Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

15. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2023. / Zlatne spomenice Vidmaroviću, Pernjaku i Bilnosiću

Objavljeno

-

Jubilarni 15. Međunarodni književni susreti Koljnof 2023., koji se svako godine održavaju u Hrvatskom Gradišću na mađarskoj strani, ove su godine održani u vremenu od petka 10. do ponedjeljka 13. studenoga 2023. godine.

Pokrovitelji Susreta su bili Matica hrvatska Šopron, Društvo Hrvati, Hrvati-Horvátok Egysület i EMC GRAH „KUME“, etnomemorijalni i informacijski centar Gradišćanskih Hrvata. Organizator, domaćin i idejni začetnik Susreta, kao i uvijek do sad, bio je dr. Franjo Pajrić, a voditelj i koordinator Susreta, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić.

Uz Bilosnića s hrvatske su strane na ovogodišnjim jubilarnim Susretima sudjelovali i književnici Đuro Vidmarović, prvi voditelj i koordinator Susreta i Darko Pero Pernjak, drugi voditelj i koordinator Susreta, koji su u programima Susreta nastupali i kao zasebni gosti.

Na ovogodišnjim 15. Međunarodnim književnim susretima Koljnof  2023. nastupila su i druga ugledna i poznata imena hrvatske književne scene: Božica Jelušić, Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik Odbora za međunarodne veze DHK i Biserka Goleš Glasnović, članovi Društva hrvatskih književnika, te Tomislav Domović član Hrvatskog društva pisaca i Srećko Marijanović, član DHK HB, te Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“ i Nikola Marinović, voditelj klape „Koporan“.

U programu Susreta sudjelovali su i književnici iz Gradišća, s mađarske i austrijske strane granice: Jurica Čenar, Dorotea Lipković Zeichmann, Petar Tyran, Herbert Gassner, članovi DHK, Šandor Horvat, znanstvenik i prevoditelj, Robert Hajszan Panonski, urednik Panonskog Instituta, Ana Šoretić, članica Društva književnika Austrije, Ingrid Klemenčić, kulturna djelatnica, gradišćanska novinarka, te pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

U Petak, 10. studenoga sudionici 15. Književnih susreta Koljnof 2023. posjetili su Petrovo selo na jugu Gradišća. Književnici su u pratnji domaćina posjetili grob Timee Horvat, rano preminule sudionice svih dosadašnjih koljnofskih susreta, koja je preminula 11. lipnja ove godine. Na grobu je zapaljena svijeća, a Tomislav Marijan Bilosnić pročitao je pjesmu Na vijest o smrti Timee Horvat, koju je autor posvetio svojoj prijateljici pjesnikinji i poznatoj hrvatsko-gradiščanskoj novinarki. Hrvatski pjesnici su hodočastili i na grob gradišćanskog pjesnika Lajoša Škrapića, također jednog od sudionika Susreta, preminulog 2016.

Potom su sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2023. bili gosti novootvorene uređene Osnovne škole u Petrovom selu, najvećem gradišćanskohrvatskom naselju u Željeznoj županiji, gdje ih je primila Ana Škrapić Timar, predsjednica Hrvatske samouprave u Petrovom Selu, inače ravnateljica Dvojezične osnovne škole Petrovoga Sela. Kratka posjeta je uslijedila hrvatskoj školi „M. M. Miloradić“ u gradu Sambotelu, a potom je uslijedila Pjesnička večer, u restoranu „Levanda“, u Koljnofu, hrvatskom mjestu u zapadnoj Mađarkoj, koje je i domaćin susreta. Sudionike ovogodišnjih Međunarodnih književnih susreta pozdravio je načelnik općine Koljnof gospodin Franjo Grubić.

U subotu, 11. studenoga 2023. godine svi programi Susreta odvijali su se u Domu kulture u Koljnofu. Uz sudioništvo domaće publike i sudionika susreta, u prvom prijepodnevnomdijelu programapredstavljanje je novoizišla antologije hrvatske antiratne poezije „Cvrčci u trubi“, autora Tomislava Domovića i Biserke Goleš Glasnović, koja je i predstavila ovu antologiju, s već izvrsnom književnom recepcijom u domovini. Svoje pjesme zastupljene u antologiji potom su govorili nazočni pjesnici T. M. Bilosnić, Đuro Vidmarović, Srećko Marjanović, Tomislav Domović, Biserke Goleš Glasnović, a čitane su i pjesme drugih pjesnika zastupljenih u antologiji.

Nazočnoj publici i sudionicima susreta dr. Šandor Horvat, predstavio je zbirku pjesama „Tigar“ T. M. Bilosnića, koju je preveo na mađarski, a koja se ovih dana očekuje u izdanju vodeće mađarske izdavačke kuće Magyar Napló Kiadó iz Budimpešte. „Tigar“, koji je preveden na četrnaest jezika, će biti objavljen na mađarskom i hrvatskom jeziku. „Bilosnić je uzbudljiv i zato što ne pripada nijednoj struji: on je nesvrstavajući autor“, govori jedan od vodećih mađarskih književnika mlađe generacije Zsille Gábor, dobitnik nagrade Atitila József, urednik odlikovan Viteškim križem Republike Poljske. Pjesme iz zbirke „Tigar“ čitane su na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, a uz autora govorili su ih dr. Šandor Horvat, dr. Franjo Pajrić, Božica Jelušić i Robert Hajszan Panonski.

Potom je predstavljena knjige Božice Jelušić i Božica Brkan, „Gastrolatrija“, kajkavsko- štokavske pjesme o hrani, običajima i kulturi stola. Svakako nesvakidašnje knjige, koju su spjevale dvije vrhunske kajkavske pjesnikinje, „dvije božice hrvatske poezije“. Svoje vrhunske pjesme o hrani, kao i pjesme kolegice Brkan, čitala je Božica Jelušić.

Podnevni dio programa uslijedio je u restoranu „Levanda“ gdje su predstavljeni gradišćanski autori. Robert Hajszan Panonski iscrpno je predstavio izdanja Panonskog Instituta, kojega uspješno vodi već punih 30. godina, i liji se jubilej proslavlja ove godine. O radu i djelu ovog pjesnika i kulturnog djelatnika govorili su Tomislav Marijan Bilosnić i Đuro Vidmarović, redoviti suradnici Hajszanovog Instituta. Vidmarović je Hajszana predstavio kao „posljednjeg Mohikanca na prostoru hrvatske riječi u južnoj Austriji“. Dorotea Lipković Zeichmann i Herbert Gassner govorili su svoju poeziju, kao i Ana Šoretić i Ingrid Klemenčić, večer ranije. Jurica Čenar je predstavio svoju najnoviju zbirku pjesama „Brojim dane“.

U poslijepodnevnim satima u Domu Kulture predstavljena je zbirka Izabranih pjesama Božidara Brezinščaka Bagole, „Svetkovina u predvečerje“, u izboru i s predgovorom Bpžidara Petrača, koji će reći: „Svoj je pjesnički opus Božidar Brezinščak Bagola ispisivao u razdoblju duljem od pola stoljeća, ostvarivši autentično, proživljeno i opsežno poetsko djelo koje je, makar se nalazilo izvan temeljnih tokova suvremenoga hrvatskog pjesništva, imalo zavidnu kritičku recepciju i u hrvatskoj i u slovenskoj književnosti“.Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“, predstavio je svoju nagrađenu knjigu „Meni je v Ludbregu lepo“, o kojoj je nadahnuto govorila i Božica Jelušić.  

Pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo, u restoranu „Levanda“, svojim su  osebujnim pjesničko-recitatorsko-glazbenim nastupom u večernjim satima otvorili, i dugo u noć pratili obilježavanja 15. godišnjice Koljnofskih susreta. O jubileju Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu govorili su njegovi idejni začetnici, organizatori i dosadašnji voditelji dr. Franjo Pajrić, Đuro Vidmarović, Darko Pero Pernjak i Tomislav Marijan Bilosnić. Vidmaroviću, Pernjaku i Bilosniću uručena je Zlatna Spomenica Međunarodnih književnih susreta Koljnof, kao dugogodišnjim voditeljima i suradnicima ove značajne književne manifestacije, na kojoj su do sada sudjelovali desetci uglednih književnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije, Slovačke i Vojvodine.

U nedjelju 12. studenoga 2023. godine za goste susreta u prije podnevnim satima organizirano je panoramsko razgledanje Koljnofa, dvorca Esterházy u Fertődu, Nežiderskog jezera, dvorca Széchenyi u Nagycenku, a pjesnici su posjetili i Vidikovac i Kuću u Gori, gdje je održan prigodan recital.

Program poslije podne bio je posvećen je 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof, kada su, uz nazočnost gotovo svih žitelji mjesta, mahom odjevenih u narodne nošnja,položeni vijenci na spomenik Doseljenja, održano niz predavanja o doseljenju Hrvata u ove panonske krajeve, upriličen posebni kulturno umjetnički program na kojemu je na hrvatskom i mađarskom jeziku pročitana i pjesma Tomislava Marijana Bilosnića „U Koljnofu danas raste maslina“, posvećene 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof .

U ponedjeljak, 13. studenoga 2023. godine pjesnici su posjetili Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, a potom gostovali u gradu Juri, čime su i završeni ovogodišnji jubilarni 15. književni susreti Koljnof 2023.   

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U petak bez vode 16 ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Ludwig Pfeiffer Hoch und Tiefbau GmbH&Co.KG., dana 18.10.2024. godine  (petak), biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Matešića, Crkveni trg, Put Brajde, Ulica Barešića, Ulica Grancarića, Ulica Peroša, Put Njivica, Primorska ulica, Put Špetica, Put Krčeva, Ulica Strmića, Ulica Rimanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, te Ulica Markežića.

Normalizacija vodoopskrbe očekuje se u poslijepodnevnim satima.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Put Njivica kod kućnog broja 2B.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Direktor TZ Zadarske županije optimističan: “Vjerujemo da nam slijede još tri uspješna mjeseca ove turističke 2024. godine”

Objavljeno

-

By

TZ Zadarske županije uputila je priopćenje o ostvarenom turističkom prometu za razdoblje SIJEČANJ – RUJAN 2024. godine za Zadarsku županiju.
Izvor podataka su eVisitor i eCrew.

U razdoblju siječanj-rujan 2024. godine ostvareno je skoro 2.040.000 dolazaka, što je 5% više nego u prethodnoj, rekordnoj 2023. godini. Noćenja je u navedenom razdoblju ostvareno blizu 15 milijuna ili 1% više nego 2023. godine. Od toga su domaći gosti ostvarili preko 322.000 dolazaka i više od 3.674.000 noćenja, dok su strani gosti ostvarili iznad 1.717.000 dolazaka uz ostvarenih preko 11.244.000 noćenja.

Što se tiče segmenata smještajnih kapaciteta, u prvih devet mjeseci 2024. najviše je dolazaka, i to više od 835.000 evidentirano u objektima u domaćinstvu, uz ostvarenih preko 5.460.000 noćenja, a što predstavlja rast od 4% u dolascima i 1% u noćenjima. Slijede kampovi u kojima je zabilježeno više od 391.000 dolazaka i skoro 2.489.000 noćenja, a što predstavlja u odnosu na prethodnu godinu rast u dolascima od 7% odnosno u noćenjima 6%. Hoteli su ostvarili više od 380.000 dolazaka i preko 1.290.000 noćenja, odnosno porast od 9% u dolascima i 6% u noćenjima. U nekomercijalnom smještaju je zabilježeno gotovo 134.000 dolazaka i preko 4.060.000 noćenja što je skoro na razini prošle godine.

Govoreći o tržištima u razdoblju siječanj-rujan 2024. godine najviše su dolazaka, skoro 299.000, kao i noćenja, njih više od 2.314.000, ostvarili turisti iz Njemačke. Slijede Slovenija s 2.022.200 noćenja, Poljska s 1.110.500 noćenja, zatim Češka s 911.800 noćenja i Austrija s 823.300 noćenja. U prvih deset još su turisti iz Slovačke – 767.000 noćenja, Mađarske 632.200 noćenja, Ujedinjene Kraljevine 280.000 noćenja, Nizozemske 279.500 noćenja i Italije 277.700 noćenja. Od navedenih tržišta najveći porast u noćenjima u odnosu na 2023. godinu ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine, čak 22%, a slijede Poljaci s povećanjem od 9% i Mađari s 5% povećanja.

Povodom rezultata ostvarenih u prvih devet mjeseci 2024. godine direktor Hrvoje Anić je izjavio: „Zadarska županija, kao četvrta turistička regija Hrvatske, prema podacima zabilježenim u devetomjesečnom razdoblju 2024. nastavlja s ostvarivanjem odličnih rezultata. Iza nas je glavnina turističkog prometa, no budući da se godinama promoviraju upravo razdoblja pred i posezone kroz brojne posebne interese kao što su gastro i aktivni odmor, te motivira posjetitelje na dolazak, vjerujemo da nam slijede još tri uspješna mjeseca ove turističke 2024. godine“.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Stanovnici Privlake i Sabunika očajni: Pošta ne stiže, računi se gomilaju, stižu opomene

Objavljeno

-

By

Pošta već mjesecima ne dolazi u Privlaku i Sabunike zbog nekoliko razloga. Jedan je zasigurno nedostatak poštara, no zbrka je nastala i zbog novih i starih adresa, te činjenice da mnogi stanovnici tih mjesta nemaju na svojoj kući poštanski sandučić s imenom i prezimenom, pa ni istaknut kućni broj. Zlatko u Sabunikama živi cijelu godinu. I gotovo svakodnevno provjerava poštanski sandučić.

“Nije u njemu pisma bilo preko dva mjeseca”, kaže.

Velik je to problem za mahom starije stanovnike Sabunika. Jer računi bi trebali stizati jedanput na mjesec.

“Računi uglavnom jer pisma se i ne pišu, a dobijemo opomene. Nekad pismene kad sam odem u poštu ili na mobitel opomene”, govori Zlatko Gagula. Stižu opomene
Čak 227 eura ova Privlačanka morat će platiti zbog opomene za neplaćenu struju.

“Došla mi je opomena za struju jer nisam račun za struju dobila godinu dana. Telefon nisam dobila ni za 8. ni za 9. mjesec”, naglasila je Neda Grbić iz Privlake za HRT.

Kada se ljudi žale i raspituju kako platiti račun koji nije stigao, uglavnom im se predlaži da osobno dođu, primjerice, u Elektru ili telefonskom operatoru.

“Mi smo stari. On 80, a ja 76 godina. Ne možemo mi toliko hodati i tražiti po gradu”, rekla je Neda. Mjesecima bez poštara
Osnovni je, dakle, problem što Privlaka mjesecima nije imala poštara.

Polako se u posao uvodi novi poštar, kojeg, istina, tijekom snimanja reportaže nismo sreli, ali on se suočava s drugim problemom.

“Ima dosta kuća bez sandučića, a gdje ima sandučić nema imena i prezimena”, naglašava Zlatko iz Sabunika.

Svjesni su toga u pošti.

“Pošiljatelji pošiljaka često nemaju točne adrese, tako da puno pisma dolazi na Privlaka bb ili na nepostojeće adrese ili samo s imenom i prezimenom i nazivom mjesta, što nije dovoljno za poštara“, istaknuo je Krešimir Domjanić, izvršni direktor Ureda za korporativne komunikacije HP-a.

Sve u svemu – zbrka, kojoj pridonosi i činjenica da su adrese mijenjane, ali još nisu zaživjele. Pa tako novim poštarima koji, ako nisu iz ovih mjesta, preostaje jedino pošiljku vratiti. Građani se tada mogu obratiti Korisničkoj službi. No dug je to proces koji malobrojnim stanovnicima Sabunika i Privlake donosi velike problem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu