Joe Biden rekao je da je “skoro zaspao” tijekom prve predsjedničke debate koja je održana prošlog tjedna. Tako je svoj loš nastup pripisao iscrpljenosti od putovanja nakon što je otišao “obišao svijet nekoliko puta” neposredno prije njezinog održavanja

Američki predsjednik (81) i kandidat za novi mandat rekao je da “nije bio baš pametan” jer je intenzivno putovao u tjednima koji su prethodili debati u Atlanti, nakon koje su ga i prijatelji i neprijatelji počeli pozivati da odustane od utrke za Bijelu kuću.

“Nije izgovor, ali je objašnjenje”
Biden je rekao pristašama na predizbornom skupu u Virginiji u utorak: “Odlučio sam putovati svijetom nekoliko puta, prolazeći kroz oko 100 vremenskih zona.” Dodao je kako “nije slušao” svoje osoblje, “vratio se i zamalo zaspao na pozornici”, prenosi Sky News.

“To nije izgovor, ali je objašnjenje”, dodao je priznavši: “Nisam imao najbolju noć.”

Inače, Biden je posjetio Francusku i Italiju tijekom dva odvojena putovanja u razmaku od dva tjedna prošlog mjeseca. Tijekom noći je otputovao sa summita G7 u Bariju kako bi se pojavio na prikupljanju novčanih sredstava s bivšim predsjednikom Barackom Obamom u Los Angelesu 15. lipnja prije nego što se sljedećeg dana vratio u Washington.

Međutim, nakon toga proveo je šest dana u Camp Davidu pripremajući se za debatu prošlog četvrtka protiv Donalda Trumpa.

Njemačka kompanija za upravljanje imovinom Luxcara objavila je da je s kineskim Ming Yangom potpisala sporazum o isporuci vjetroturbina za park u Sjevernom moru, pokrenuvši lavinu kritika među europskim proizvođačima. Kineska kompanija trebala bi isporučiti 16 turbina kapaciteta od 18,5 MW koje će biti postavljene 2028. godine u parku Waterkant u njemačkim vodama Sjevernog mora.

Waterkant će proizvoditi struju za nekih 400 tisuća kućanstava i pomoći Njemačkoj da ostvari cilj i do 2030. podmiruje 80 posto potreba za strujom iz obnovljivih izvora, priopćila je Luxcara u utorak.

Sporazum je potpisan nakon međunarodnog natječaja i temeljite analize lanca opskrbe, utjecaja na okoliš i zajednicu i standarda korporativnog upravljanja, koje EU propisuje, ističu u njemačkoj kompaniji, dodavši da je provjeri podvrgnuta i kibernetička sigurnost.

“Waterkant je temeljito analizirao ponude turbina koje su pristigle na međunarodni natječaj raspisan krajem 2023. godine”, naglasili su u Luxcari, dodavši da će dijelovi za turbine biti nabavljeni od europskih podizvođača.

Narudžba je izazvala val kritika među europskim proizvođačima.

Dogovoreni posao osigurat će Kini pristup ključnoj njemačkoj infrastrukturi, upozorila je u srijedu udruga WindEurope, dodavši da su turbine za Waterkant mogli isporučiti europski proizvođači.

“Njemačka i EU moraju (napokon) odlučiti smatraju li energiju vjetra strateškim sektorom, prije no što bude prekasno”, poručili su iz udruge, zaključivši da europska industrija vjetroturbina želi jednake uvjete za sve.

Početkom travnja Europska komisija otvorila je istragu o ponudama kineskih proizvođača vjetroturbina na javnim natječajima u Španjolskoj, Grčkoj Francuskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj kako bi utvrdila jesu li u prednosti zbog državnih subvencija. Instalirane vjetroeletrane u EU uglavnom su domaće proizvodnje, ali kineski proizvođači osvojili su do kraja 2022. godini otprilike dvije trećine globalnog tržišta.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u srijedu je podignulo optužnice protiv 15 osoba i šest privatnih sveučilišta u toj zemlji, iz Mostara, Banje Luke i Brčkog, koje tereti za krivotvorenje diploma. Kako je navedeno u tužiteljskom priopćenju, optuženi su zbog udruživanja radi počinjenja kaznenih djela, korupcije i nedopuštene trgovine s više desetaka visokoškolskih diploma.

Diplome su pretežito iz ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske te zdravstvene struke, kao i menadžmenta.

Tužiteljstvo BiH podsjeća kako su optužnice rezultat opsežne istrage koju je u protekle dvije godine provelo u suradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), pri čemu su prikupljene tisuće materijalnih dokaza i saslušano 130 svjedoka, uključujući tu pripadnike akademske zajednice.

Istragom je utvrđeno kako je izdano najmanje 49 visokoškolskih diploma čije će se poništenje tražiti u zakonom predviđenom postupku, jer su prikupljeni dokazi da tu te diplome kupljene, a osobe kojima su izdane uopće nisu sudjelovale u nastavi.

Diplome su kupovane za iznos od nekoliko tisuća eura, a time je, kako navodi Tužiteljstvo BiH, nanesena velika šteta sustavu visokog obrazovanja u zemlji.

Na popisu optuženih su Zoran Kalinić, rektor Nezavisnog univerziteta iz Banje Luke, Dragan Ilić, suvlasnik banjolučke Visoke škole za primijenjene i pravne nauke, Vladimir Stojanović, rektor Univerziteta modernih nauka CKM iz Mostara, Dragan Đuranović, rektor Univerziteta za poslovni menadžment iz Banje Luke, Denis Pračić, zaposlen na Visokoj školi “Union” Mostar kao menadžer i na Univerzitetu modernih nauka Mostar, Ljubiša Todorović, zaposlenik Visoke škole “Prometej” Banja Luka i CKM Univerziteta Mostar.

Optuženi su i Dragan Golijan, profesor na sveučilištu “Victoria International University” Mostar koji je pravni sljednik Univerziteta modernih nauka “CKM” Mostar kao i Vojislav Škrbić, profesor emeritus na “PIM” Banja Luka.

Kao pravne osobe optuženi su Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke “NUBL” Banja Luka, Visoka škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej”, također iz Banje Luke, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banja Luka i njihova ispostava u Brčkom, sveučilište “Victoria International University” iz Mostara, Visoka škola “Union” iz Mostara te Internacionalni univerzitet Brčko.

Tijekom suđenja koje se očekuje tužitelji će odgovornost optuženih dokazivati pozivanjem oko 70 svjedoka, osam stručnih vještaka te prilaganjem više od tri tisuće materijalnih dokaza.