Hrvatska
Cijene trešanja idu u nebo, osobito onih domaćih: Čini se da ih ljudi bojkotiraju
Sitnim i ne odveć ukusnim ranim trešnjama cijena se u svega nekoliko dana prepolovila. Dalmatinske, podravske, zagrebačke… na tržnicama su diljem Hrvatske s deset do 12 eura spuznule već i na šest eura/kg, dok krupnije koje su mahom uvoz iz Španjolske u metropoli koštaju 14-15 eura za kilogram.
“Ove su vam XXL, sočne su i u potpunosti su zavrijedile cijenu od 14 eura. Od ovih domaćih imate samo koštice”, hvalio je svoju uvoznu trešnju prodavač u Utrini u Zagrebu.
No kupci su jučer, vjerojatno i zbog kiše zaobilazili i tržnice – i trešnje oko kojih se svake godine lome koplja jesu li precijenjene. Ove velike uvozne koštaju koliko i tri kilograma pilećih bataka i zabataka ili pak koliko i kila i pol solidnog junećeg ili dvije kile svinjskog buta u obližnjim mesnicama, dok domaće po cijeni pariraju jagodi purgerici ili vrgoračkoj jagodi, prenosi Večernji list.
“Neće koštati manje od deset eura”
Prve prave, krupne i sočne trešnje, na tržnice bi pak, doznajemo, mogle bi stizati od nedjelje posluži li vrijeme, no sigurno neće koštati manje od deset eura. Dapače, bit će i koji euro skuplje nego lani, procjenjuje predsjednik Udruge ZG trešnja Zlatan Kljaković Gašpić, čiji OPG s berbom na tri ha najmodernijih nasada (1600 stabala) u Majkovcu pokraj Sv. Helene kreće u ovu subotu. Točnije, “ako što ostane nakon ovih kišurina koje će pospješiti i njihovo pucanje”, dodaje.
“Očekujem rodnu berbu. No u pojedinim dijelovima Zagreba velike su štete u voćnjacima od mraza, primjerice, u Demerju. Kaštele su “izgorjele” – zbog lošeg vremena nije došlo ni do oprašivanja trešanja, a u Slavoniji su od mraza stradale ne samo trešnje nego i drugo voće, a i Istra je podbacila”, objašnjava Kljaković Gašpić te ocjenjuje kako je ova godina lošija za trešnje od lanjske za 50-60 posto, a i dalje je problem tko će ih brati.
Trešanja nedostaje svuda u Europi
“Kilogram trešanja kod mene košta 1 euro. Već sada su krupne, promjera oko 3 cm i bude li sunca, sutra i prekosutra će još dobiti i na slatkoći. No neće ih biti na štandovima u Zagrebu za što se “pobrinuo” Grad koji svoje proizvođače smatra “kulacima” te je toliko povisio najam na gradskim punktovima da im se prodaja više ne isplati. I te kako je vidljivo da zadnjih nekoliko godina u Zagrebu nestaju štandovi s jagodama i trešnjama. Jagoda je lani i posađeno 50 posto manje jer je zbog visokih naknada za korištenje lokacija, za koje se sada licitira, prekinut lanac ‘mali proizvođač – kupac’, a upravo se zbog toga gradska proizvodnja i bila razvila”, tvrdi Kljaković Gašpić te dodaje kako je prije nove gradske vlasti samo s jagodama godišnje bilo po 90-100 štandova i 10-15 s trešnjama, a lani 32 s jagodama i tri s trešnjama. Koliko će ih biti ove sezone tek će se vidjeti kad krene berba – a i ona je, kao i ostale kulture uranila za nekoliko tjedana.
“Lanjska je sezona počela sa španjolskom trešnjom za 29 eura/kg, a zadržala se na osam do 12 ovisno o kvaliteti. Domaća je počela s 15-16, te završila s osam do deset eura, a zna li se kako ove godine berači traže i osam do devet eura po satu, i za to vrijeme uberu svega četiri umjesto 20 kg, ispada da kilogram u startu košta dva eura. Uopće se ne bojim da ne bih mogao sve prodati, nego tko će sve moje trešnje pobrati”, napominje on te poziva građane da i sami dođu u berbu za vlastite potrebe za osam eura/kg, minimalno deset kg po beraču. A trešanja nedostaje svuda u Europi. Španjolska rana tako se trenutačno u Bruxellesu prodaje za 35 eura, dodaje.
Stanko Barbarić iz Fragarije kaže kako su cijene trešanja na tržnicama stvar ponude i potražnje. A s poskupljenjem ili nedostatkom radne snage u Hrvatskoj cijene voća u radno intenzivnoj proizvodnji, trešanja, jagoda, malina i ostalog bobičastog voća, sve više će se izjednačavati s cijenama u okruženju. I on potvrđuje kako ovo nije dobra godina za koštičavo voće – za trešnju, a ni za šljivu, marelicu, breskvu…
Prve trešnje na tržnicama
“Mi smo u nasadima voća u Moslavini ove godine imali dva mraza i tuču, a tek smo ušli u peti mjesec. Vremenski ekstremi su sve izraženiji tako da svi očekuju prinose manje od godišnjeg prosjeka, a kod trešanja i pucanje plodova zbog kiša. Teško je zato spekulirati o cijenama, no mogle biti nešto više nego lani. U Europi trešnje i maline u normalnoj sezoni u maloprodaji koštaju između 10 i 18 eura. No uspoređujemo li cijene u Hrvatskoj u odnosu na zapadnu Europu još uvijek je velika razlika”, tvrdi Barbarić.
Očekuje da će se prve trešnje u Hrvatskoj uglavnom prodavati po štandovima na tržnicama s obzirom na premale količine, a u trgovačkim se lancima mogu očekivati tek u drugoj polovici svibnja.
“U Hrvatskoj nema dovoljno proizvođača – ni velikih ni manjih koji su organizirani i mogu zadovoljiti potrebe neke trgovačke kuće”, kaže sugovornik.
Smatra kako bi se u Hrvatskoj trebalo znati koji su nam prioriteti u proizvodnji voća i povrća, makar i uz cijenu nekih značajnijih potpora kako bi se takva proizvodnja održala i kako bismo barem u nekim kulturama bili samodostatni. Brzo smo zaboravili koronu i kako je bilo kad su svi opskrbni lanci stajali, upozorio je.
U blizini Ekonomsko-birotehničke škole u Slavonskom Brodu danas prijepodne skupina dječaka brutalno je udarala vršnjaka rukama i nogama dok je ležao na tlu, doznaje se u policiji koja je odmah izišla na teren, a kriminalističko istraživanje je u tijeku. Premlaćeni dječak učenik je srednje Ekonomsko- birotehničke škole, a ravnatelj Mato Čakalovac izjavio je za lokalni Plus portal da se incident dogodio ispred škole. Ravnatelj je odmah pozvao policiju i roditelje, no za sada ne smije više govoriti o nemilom događaju.
Prema medijskim navodima, roditelji su dječaka odvezli na hitni prijam u Opću bolnicu “Dr. Josip Benčević”, te se očekuje izjava liječnika.
Svjetska banka u danas objavljenom izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.
Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto.
U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.
“Kontinuirano smanjenje javnog duga”
“Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke.
Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto 2019. godine.
Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-tih godina. Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.
Oprez zbog inflacije
To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.
Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.
U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.
U utorak 22. listopada 2024. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 6. rujna 2024., u ovoj isplati jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 661 763 korisnika mirovina ostvarenih u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2024., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2024. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.
Za ovu isplatu osigurano je ¬¬66.572.860,00 eura iz Državnog proračuna.
• Za 101 066 korisnika mirovine koji prima mirovinu u iznosu do 350,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.170.560,00 eura,
• za 212 089 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 350,01 do 500,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno i za to je osigurano 25.450.680,00 eura,
• za 201 757 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 500,01 do 650,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.140.560,00 eura,
• za 146 851 korisnika s mirovinom od 650,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura i za to je osigurano 8.811.060,00 eura.
Korisnicima koji će ostvariti pravo mirovinu do 30. rujna 2024. te će biti zatečeni u isplati za mjesec rujan 2024. najkasnije na dan 15. studenoga 2024., ako im svota mirovine isplaćene za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, kao i korisnicima s tzv. inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u prosincu 2024. godine i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za mjesec rujan 2024. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca na web-stranici na poveznici ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine na poveznici.
JNP korisnicima mirovine do sada je isplaćen u ukupnom iznosu 603.349.302,13 eura.
OBAVIJEST: U petak bez vode 16 ulica u Diklu!
Na Sveučilištu u Zadru 0tvoren Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori“
Ekstremisti kao klijenti njemačkih banaka
Izložba “Jedan svijet” u Providurovoj palači otvorena do 19. listopada 2024.
Izrael ubio glavnog vođu Hamasa. Tko je on?
(NE)RADNE NEDJELJE / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
FOTOGALERIJA / Kuzma & Shaka Zulu @ Meat Me
SJAJNI REZULTATI ZA PK JADERU / 18 medalja i pehar iz Sarajeva; iz Zagreba dvije bronce!
DRŽAVA “DAJE” 70 EURA / Provjerite tko sve ima pravo na vaučere za režije
Uragan Leslie približava se Europi, a očekuje se i stvaranje mediteranske depresije
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja spot nagrađivanog novog singla “Kad si vatra svi te hoće gasit'”
FOTO/VIDEO / Maraschino Cocktail Challenge Peaches & Cream baru – uvertira za sudjelovanje na prestižnom Berlin Bar Conventu
VIDEO / Otišla u nabavku u Trst i usporedila cijene s Hrvatskom: “Nisam ovo očekivala. Rastužilo me”
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Kuzma & Shaka Zulu @ Meat Me
-
Sport5 dana prijeSJAJNI REZULTATI ZA PK JADERU / 18 medalja i pehar iz Sarajeva; iz Zagreba dvije bronce!
-
Hrvatska5 dana prijeDRŽAVA “DAJE” 70 EURA / Provjerite tko sve ima pravo na vaučere za režije