Grčka je u određenim industrijama uvela šestodnevni radni tjedan s ciljem poticanja gospodarskog rasta. Novi zakon, koji je stupio na snagu početkom srpnja, omogućava zaposlenicima da umjesto 40 sati tjedno rade 48.

Šestodnevni radni tjedan odnosu se samo na tvrtke koje rade 24 sata dnevno i nije obavezno za radnike, kojima se za prekovremeni rad plaća dodatnih 40 posto..

Potez suprotan trendovima u Europi i SAD-u

Međutim, potez grčke vlade u suprotnosti je s kulturom rada drugdje u Europi i SAD-u, gdje trendovi idu u smjeru četverodnevnog radnog tjedna. Tvrtke koje usvajaju ove politike obično tvrde da četverodnevni rad tjedno u praksi povećava produktivnost i dobrobit radnika.

U grčkoj vladi kažu kako se nadaju da će šestodnevni radni tjedan pomoći u borbi protiv rada na crno koji dovodi do utaje poreza, prenijela je grčka javna televizija ERTNews. Turistička poduzeća i prehrambena industrija nisu uključeni u novi zakon.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis rekao je da je “srž ovog zakona prilagođena radnicima, da je duboko usmjerena na rast”, dodavši da “dovodi Grčku u sklad s ostakom Europe”

Naime, Direktiva o radnom vremenu EU-a zahtijeva od država članica da zajamče ograničenje od 48 sati tjednog radnog vremena, uključujući prekovremeni rad.

Financijska kriza teško naštetila Grčkoj

Globalna financijska kriza kasnih 2000-ih imala je razoran učinak na Grčku, budući da je nasljeđe visoke javne potrošnje i raširene utaje poreza ostavilo zemlju s ogromnim dugovima.

Premijeru Micotakisu pripisuje se zasluga za uspješno vraćanje gospodarstva na put rasta nakon što je kriza prisilila Grčku da zatraži tri međunarodna paketa spašavanja.

No, kada je riječ o radnim trendovima, čini se da se Grčka kreće u suprotnom smjeru od ostalih nacija. Od pandemije Covida tvrtke prihvaćaju fleksibilne modele rada i mnoge su isprobale četverodnevni radni tjedan, a zaposlenici nisu primijetili gubitak u plaćama.

Probe četverodnevnog tjedna na Islandu opisane su kao “nevjerojatan uspjeh” i dovele su do toga da su mnogi radnici prešli na kraće radno vrijeme. Istraživači tog eksperimenta tvrde da je produktivnost ostala ista ili poboljšana na većini radnih mjesta.

Rusija je u srijedu otvoreno zaprijetila jednoj europskoj državi.

Rusija će poduzeti potrebne mjere kao odgovor na agresivnu politiku Helsinkija i njegovih NATO saveznika, poručio je Andrej Nastasin, zamjenik direktora Odjela za informiranje i tisak ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Poručio je da vojno jačanje NATO-a na granici neće biti bez odgovora te da će se poduzeti potrebne mjere, uključujući vojno-tehničke mjere, kako bi se suprotstavili agresivnim odlukama Finske i njezinih NATO saveznika, prenosi RIA Novosti.

Podsjetimo, finski parlament ranije je odobrio obrambeni sporazum s SAD-om prema kojemu će američka strana dobiti pristup 15 vojnih objekata.

Anna Akhalkatsi je nova direktorica Svjetske banke za Europsku uniju, izvijestila je ta banka u srijedu. Akhalkatsi će voditi dijalog Banke s državama članicama EU-a koje su njezini klijenti te institucijama EU-a. Bit će zadužena i za operativni i savjetodavni rad s vladama, dionicima i partnerima u cilju postizanja napretka u ostvarenju njihovih razvojnih ciljeva, a sve u bliskoj suradnji s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC-om) i Multilateralnom agencijom za osiguranje investicija (MIGA-om) kako bi Grupacija Svjetske banke ojačala suradnju s privatnim sektorom, istaknuto je u priopćenju.

Na svoju novu dužnost Akhalkatsi prelazi s mjesta direktorice Svjetske banke za Rumunjsku i Mađarsku u potpredsjedništvu Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. Ahalkatsi je gruzijska državljanka koja je s radom u Svjetskoj banci počela 1999. godine kao ekonomistica u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje u Uredu Svjetske banke u Tbilisiju.

Otad je obnašala razne dužnosti, pa je tako radila i kao voditeljica Ureda IFC-a u Gruziji, koordinatorica savjetodavnih usluga u Odjelu IFC-a za sektore proizvodnje, poljoprivrede i usluga, voditeljica Programa savjetodavnih rješenja IFC-a te direktorica Svjetske banke za Moldaviju.

“Jedva čekam da počnem raditi sa sve razgranatijom mrežom partnera u EU-u i nastavim s jačanjem i širenjem znanja koje je pokretač utjecajnih razvojnih ostvarenja i uključivog rasta u Europi i šire. Suradnja u području globalnog javnog dobra kako bi se iznašla nova i inovativna rješenja za suzbijanje siromaštva te učinkoviti odgovori na klimatsku krizu leže u srži rada Svjetske banke s EU-om”, rekla je Akhalkatsi u izjavi koja se prenosi u priopćenju.