Connect with us

Hrvatska

TRŽIŠNA FATAMORGANA / Evo kako ekonomski analitičar objašnjava rast potrošnje…

Objavljeno

-

Rast hrvatskog gospodarstva je stabilan i određuje ga osobna potrošnja koja je u svobnju rasla već 14. mjesec zaredom. Ekonomski analitičar Petar Vušković kaže da pad cijena treba očekivati tek kada se zaustavi rast osobne potrošnje.

Podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljen u petak, da je u svibnju potrošnja realno ojačala 0,6 posto u odnosu na travanj, a da je u odnosu na svibanj prošle godine porasla čak 8,4 posto ukazuje na stabilan rast domaćeg gospodarstva i u drugom ovogodišnjem tromjesečju.

Osim toga, potrošnja u maloprodaji u svibnju je, na godišnjoj razini, rasla već 14. mjesec zaredom.

“Potrošači se ne snalaze u prividu cijena”

Ekonomski analitičar Petar Vušković napominje da stabilan rast gospodarstva određuje rast osobne potrošnje te dodaje da kad se zaustavi rast osobne potrošnje, cijene će početi padati.

Vuškovića smo pitali što utječe na taj dugotrajni rast osobne potrošnje u Hrvatskoj.

“Na rast osobne potrošnje utječe psihologija nove valute, eura, rast plaća i mirovina te transmisijski novac iz EU fondova. Osobno mislim da nam cijene robe na policama u eurima i dalje zadaju dosta glavobolja. Nominalno djeluju kao da su 7,5 puta niže nego u vrijeme kada smo imali svoju valutu, premda to, naravno, nije točno. Potrošači se ne snalaze u tom prividu cijene i troše na prehrambene, ali i neprehrambene proizvode. To je tržišna fatamorgana koju trgovci vješto koriste”, ističe.

“S novcem iz EU-a dobili smo trojanskog konja”

Drugi razlog je, kaže, rast plaća i mirovina.

“Vlada je generirala osobnu potrošnju a pritom i inflaciju. Inflaciju su predstavljali kao grijeh, a dok su taj grijeh osuđivali, istodobno su ga i činili”, smatra.

Treći razlog je europski novac koji je alociran poduzetnicima.

“Iza takvog transmisijskog novca stoji direktna kupovina strojeva, vozila, uredske opreme… Sa zahvalnošću smo primili novac iz EU-a, a zapravo smo dobili trojanskog konja u vidu inflacije. Rast osobne potrošnje, odnosno rast BDP-a, ozbiljno nas pomiče naprijed na ljestvici ekonomskog razvoja pri čemu preskačemo neke europske zemlje koje su bile ispred nas. To je dobra strana rasta osobne potrošnje”, kaže Vušković.

“Rast potrošnje stvara inflaciju”

Loša strana tog rasta je, po njemu, u tome što stvara inflaciju.

“Samo vrsni ekonomisti znaju koliko smanjiti osobnu potrošnju smanjujući inflaciju, a pritom držati stope BDP-a višima. To je pitanje dobrih monetarnih politika koje smo, nažalost, izgubili prihvaćajući euro”, smatra ekonomski analitičar Vušković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Lidl Hrvatska svojim zaposlenicima isplaćuje i ljetnu novčanu nagradu

Objavljeno

-

By

Lidl Hrvatska i ove je godine odlučio nagraditi trud i svakodnevnu predanost svojih zaposlenika.

U najnovijoj objavi na LinkedIn-u, kompanija ističe kako je priredila ljetne poklone za još jednu veselu sezonu.

No, osim ljetnih poklona, i ove su godine svim svojim zaposlenicima isplatili i ljetnu novčanu nagradu, piše Poslovni dnevnik.

Prošle je godine Lidl ostvario najvišu neto dobit (56,6 milijuna eura), dok je prosječna plaća iznosila 1.500 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Europa uvodi veliku promjenu za popularnu internetsku trgovinu, omiljenu i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Bruxelles planira nametanje carina na jeftinu robu kupljenu iz kineskih internetskih trgovina, među kojima su popularni Temu i Shein. Tako nastoje zaustaviti porast robe iz Kine za koju EU kaže da je nestandardna.

Europska će komisija kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje sadašnjeg praga od 150 eura ispod kojeg se artikli mogu kupovati bez carine, piše Financial Times, pozivajući se na potvrde koje su dobili od tri osobe. Glavne platforme na koje se cilja su Temu, AliExpress i Shein, potvrdio im je jedan službenik.

Komisija tvrdi da je prošle godine u EU uvezeno 2,3 milijarde artikala ispod tog bescarinskog praga od 150 eura. Uvoz putem e-trgovine se više nego udvostručio te je u travnju premašio 350.000 artikala, a to su gotovo dvije isporuke po kućanstvu. Kina ima koristi od subvencioniranih troškova poštarine, što znači da im je isplativo zračnim putem slati jeftinu robu.

Ove bi se odredbe primjenjivale na sve online trgovce koji izvan EU dostavljaju izravno kupcima iz EU. Amazon sa sjedištem u SAD-u obično koristi prodavače sa sjedištem u Europi.

PDV
Druga moguća mjera bila bi obavezna registracija velikih platformi za plaćanja PDV-a online, bez obzira na njihovu vrijednost, prenosi Poslovni dnevnik.

Od 2021. paketi poslani tvrtkama iz EU već plaćaju PDV bez obzira na vrijednost paketa, no oslobođeni su plaćanja carine.

Iz Temua su poručili da njihov rast ne ovisi o jeftinim artiklima i da su otvoreni i podržavaju bilo kakve prilagodbe politike od strane zakonodavaca koje su u skladu s interesima potrošača, sve dok su te politike pravedne.

AliExpress ističe da surađuje sa zakonodavcima kako bi osigurao da kontinuirano budu u usklađenoj poziciji na tržištu EU. Iz Sheina su također rekli da potpuno podržavaju napore za reformu carina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska zabilježila najveći pad proizvođačkih cijena od ulaska u EU

Objavljeno

-

Proizvođačke cijene proizvoda u europskoj industriji stabilizirale su se u svibnju, a Hrvatska je bilježila najveći pad od ulaska u Europsku uniju, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni smanjile su se u svibnju za 0.2 posto u odnosu na travanj kada su, prema Eurostatovim podacima, pale za jedan posto.

U EU smanjile su se za 0.3 posto, nakon 0.7-postotnog pada u travnju. Najveći uteg cijenama bio je i u svibnju energetski sektor, čiji su proizvodi u eurozoni pojeftinili za 1.1 posto i za 1.3 posto u EU, izračunali su statističari.

U ostalim sektorima proizvođačke cijene zadržale su se, više-manje, na travanjskoj razini. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni uvećane su za 0.1 posto, a u EU za 0.2 posto, izvijestio je europski statistički ured.

Najveći rast u Irskoj
Daleko su najviše u svibnju na mjesečnoj razini, prema Eurostatovim podacima, pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj, za 4.1 posto u odnosu na travanj, kada su se bile smanjile za 1.9 posto.

Pad je najsnažniji od ulaska Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine. U travnju bile su se smanjile za 1.9 posto. Slijede Grčka i Švedska s padom proizvođačkih cijena za 2.9, odnosno 1.8 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 7.7 posto u odnosu na travanj.

Slijede Bugarska i Estonija s rastom cijena za 4.5 odnosno za 2.1 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće. Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjile su se u svibnju za 4.2 posto u eurozoni i za 4.0 posto u EU, izračunali su statističari.

Podaci za travanj bili su pokazali 5.7-postotni pad cijena u zoni primjene zajedničke europske valute i 5.4-postotni pad na razini Unije. Daleko najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je i u svibnju energetski sektor, za 11.4 posto u eurozoni i za 10.3 posto u EU.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj najveći pad u Slovačkoj
Zamjetno su smanjene i cijene u sektoru intermedijarnih dobara, nekih tri posto na oba područja. Najviše su pak poskupjela kapitalna dobra, za 1.6 posto u eurozoni te za 1.8 posto u EU. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih dobara bile su u eurozoni niže za 0.4 posto nego u prošlogodišnjem svibnju i za 0.6 posto u EU.

Najviše su u odnosu na prošlogodišnji svibanj pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Slovačkoj, za 20.7 posto. Slijede Poljska, Francuska i Latvija, gdje su se smanjile oko 6.8 posto. Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda bilježila je u svibnju i Hrvatska, za 4.4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

U travnju bile su se smanjile za 2.0 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Luksemburgu, za 17.7 posto. Slijede Švedska i Češka gdje su uvećane za 1.3, odnosno za 1.0 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu