Kad bi imali priliku birati, čak 44% zaposlenika u Hrvatskoj bi radili u javnom sektoru, s tim da je to češći izbor žena nego muškaraca. U privatnom sektoru bi radilo 29% ispitanih, dok je za njih 27% jednako primamljivo raditi u oba sektora. Osim toga, većina zaposlenih otvorena je prema promjeni posla, ali samo ako im se ukaže prilika, bez proaktivnog traženja. Dio je to podataka iz istraživanja koje je agencija Ipsos provela u svibnju i lipnju ove godine za Mastercard u povodu lansiranja četvrte sezone projekta Uplift, posvećenog razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tvrtkama stvoriti bolje radne uvjete te privući i zadržati talente usred značajnih izazova vezanih uz radnu snagu.

Plaćama zadovoljni policajci, vatrogasci, građevinari i ugostitelji

Najbitniji kriterij zadovoljstva poslom je plaća (97% ispitanih), dok su na drugom mjestu međuljudski odnosi (96%), a potom odnos s nadređenim (95%) te balans između privatnog i poslovnog života (94%). Među važne elemente ispitanici su stavili i sigurnost zaposlenja, bonuse, dane godišnjeg odmora, a zanimljivo je da im je najmanje važan faktor mogućnost rada od kuće. No, koliko god im je on najmanje važan generalno, toliko su zaposlenici na trenutnim radnim mjestima upravo tim segmentom najmanje zadovoljni (33%). Među segmentima s kojima su ispitanici najmanje zadovoljni na svom trenutnom poslu još su mogućnost napredovanja (39%), mogućnost dodatne edukacije i usavršavanja (43%) te zadovoljstvo plaćama (45%). Među onima koji rade u javnom sektoru najnezadovoljniji plaćama su u tvrtkama u vlasništvu grada ili županija, dok su najzadovoljniji zaposleni u policiji, vojsci i vatrogastvu. Što se pak tiče privatnog sektora s plaćama su najzadovoljniji u građevini i ugostiteljstvu, dok su najnezadovoljniji u ostalim uslužnim djelatnostima. Od svega, ispitanici su na svojim poslovima trenutno najviše zadovoljni ugovorom na neodređeno radno vrijeme, slobodnim vikendima te sigurnosti zaposlenja.

Zanimljivo je i da se po pitanju zadovoljstva prema Ipsosovom istraživanju uočavaju razlike između privatnog i javnog sektora. Usporedbom zaposlenika u javnom i privatnom sektoru vidljivo je da su zaposlenici u javnom sektoru zadovoljniji  slobodnim vikendima, sigurnosti zaposlenja, brojem dana godišnjeg odmora dok su zaposlenici u privatnom sektoru zadovoljniji mogućnošću napredovanja, dobrim međuljudskim odnosima, mogućnošću rada od kuće i kliznim radnim vremenom.

Balansom privatnog i poslovnog najzadovoljniji u školstvu

Kad pričamo o industrijama, s nagradama i bonusima su najzadovoljniji zaposleni u lokalnoj i gradskoj vlasti, dok su s međuljudskim odnosima najzadovoljniji zaposleni u poljoprivredi i građevini. Što se tiče balansa između poslovnog i privatnog života, najzadovoljniji su zaposlenici u školstvu, tvrtkama u vlasništvu grada ili županije i građevini, a najnezadovoljniji policajci, vojnici i vatrogasci.

Čak 80% ispitanih je otvoreno prema opciji da promjene svoj posao u idućih godinu dana iako od ukupno ispitanih samo njih 14% to želi izrazito jako, 14% ih to želi, ali im nije važno, dok čak 50% ispitanih ne bi mijenjali posao, ali bi razmislili ako dobiju ponudu. Promjeni posla su nešto skloniji ispitanici koji rade u privatnom sektoru nego oni u javnom.

Natječaj za Uplift akademiju otvoren do 1. listopada

Edukacija poduzetnika igra važnu ulogu kako u unapređenju posla tako i u pružanju najboljih mogućih uvjeta, prilika za napredak i daljnji razvoj. Upravo na toj ideji temelji se Mastercardov projekt Uplift koji je posebno usmjeren na podršku mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kao i zaposlenicima u tom sektoru, s posebnim naglaskom na turizam, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i OPG-ove. Uplift pruža poduzetnicima potrebna znanja i vještine za razvoj i realizaciju poslovnih ideja. U sklopu projekta, u suradnji s Algebrom, pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen MMSP. Do sada je Uplift akademiju pohađalo 104 poduzetnika iz svih krajeva Hrvatske, a od danas do 1. listopada 2024. otvoren je natječaj za četvrtu sezonu. Prijaviti se mogu svi zainteresirani vlasnici mikro, malih i srednjih poduzeća iz sektora turizma, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti te vlasnici OPG-ova. Obrazac za prijave je dostupan na linku, dok se pravilnik može pronaći ovdje.

Osigurane su 32 stipendije za polaznike koji će osim edukacije kroz deset modula (Leadership, Alati digitalne transformacije, Poduzetništvo i inovacije, Upravljanje destinacijom, Osnove upravljanja financijama, Turizam i ekonomija doživljaja, AI u marketinškim komunikacijama, Četvrta industrijska revolucija i industrija 4.0, Posvećenost rastu i rezultatima, Korisničko putovanje.) od studenog ove godine do ožujka 2025. raditi u timovima pod vodstvom mentora te razvijati vlastite projekte koje će na kraju akademije prezentirati potencijalnim investitorima, a pobjednički tim očekuje i novčana nagrada.

„Svake sezone u Uplift akademiju unosimo promjene, a u skladu sa sugestijama polaznika kako bismo optimizirali njihove želje i potrebe sa znanjima i vještinama koje im mi možemo ponuditi i s ciljem da vrlo konkretno i jednostavno naučeno mogu prilagoditi na svoje poslovanje. Tako ćemo u ovoj sezoni imati dva nova modula, riječ je o AI u marketinškoj komunikaciji i Osnovama upravljanja financijama. Uz online predavanja i standardni mentorski program, polaznici će se uživo družiti na Meet Upu u Šibeniku gdje će osim predavanja, moći intenzivnije razmjenjivati vlastita iskustva“, istaknuo je Igor Kundić, član Uprave Algebre te naglasio važnost edukacije.

„Edukacija poduzetnika ključna je za prosperitet gospodarstva, a kroz kontinuirano učenje i prilagodbu, poduzetnici mogu bolje iskoristiti prilike koje im se pružaju, što doprinosi rastu i stabilnosti cjelokupnog gospodarskog sustava. Imajući kontinuirano učenje na umu, na jesen ćemo organizirati besplatnu online radionicu o primjeni ekoloških praksi naročito kroz digitalne tehnologije u kojoj će moći sudjelovati svi poduzetnici koji su se dosada prijavljivali na Upliftov stipendijski natječaj, ali i svi oni kojima je ova tema jako interesenta“, kazao je Kundić.

Dodatna, a po riječima dosadašnjih polaznika Uplift akademije i neprocjenjiva, prednost projekta je i networking koji je iznjedrio već nekoliko zanimljivih suradnji između malih poduzetnika.

„Zaista smo jako ponosni što smo poduzetnicima dali znanja koje im pomažu razvijati njihova poslovanja, ali nismo bili svjesni da će nerijetko taj razvoj značiti i suradnju između njih samih što je sreća i zadovoljstvo za sve uključene strane. Upravo zato smo u četvrtoj sezoni odlučili osim Uplift akademije za nove polaznike i sadržaja koji inspirira i educira na platformi uplift.hr osnaživati taj dio zajedništva i poticati Uplift alumnije na daljnje zajedničke aktivnosti jer time oni rade na proširenju svog poslovanja, ali i osnažuju poduzetnički duh. Također, dosadašnjim polaznicima Uplift akademije smo omogućili da putem Mastercardove platforme Priceless.com dođu do globalnog dosega nudeći svoje specifične usluge i proizvode te tako na neki način osim promocije svog poslovanja rade i na promociji onog što Hrvatska može ponuditi kako domaćim ljudima, tako i stranim gostima“, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

***

O ISTRAŽIVANJU:

Kvantitativno istraživanje o zadovoljstvu zaposlenika u Hrvatskoj u svibnju i lipnju 2024. za Mastercard provela je agencija za istraživanje tržišta Ipsos, na reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih ispitanika starijih od 18 godina s prebivalištem na području Republike Hrvatske. Metoda: CAWI (Computer Assisted Web Interviewing) samoispunjavanje preko online Ipsos platforme.

Rast hrvatskog gospodarstva je stabilan i određuje ga osobna potrošnja koja je u svobnju rasla već 14. mjesec zaredom. Ekonomski analitičar Petar Vušković kaže da pad cijena treba očekivati tek kada se zaustavi rast osobne potrošnje.

Podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljen u petak, da je u svibnju potrošnja realno ojačala 0,6 posto u odnosu na travanj, a da je u odnosu na svibanj prošle godine porasla čak 8,4 posto ukazuje na stabilan rast domaćeg gospodarstva i u drugom ovogodišnjem tromjesečju.

Osim toga, potrošnja u maloprodaji u svibnju je, na godišnjoj razini, rasla već 14. mjesec zaredom.

“Potrošači se ne snalaze u prividu cijena”

Ekonomski analitičar Petar Vušković napominje da stabilan rast gospodarstva određuje rast osobne potrošnje te dodaje da kad se zaustavi rast osobne potrošnje, cijene će početi padati.

Vuškovića smo pitali što utječe na taj dugotrajni rast osobne potrošnje u Hrvatskoj.

“Na rast osobne potrošnje utječe psihologija nove valute, eura, rast plaća i mirovina te transmisijski novac iz EU fondova. Osobno mislim da nam cijene robe na policama u eurima i dalje zadaju dosta glavobolja. Nominalno djeluju kao da su 7,5 puta niže nego u vrijeme kada smo imali svoju valutu, premda to, naravno, nije točno. Potrošači se ne snalaze u tom prividu cijene i troše na prehrambene, ali i neprehrambene proizvode. To je tržišna fatamorgana koju trgovci vješto koriste”, ističe.

“S novcem iz EU-a dobili smo trojanskog konja”

Drugi razlog je, kaže, rast plaća i mirovina.

“Vlada je generirala osobnu potrošnju a pritom i inflaciju. Inflaciju su predstavljali kao grijeh, a dok su taj grijeh osuđivali, istodobno su ga i činili”, smatra.

Treći razlog je europski novac koji je alociran poduzetnicima.

“Iza takvog transmisijskog novca stoji direktna kupovina strojeva, vozila, uredske opreme… Sa zahvalnošću smo primili novac iz EU-a, a zapravo smo dobili trojanskog konja u vidu inflacije. Rast osobne potrošnje, odnosno rast BDP-a, ozbiljno nas pomiče naprijed na ljestvici ekonomskog razvoja pri čemu preskačemo neke europske zemlje koje su bile ispred nas. To je dobra strana rasta osobne potrošnje”, kaže Vušković.

“Rast potrošnje stvara inflaciju”

Loša strana tog rasta je, po njemu, u tome što stvara inflaciju.

“Samo vrsni ekonomisti znaju koliko smanjiti osobnu potrošnju smanjujući inflaciju, a pritom držati stope BDP-a višima. To je pitanje dobrih monetarnih politika koje smo, nažalost, izgubili prihvaćajući euro”, smatra ekonomski analitičar Vušković.

Oružane snage koje su pripremile model i Ministarstvo obrane spremni su za provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, i za model od dva mjeseca i za model od tri mjeseca.

Model od dva mjeseca preslikao bi dragovoljno vojno osposobljavanje koje trenutačno traje dva mjeseca, odnosno osam tjedana, doznaje Večernji list.

Ministarstvo obrane i Oružane snage pripremili su modele i spremni su za provođenje vojne obuke, a odluka će biti na političkim razinama, Vladi i Saboru kako, na koji način i kada bi se ona počela provoditi. Modeli će uskoro biti predstavljeni Vladi RH, ali i predsjedniku Zoranu Milanoviću.

Nulta generacija

Godišnje oko 18.000 mladića postaje punoljetno, no pozivat će ih se nekoliko tisuća, ne sve. Uostalom, ne mogu svi ni proći liječnički pregled. Odredit će se nulta generacija od koje će se pozivati na temeljno vojno osposobljavanje, a ostali će se moći dragovoljno prijaviti.

Dragovoljno vojno služenje integrirat će se u obavezno vojno osposobljavanje – tko bude htio, moći će se prijaviti. Motivirat će se služenje obveznog vojnog osposobljavanja, moguće je, doznaje se, i da će biti plaćeno kroz naknadu – ona sada za dragovoljno vojno osposobljavanje iznosi 900 eura mjesečno.

Još je nekoliko ideja koje se razmatraju. Razmišlja se tako da onima koji odsluže temeljno vojno osposobljavanje taj rok uđe u radni staž, a možda i da imaju prednost pri zapošljavanju.

Civilni rok

Što se civilnog roka tiče, on će se definirati zajedno s MUP-om, civilnom zaštitom te lokalnom i regionalnom samoupravom. Sve će biti, ističe se, unutar ustavnih okvira jer priziv savjesti ustavna je kategorija.

Poanta je da se kroz povlastice potiče služenje vojnog osposobljavanja, a da civilno služenje traje dulje u odnosu na vojno. Primjerice, traje li vojno dva mjeseca, civilno bi moglo trajati četiri, ili tri vojno, a šest civilno. No, i to će biti u skladu s Ustavom pa će se točno trajanje još definirati. I europska je praksa da civilno služenje traje dvostruko, odnosno da svakako traje dulje u odnosu na vojno služenje.