijete dugotrajnije simptome.

Rad koji je prošle jeseni objavljen u časopisu Nature Medicine pokazao je da ljudi s dvije ili više infekcija covidom imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će razviti probleme s plućima i srcem te više od 1,5 puta veću vjerojatnost da će imati neurološke poremećaje, uključujući tzv. moždanu maglu i moždani udar, od onih koji su bili samo jednom zaraženi.

Studija je koristila podatke prikupljene iz zdravstvenih centara američkog ministarstva za pitanja veterana, što je značilo da su sudionici uglavnom bili stariji od opće populacije i pretežno muškarci. Ali pokazao se da je višestruka infekcija gora od jedne, rekao je jedan od njenih autora, dr. Ziyad Al-Aly iz St. Louisa.

Liječnici ističu i da često viđaju pacijente koji su bili više-manje u dobrom stanju nakon prvih nekoliko infekcija, no poslije treće ili četvrte infekcije završe s dugim covidom.

Nameće se zaključak da ako ste ranije imali dovoljno sreće da niste imali dugotrajnije simptome, to ne znači da ćete je imati sljedeći put.

Ipak, teško je donijeti jednoglasan zaključak o tome povećava li ponovna infekcija rizik od dugog covida, rekao je Fikadu Tafesse, virolog sa Sveučilišta Oregon. “Ponovna infekcija je vrlo sporna. Doslovno ovisno o tome koji rad čitate, postoje kontradiktorne informacije o tome. Tako da ne znam u što da vjerujem”, kaže ovaj virolog.

Dr. Paul Sax rekao je i da je sveukupni rizik od razvoja dugotrajnog covida još uvijek nizak te je sada daleko niži nego što je bio na početku pandemije, kada su infekcije bile teže.

Ponovna infekcija može pogoršati simptome kod ljudi koji već dugo boluju od covida, rekao je dr. Chin-Hong. Drugi pak s dugim covidom možda neće vidjeti nikakvu promjenu u svojim simptomima.

Što možemo sami napraviti

Kako kaže dr. Davey Smith, specijalist za zarazne bolesti na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu, možemo smanjiti rizik od zaraze uz zdravorazumske mjere poput večere vani dok god je toplo i izbjegavanja druženja s prijateljima kad su bolesni.

Dakako, mnogo je toga izvan naše kontrole. “Želim ne dobiti covid, ali nisam siguran da bih želio živjeti u balonu”, kaže dr. Chin-Hong.

Također je istaknuo da postoje načini za smanjenje rizika od dugotrajnih komplikacija: Ažurirano cjepivo, koje može pomoći u zaštiti od ponovne infekcije, bit će dostupno ove jeseni, a antivirusni lijekovi poput Paxlovida mogu smanjiti rizik od razvoja dugotrajnog covida.

Dr. Chin-Hong kaže i da on ima masku u džepu za svaki slučaj, ali da npr. ne bi odustajao od putovanja ili izbjegavao zagrliti prijatelja na kojeg je naletio zbog zabrinutosti oko korone.

“Radim najbolje što mogu. Ali se ne bojim”, zaključio je.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Covid 23

    23. rujna 2023. at 18:00

    Hara pohlepa farmaceutske industrije a ne korona.
    Pravo pitanje bi bilo:
    Što se događa ako se bocnete tri, četiri ili još više puta?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ekstremisti kao klijenti njemačkih banaka

Objavljeno

-

Stručnjaci kritiziraju to što se kontroverznim organizacijama omogućava otvaranje bankovnog računa u Njemačkoj. Jedno novinarsko istraživanje pokazuje da pojedine banke ne provjeravaju svoje klijente, piše Deutsche Welle.

Službi za zaštitu ustavnog poretka u Baden-Württembergu, Neil Bin Radhan je sve samo ne nepoznat. Radi se o selefijskom propovjedniku, koji je prije više godina privukao pažnju zbog svojih protuustavnih izjava o oružanom džihadu, kažu iz ove institucije. I u njegovim knjigama se mogu naći sadržaji koji su protuustavni, piše u odgovoru ove sigurnosne službe. U Heidelbergu Bin Radhan vodi džamijsku udrugu strogo konzervativnog usmjerenja, za koje redovno prikuplja donacije. U tu svrhu, udruga, koja nije odgovorila na upit novinara javnog servisa SWR, posjeduje više računa u Volksbank Kurpfalz.

Na pitanje novinara, Volksbank je odgovorila kako „ozbiljno shvaća ovo pitanje”, ali zbog bankarske diskrecije ne može iznijeti nikakve detalje. Ipak, banka potvrđuje odnos s klijentima iz džamijskog udruge u Heidelbergu i da se taj slučaj ispituje od lipnja ove godine. Propovjednik Neil Bin Radhan i njegova selefijski orijentirana udruga godinama se pojavljuju u javnim izvještajima Službe za zaštitu ustava, unutarnje tajne službe Njemačke.

Stručnjak smatra da su banke odgovorne
Upravo ovdje Thomas Seidel vidi osnovni problem. Banke u Njemačkoj čine premalo kako bi ekstremističkim organizacijama spriječile pristup platnom prometu. “U današnje vrijeme želimo mnogo odlučnije reakcije banaka”, kaže ovaj 50-godišnjak. Seidel je ranije radio u Saveznom kriminalističkom uredu i danas volonterski vodi privatnu inicijativu “Anti Financial Crime”, koja se bori protiv financijskog kriminala.

“Najmanje što se može zahtijevati je da banke čitaju izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka i koriste ih kao osnovu za svoje dužnosti opreza u takvim slučajevima”, kaže Seidel. “A to bi značilo, da raskine suradnju s tim mušterijama.”

Analiza Izvještaja Službe za zaštiti ustava
Ipak, mnoge organizacije koje njemačke agencije smatraju ekstremističkim, posjeduju račune u njemačkim bankama. To pokazuje analiza magazina Report Mainz. Za ovu svrhu, politički magazin javnog servisa je analizirao izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka za 2023. godinu i nasumično ih usporedio s bankovnim podacima spomenutih organizacija.

Od desničarskih radikala preko islamista do ljevičarskih ekstremista, ima mnogo primjera. Tako stranka “Der III. Weg” (Treći put), koju ova tajna služba vodi kao neonacističku stranku, raspolaže računom za donacije u Sparkasse (državnoj štedionici), kao i “Identitäre Bewegung” (Identitetski pokret) ili turski ekstremisti koje služba za zaštitu ustavnog poretka povezuje sa “Sivim vukovima”, neofašističkom nacionalističkom turskom organizacijom. Udruga povezana sa Scijentolozima je klijent jedne poznate privatne banke. Druge organizacije koje se smatraju ekstremističkima takođe imaju račune u Volks- i Raiffeisenbankama. U svim tim slučajevima, banke nisu željele komentirati svoje klijente, pozivajući se na bankarsku diskreciju.

Štedionice uživaju posebnu pravnu poziciju
Upadljivo je da ekstremisti i neprijatelji ustava često otvaraju račune u poslovnicama Sparkasse. Njemački savez štedionica i žiroračuna (DSGV) to objašnjava u pisanoj izjavi za Report Mainz: “Sparkasse podliježu strožim pravnim obavezama u vezi s vođenjem računa kao javni kreditni institut, za razliku od zadružnih instituta i privatnih banaka koje su u svojim ugovornim odnosima uglavnom slobodne.”

Tu razliku potvrđuje Sebastian Omlor s Philipps sveučilišta u Marburgu, pravni stručnjak specijaliziran za bankarsko i tržišno pravo. Prema njegovim riječima, Sparkassama su ruke više ili manje vezane. “Nemaju slobodu reći mušterijama: ‘S tobom želim poslovati, s tobom ne'”, objašnjava Omlor. “Sparkasse imaju obvezu opskrbljivanja građana bankarskim uslugama, moraju u pravilu otvoriti tekući račun, barem za one koji su rezidenti u njihovom nadležnom području.” S druge strane, privatni instituti kao i Volks- i Raiffeisenbanke imaju tu slobodu. “One mogu reći: ‘Zbog političkog svjetonazora klijenta K, otkazujem vođenje računa klijenta K'”, kaže Omlor.

Peticija protiv računa AfD-a u Volksbank u Leipzigu
Ipak, ovu slobodu ne koriste sve privatne i zadružne banke. Primjer je Leipzig: ovdje inicijativa “Bake protiv desničara” trenutno traži od lokalne Volksbanke da zatvori račun okružne organizacije Alternative za Njemačku za Leipzig. U online peticiji prikupljeno je više od 32.000 potpisa. Pokrajinska organizacija AfD-a u Saskoj kvalificirana je od strane Službe za zaštitu ustava kao utvrđeno ekstremno desničarska organizacija.

“Već postoje upravni odbori koji su se jasno izjasnili za raznolikost i toleranciju i želimo da se Volksbank Leipzig tome pridruži”, zahtijeva Meta Mukasa, koja je supokretač akcije “Bake protiv desničara”. Prošlog tjedna održan je sastanak s upravom Volksbank Leipzig u vezi s tim. Banka je na upit novinara izjavila kako strahuje od podjele društva i da konsekventno odbacuje ekstremizam bilo koje vrste, kao i da je AfD demokratski izabrana stranka. Njihov račun, dakle, očito ne namjeravaju zatvoriti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Izrael ubio glavnog vođu Hamasa. Tko je on?

Objavljeno

-

Izraelska vojska je, potvrđeno je izraelskoj javnoj televiziji Kann, ubila vođu Hamasa Yahyu Sinwara u napadu tijekom operacija u pojasu Gaze. Yahya Sinwar imenovan je generalnim vođom Hamasa u kolovozu nakon ubojstva njegovog prethodnika Ismaila Haniyeha u Teheranu. Prethodno je bio vođa skupine unutar pojasa Gaze, a tu je poziciju preuzeo 2017.

Sinwar je trenutno na vrhu liste najtraženijih osoba u Izraelu. Državne sigurnosne agencije vjeruju da je on vodio planiranje i izvršenje masaklra u južnom Izraelu 7. listopada 2023., u kojima je ubijeno više od 1200 ljudi, a 251 oteto i odvedeno u Gazu.

Rođen je u izbjegličkom kampu Khan Younis u južnoj Gazi 1962. godine. U kasnim 1980-ima, Sinwar je osnovao Hamasovu sigurnosnu službu poznatu kao Majd, koja je između ostalog ubijala Palestince koje je optuživala za suradnju s Izraelom.

Velik dio života proveo u izraelskom zatvoru
Velik dio života proveo je u izraelskom zatvoru – a nakon trećeg uhićenja 1988. godine osuđen je na četiri doživotne robije.

Sinwar je bio među 1.027 palestinskih i izraelskih arapskih zarobljenika koje je Izrael oslobodio u razmjeni 2011. godine za Gilada Shalita, izraelskog vojnika kojeg je Hamas držao zatočenog više od pet godina u Gazi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Broj katolika u svijetu porastao na 1.4 milijarde, objavio je Vatikan

Objavljeno

-

Broj katolika u svijetu popeo se na 1.4 milijarde, prema službenoj statistici koju je danas objavila vatikanska novinska agencija Fides.

Statistika ažurirana 31. prosinca 2022. pokazuje da se broj katolika u odnosu na godinu prije povećao za gotovo 14 milijuna te da je porastao na svim kontinentima osim u Europi.

U svijetu povećanje, u Europi katolika manje
U Africi i Americi došlo je do značajnog povećanja od 7.2 milijuna odnosno 5.9 milijuna. Nasuprot tome, Europa je zabilježila pad od 474.000 vjernika zbog povlačenja iz crkve, smrti i manjeg broja krštenja. Statistika je objavljena u povodu jubilarne godine Katoličke crkve koja će se slaviti 2025. Jubilarne godine obično se obilježavaju svakih 25 godina.

Katolici sada čine 17.7 posto svjetske populacije. Kršćanstvo je najveća religija na svijetu, a slijede ju islam i hinduizam.

Katoličku crkvu su posljednjih godina potresle optužbe za svećeničko seksualno zlostavljanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu