Connect with us

Magazin

Novo istraživanje otkriva što opća anestezija zapravo čini mozgu

Objavljeno

-

Svake godine u svijetu se izvede više od 350 milijuna bolničkih operacija, a mnogi se u nekom trenutku života podvrgnu zahvatima koji zahtijevaju opću anesteziju. Unatoč uobičajenoj upotrebi i sigurnosti, točni mehanizmi po kojima anestetici djeluju u mozgu nisu u potpunosti shvaćeni, ostajući uglavnom misterij od njihovog uvođenja, prije više od 180 godina.

U studiji objavljenoj u časopisu The Journal of Neuroscience, Adam D. Hines, znanstveni suradnik na australskom Sveučilištu Queensland Technology i njegov tim, dali su nove uvide u taj složeni proces. Čini se da lijekovi za opću anesteziju ciljaju na određene dijelove mozga odgovorne za održavanje budnosti, prenosi Zimo.hr.

Otkrivanje potencijalnog mehanizma

Koristeći vinske mušice u svojim istraživanjima, Hines i njegov tim otkrili su potencijalni mehanizam pomoću kojeg anestetici stupaju u interakciju s određenim vrstama neurona putem proteina. Ljudski mozak sadrži oko 86 milijardi neurona, svaki od kojih je jedinstven, što doprinosi učinkovitosti opće anestezije.

Hines objašnjava da, iako su široki učinci anestetika poznati, posebice kako izazivaju brzu nesvjesticu, sitni detalji zahtijevaju bolji uvid u razlike između moždanih stanica. Neuroni općenito spadaju u dvije kategorije: Ekscitatorne neurone, koji nas održavaju budnima i inhibitorne neurone, koji reguliraju ekscitatorne. U svakodnevnom životu ti neuroni uravnotežuju jedni druge. Kad zaspimo, inhibitorni neuroni postupno utišavaju ekscitatorne, uzrokujući da se osjećamo umorno. Opći anestetici ubrzavaju ovaj proces izravnim utišavanjem ekscitacijskih neurona pa otuda i izraz da se “nekog uspava”.

Ključno pitanje koje ostaje

No pravo ključno pitanje zapravo glasi: Zašto spavamo tijekom operacije? U normalnim okolnostima, ako pojedinac spava i netko pokuša na njemu operirati, probudio bi ga. Međutim, opća anestezija sprječava to buđenje. Iako ne postoji jak konsenzus, mnogi se znanstvenici slažu da neuroni prestaju komunicirati kada su izloženi anesteticima. Ta komunikacija neophodna je za rad mozga i svijest o tijelu.

Hinesova studija otkrila je da opći anestetici zaustavljaju komunikaciju između ekscitatornih neurona, ali ne i inhibitornih. Iako taj koncept nije nov, studija je pružila uvjerljive dokaze o tome zašto su pogođeni samo ekscitacijski neuroni, prenosi Zimo.hr.

Uloga proteina

Da bi neuroni mogli komunicirati, proteini moraju olakšati otpuštanje neurotransmitera, odnosno kemijskih glasnika poput dopamina i serotonina. Studija je otkrila da opći anestetici smanjuju sposobnost tih proteina da otpuštaju neurotransmitere, ali samo u ekscitatornim neuronima. Koristeći vinske mušice Drosophila melanogaster i mikroskopiju visoke rezolucije, tim je promatrao molekularne učinke anestetika na te proteine.

Razlika između ekscitatornih i inhibicijskih neurona leži u vrstama proteina koje oni eksprimiraju, slično dvama automobilima iste marke i modela, ali s različitim značajkama. Oslobađanje neurotransmitera uključuje mnoge proteine, a svaka varijacija može utjecati na funkciju anestetika.

Hines napominje da je sljedeći korak istraživanja utvrđivanje koje razlike u proteinima uzrokuju da opći anestetici inhibiraju samo ekscitatornu komunikaciju. Studija isto tako sugerira da opći anestetici izazivaju opsežnu globalnu inhibiciju u mozgu, utišavajući razdražljivost na dva načina – uspavljujući nas i držeći nas u snu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Ako pijete ove lijekove, izbjegavajte čokoladu!

Objavljeno

-

By

Generalni direktor ljekarne Yurek Pharmacy Peter Yurek upozorio je da čokolada u kombinaciji s nekim lijekovima može biti opasna. “Tko ne voli čokoladu? Ukusna je, utješna i prepuna zdravih spojeva koji snižavaju krvni tlak, smanjuju upale i jača snagu mozga. Ali prije nego što se najedete ‘u ime zdravlja’, provjerite svoje lijekove! Neke kombinacije mogu biti opasne!”, istaknuo je farmaceut. Kakao i čokolada su blagi psihostimulansi i sadrže kofein. Što je čokolada tamnija, to sadrži više kofeina, piše net.hr.

“Za većinu nas to je dobro, ali može pojačati učinke stimulansa kao što su Ritalin i Adderall ili umanjiti učinke sedativa kao što su Ambien (zolpidem) ili Lunesta. Također, može povećati nuspojave lijekova za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB)”, otkrio je stručnjak.

“Čokolada također sadrži derivat aminokiseline zvan tiramin, koji se također nalazi u crnom vinu, nekim sirevima i pivu. Tiramin može izazvati oštre skokove krvnog tlaka kod onih koji uzimaju antidepresive inhibitore monoaminooksidaze (MAO) kao što su Nardil (fenelzin), Parnate (tranilcipromin) ili Manerix (moklobemid). Ta interakcija može biti opasna”, upozorio je Yurek.

Čokolada može usporiti zgrušavanje krvi
Čokolada sadrži dovoljno masti da se suprotstavi lijekovima za snižavanje kolesterola kao što su Lipitor ili Crestor. Također može potaknuti oslobađanje prirodnog histamina u vašem tijelu te uzrokovati migrene kod nekih ljudi.

“Čokolada može učiniti nesteroidne protuupalne lijekove poput ibuprofena (Advil) i naproksena (Aleve) manje učinkovitima i potaknuti vaš želudac na prekomjernu proizvodnju kiseline te tako uzrokovati neugodne probavne probleme”, istaknuo je stručnjak te je otkrio da čokolada može usporiti zgrušavanje krvi.

“Ako uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi, antikoagulante poput varfarina ili antitrombocite poput aspirina, trebali biste znati da čokolada, poput češnjaka, može usporiti zgrušavanje krvi te povećati rizik od modrica i krvarenja.”

“Nezaslađena tamna čokolada ima značajne zdravstvene prednosti, ali iznenađujuće interakcije s lijekovima. Razgovarajte sa svojim farmaceutom o svim mogućim interakcijama između hrane i vaših lijekova. Trebali biste znati kada vaša hrana radi protiv vas, čak i kada je to ukusna čokolada!”, upozorio je na kraju Yurek.

 
Nastavi čitati

Magazin

Osam grešaka koje vlasnici rade za vrijeme šetnje s ljubimcima

Objavljeno

-

Život s psima donosi veliku odgovornost. Mnogi ljudi nisu svjesni te činjenice pa rade razne greške pri njihovu odgoju, u odnosu prema psima, pa čak i dok ih šetaju. Baš zbog toga donosimo vam popis stvari pri kojima vlasnici najčešće griješe.

Šetnja bez povodca
Iako vi svog psa volite i ne bojite ga se, drugi ljudi koje susrećete na cesti ne moraju tako misliti. Također, na taj način mogu se dogoditi razne nesreće: on se može izgubiti, podletjeti pod auto, skakati na druge ljude, potrčati za mačkom, potući se s nekim drugim psom i slično.

Pogrešan povodac
Postoje mjesta na kojima su one fleksibilne najbolje rješenje, no ne i kada ste u urbanom okruženju. Preko vašeg psa tako se može netko spotaknuti, on može lakše izletjeti na cestu, skakati po prolaznicima ili pozdraviti psa koji nije htio biti pozdravljen. Također, nije u redu da vi zauzimate cijeli pločnik za sebe i psa. Takve sačuvajte za izlete u prirodu.

Neskupljanje izmeta
Skupljajte ga svaki put! Osim što vas tako drugi ljudi neće smatrati neodgojenima, vaš grad će izgledati ljepše, te ćete tako barem malo pridonijeti smanjenju širenja zaraza i bolesti.

Dopuštanje da “pozdravi” svaku osobu
Ne želi baš svaka osoba na cesti biti pozdravljena od strane vašeg prijateljski raspoloženog psa. Oni se mogu bojati pasa, biti odjeveni za važan sastanak ili biti alergični na pse i slično.

Dopuštanje da priđe svakom psu
Jednako tako vrijedi i za ostale pse – ne želi baš svaki upoznati vašeg ljubimca, a to često može biti dobar način za početak borbe. Možda bi bilo najbolje da prvo pitate drugog vlasnika je li upoznavanje u redu.

Ignoriranje ljubimca dok pričate s nekim drugim
A za to vrijeme on laje, reži i skače po vama ili nekom drugom. Pas je vaša odgovornost 24/7. Bilo da ste u svojem domu ili vani, vi ste odgovorni za ono što on radi. Ako morate obaviti nešto što će vam oduzeti više vremena i pažnje, radije ostavite psa kod kuće.

Vezanje ispred trgovine
Postoji puno razloga zašto ovo nije dobra ideja: vaš pas može pobjeći, netko ga može ukrasti, on u strahu može ugristi dijete koje ga želi pomaziti, a drugi ljudi ili biciklisti mogli bi se preko njega spotaknuti.

Obavite odlazak u dućan sami ili otiđite u šoping s još jednom osobom koja vam može pričuvati psa dok kupujete.

Dizanje malog psa na ruke prilikom susreta s većim psima
Ovo je jedna od najčešćih grešaka koje rade vlasnici malih pasa, pogotovo ako je njihov ljubimac vokalan i glasno laje prema velikom psu. Onog trena kada ga uzmete u naručje, mali pas dobiva dodatnu sigurnost i hrabrost te time postaje “agresivniji” u lajanju na psa koji prolazi.

Bolja opcija je da ili pređete cestu ili se pomaknete i mirno pričekate da drugi par prođe. Tako će vaš mali ljubimac biti siguran, a s druge strane neće izazivati većeg psa.

 
Nastavi čitati

Magazin

Ovu tekućinu smo uvijek bacali, a sada je proglašena superhranom

Objavljeno

-

By

Istraživanja su pokazala da prethodno odbačeni nusproizvod proizvodnje maslinova ulja sadrži brojna svojstva korisna za zdravlje. Maslinovo ulje – opisano kao “tekuće zlato” u Homerovoj “Ilijadi” – poznato je po svojim zdravstvenim prednostima. Ne samo da je ukusna, već je i protuupalna, dobra za crijeva, dobra za srce i može nam pomoći da se osjećamo sretnije i živimo dulje, piše Guardian.

Ali znanstvenici sada usmjeravaju pozornost na mutni, smeđi i prethodno odbačeni nusprodukt njegove proizvodnje – otpadnu vodu iz mlina za masline – i otkrili su da bi to mogla biti još moćnija superhrana.

Bolja i od samog ulja
Vode i vodenasti talog ostaju nakon što su masline samljevene i njihovo ulje odvojeno. Istraživanja su pokazala da mogu pomoći u oporavku nakon vježbanja, poboljšati metabolizam te imaju potencijal da pomognu kod nekih kardiovaskularnih i neuroloških stanja.

Nakon što su čuli reakcije uzgajivača maslina koji su otpadnu vodu počeli da piju iz zdravstvenih razloga, znanstvenike je to zaintrigiralo i počeli su sa istraživanjem. Po njima je ova tamna, gorka i zamućena tekućina jednako – a možda i više – hranljiva od dobivenog ulja. Smatra se da otpadne vode iz proizvodnje maslinovog ulja sadrže najmanje 10 puta veću količinu fitohemikalija od ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a koje se smatra njihovim bogatim izvorom.

Talijanska znanstvenica Adriana Albini, prva Talijanka koja je izabrana u upravni odbor Američke organizacije za istraživanje raka, proučava je posljednjih 10 godina. Sa svojim timom provela je brojne studije o ekstraktu maslina i otkrila da on može biti od pomoći u prevenciji i liječenju određenih vrsta raka, uključujući rak pluća, prostate, debelog crijeva i dojke.

Pomoć u borbi protiv raka
“Jedina obrana biljaka je proizvodnja sekundarnih ili tercijarnih metabolita, koji štite od parazita. Mnogi od tih metabolita su otrovi i znamo da u određenim koncentracijama otrovi mogu biti terapeutski. Arsen, na primjer, može biti od pomoći u liječenju leukemije. Ideja je da nam ovi metaboliti mogu pomoći u obrani od raka. Ono što biljke koriste za svoje zdravlje možemo i mi za svoje“, zaključuje Albini.

Konzumiranje hrane bogate ovim korisnim kemikalijama biljnog porekla, poput one u mediteranskoj prehrani, povezano je sa smanjenim rizikom od razvoja bolesti.

Pronađen u maslinama i maslinovom ulju, hidroksitirozol bi, kako su pokazala istraživanja, mogao pomoći zdravlju mozga i srca, kao i smanjiti upale, što je dobro za cjelokupno zdravlje.

To je ono što je Albini ponajviše zainteresiralo za proučavanje otpadnih voda nastalih u proizvodnji maslinovog ulja, kao i njihove konzistencije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu