Connect with us

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Gotovo polovica Hrvata htjela bi raditi u javnom sektoru; plaća je najbitnija; a 80 posto bi mijenjalo posao  

Objavljeno

-

Kad bi imali priliku birati, čak 44% zaposlenika u Hrvatskoj bi radili u javnom sektoru, s tim da je to češći izbor žena nego muškaraca. U privatnom sektoru bi radilo 29% ispitanih, dok je za njih 27% jednako primamljivo raditi u oba sektora. Osim toga, većina zaposlenih otvorena je prema promjeni posla, ali samo ako im se ukaže prilika, bez proaktivnog traženja. Dio je to podataka iz istraživanja koje je agencija Ipsos provela u svibnju i lipnju ove godine za Mastercard u povodu lansiranja četvrte sezone projekta Uplift, posvećenog razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tvrtkama stvoriti bolje radne uvjete te privući i zadržati talente usred značajnih izazova vezanih uz radnu snagu.

Plaćama zadovoljni policajci, vatrogasci, građevinari i ugostitelji

Najbitniji kriterij zadovoljstva poslom je plaća (97% ispitanih), dok su na drugom mjestu međuljudski odnosi (96%), a potom odnos s nadređenim (95%) te balans između privatnog i poslovnog života (94%). Među važne elemente ispitanici su stavili i sigurnost zaposlenja, bonuse, dane godišnjeg odmora, a zanimljivo je da im je najmanje važan faktor mogućnost rada od kuće. No, koliko god im je on najmanje važan generalno, toliko su zaposlenici na trenutnim radnim mjestima upravo tim segmentom najmanje zadovoljni (33%). Među segmentima s kojima su ispitanici najmanje zadovoljni na svom trenutnom poslu još su mogućnost napredovanja (39%), mogućnost dodatne edukacije i usavršavanja (43%) te zadovoljstvo plaćama (45%). Među onima koji rade u javnom sektoru najnezadovoljniji plaćama su u tvrtkama u vlasništvu grada ili županija, dok su najzadovoljniji zaposleni u policiji, vojsci i vatrogastvu. Što se pak tiče privatnog sektora s plaćama su najzadovoljniji u građevini i ugostiteljstvu, dok su najnezadovoljniji u ostalim uslužnim djelatnostima. Od svega, ispitanici su na svojim poslovima trenutno najviše zadovoljni ugovorom na neodređeno radno vrijeme, slobodnim vikendima te sigurnosti zaposlenja.

Zanimljivo je i da se po pitanju zadovoljstva prema Ipsosovom istraživanju uočavaju razlike između privatnog i javnog sektora. Usporedbom zaposlenika u javnom i privatnom sektoru vidljivo je da su zaposlenici u javnom sektoru zadovoljniji  slobodnim vikendima, sigurnosti zaposlenja, brojem dana godišnjeg odmora dok su zaposlenici u privatnom sektoru zadovoljniji mogućnošću napredovanja, dobrim međuljudskim odnosima, mogućnošću rada od kuće i kliznim radnim vremenom.

Balansom privatnog i poslovnog najzadovoljniji u školstvu

Kad pričamo o industrijama, s nagradama i bonusima su najzadovoljniji zaposleni u lokalnoj i gradskoj vlasti, dok su s međuljudskim odnosima najzadovoljniji zaposleni u poljoprivredi i građevini. Što se tiče balansa između poslovnog i privatnog života, najzadovoljniji su zaposlenici u školstvu, tvrtkama u vlasništvu grada ili županije i građevini, a najnezadovoljniji policajci, vojnici i vatrogasci.

Čak 80% ispitanih je otvoreno prema opciji da promjene svoj posao u idućih godinu dana iako od ukupno ispitanih samo njih 14% to želi izrazito jako, 14% ih to želi, ali im nije važno, dok čak 50% ispitanih ne bi mijenjali posao, ali bi razmislili ako dobiju ponudu. Promjeni posla su nešto skloniji ispitanici koji rade u privatnom sektoru nego oni u javnom.

Natječaj za Uplift akademiju otvoren do 1. listopada

Edukacija poduzetnika igra važnu ulogu kako u unapređenju posla tako i u pružanju najboljih mogućih uvjeta, prilika za napredak i daljnji razvoj. Upravo na toj ideji temelji se Mastercardov projekt Uplift koji je posebno usmjeren na podršku mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kao i zaposlenicima u tom sektoru, s posebnim naglaskom na turizam, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i OPG-ove. Uplift pruža poduzetnicima potrebna znanja i vještine za razvoj i realizaciju poslovnih ideja. U sklopu projekta, u suradnji s Algebrom, pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen MMSP. Do sada je Uplift akademiju pohađalo 104 poduzetnika iz svih krajeva Hrvatske, a od danas do 1. listopada 2024. otvoren je natječaj za četvrtu sezonu. Prijaviti se mogu svi zainteresirani vlasnici mikro, malih i srednjih poduzeća iz sektora turizma, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti te vlasnici OPG-ova. Obrazac za prijave je dostupan na linku, dok se pravilnik može pronaći ovdje.

Osigurane su 32 stipendije za polaznike koji će osim edukacije kroz deset modula (Leadership, Alati digitalne transformacije, Poduzetništvo i inovacije, Upravljanje destinacijom, Osnove upravljanja financijama, Turizam i ekonomija doživljaja, AI u marketinškim komunikacijama, Četvrta industrijska revolucija i industrija 4.0, Posvećenost rastu i rezultatima, Korisničko putovanje.) od studenog ove godine do ožujka 2025. raditi u timovima pod vodstvom mentora te razvijati vlastite projekte koje će na kraju akademije prezentirati potencijalnim investitorima, a pobjednički tim očekuje i novčana nagrada.

„Svake sezone u Uplift akademiju unosimo promjene, a u skladu sa sugestijama polaznika kako bismo optimizirali njihove želje i potrebe sa znanjima i vještinama koje im mi možemo ponuditi i s ciljem da vrlo konkretno i jednostavno naučeno mogu prilagoditi na svoje poslovanje. Tako ćemo u ovoj sezoni imati dva nova modula, riječ je o AI u marketinškoj komunikaciji i Osnovama upravljanja financijama. Uz online predavanja i standardni mentorski program, polaznici će se uživo družiti na Meet Upu u Šibeniku gdje će osim predavanja, moći intenzivnije razmjenjivati vlastita iskustva“, istaknuo je Igor Kundić, član Uprave Algebre te naglasio važnost edukacije.

„Edukacija poduzetnika ključna je za prosperitet gospodarstva, a kroz kontinuirano učenje i prilagodbu, poduzetnici mogu bolje iskoristiti prilike koje im se pružaju, što doprinosi rastu i stabilnosti cjelokupnog gospodarskog sustava. Imajući kontinuirano učenje na umu, na jesen ćemo organizirati besplatnu online radionicu o primjeni ekoloških praksi naročito kroz digitalne tehnologije u kojoj će moći sudjelovati svi poduzetnici koji su se dosada prijavljivali na Upliftov stipendijski natječaj, ali i svi oni kojima je ova tema jako interesenta“, kazao je Kundić.

Dodatna, a po riječima dosadašnjih polaznika Uplift akademije i neprocjenjiva, prednost projekta je i networking koji je iznjedrio već nekoliko zanimljivih suradnji između malih poduzetnika.

„Zaista smo jako ponosni što smo poduzetnicima dali znanja koje im pomažu razvijati njihova poslovanja, ali nismo bili svjesni da će nerijetko taj razvoj značiti i suradnju između njih samih što je sreća i zadovoljstvo za sve uključene strane. Upravo zato smo u četvrtoj sezoni odlučili osim Uplift akademije za nove polaznike i sadržaja koji inspirira i educira na platformi uplift.hr osnaživati taj dio zajedništva i poticati Uplift alumnije na daljnje zajedničke aktivnosti jer time oni rade na proširenju svog poslovanja, ali i osnažuju poduzetnički duh. Također, dosadašnjim polaznicima Uplift akademije smo omogućili da putem Mastercardove platforme Priceless.com dođu do globalnog dosega nudeći svoje specifične usluge i proizvode te tako na neki način osim promocije svog poslovanja rade i na promociji onog što Hrvatska može ponuditi kako domaćim ljudima, tako i stranim gostima“, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

***

O ISTRAŽIVANJU:

Kvantitativno istraživanje o zadovoljstvu zaposlenika u Hrvatskoj u svibnju i lipnju 2024. za Mastercard provela je agencija za istraživanje tržišta Ipsos, na reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih ispitanika starijih od 18 godina s prebivalištem na području Republike Hrvatske. Metoda: CAWI (Computer Assisted Web Interviewing) samoispunjavanje preko online Ipsos platforme.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Lidl Hrvatska svojim zaposlenicima isplaćuje i ljetnu novčanu nagradu

Objavljeno

-

By

Lidl Hrvatska i ove je godine odlučio nagraditi trud i svakodnevnu predanost svojih zaposlenika.

U najnovijoj objavi na LinkedIn-u, kompanija ističe kako je priredila ljetne poklone za još jednu veselu sezonu.

No, osim ljetnih poklona, i ove su godine svim svojim zaposlenicima isplatili i ljetnu novčanu nagradu, piše Poslovni dnevnik.

Prošle je godine Lidl ostvario najvišu neto dobit (56,6 milijuna eura), dok je prosječna plaća iznosila 1.500 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Europa uvodi veliku promjenu za popularnu internetsku trgovinu, omiljenu i u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Bruxelles planira nametanje carina na jeftinu robu kupljenu iz kineskih internetskih trgovina, među kojima su popularni Temu i Shein. Tako nastoje zaustaviti porast robe iz Kine za koju EU kaže da je nestandardna.

Europska će komisija kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje sadašnjeg praga od 150 eura ispod kojeg se artikli mogu kupovati bez carine, piše Financial Times, pozivajući se na potvrde koje su dobili od tri osobe. Glavne platforme na koje se cilja su Temu, AliExpress i Shein, potvrdio im je jedan službenik.

Komisija tvrdi da je prošle godine u EU uvezeno 2,3 milijarde artikala ispod tog bescarinskog praga od 150 eura. Uvoz putem e-trgovine se više nego udvostručio te je u travnju premašio 350.000 artikala, a to su gotovo dvije isporuke po kućanstvu. Kina ima koristi od subvencioniranih troškova poštarine, što znači da im je isplativo zračnim putem slati jeftinu robu.

Ove bi se odredbe primjenjivale na sve online trgovce koji izvan EU dostavljaju izravno kupcima iz EU. Amazon sa sjedištem u SAD-u obično koristi prodavače sa sjedištem u Europi.

PDV
Druga moguća mjera bila bi obavezna registracija velikih platformi za plaćanja PDV-a online, bez obzira na njihovu vrijednost, prenosi Poslovni dnevnik.

Od 2021. paketi poslani tvrtkama iz EU već plaćaju PDV bez obzira na vrijednost paketa, no oslobođeni su plaćanja carine.

Iz Temua su poručili da njihov rast ne ovisi o jeftinim artiklima i da su otvoreni i podržavaju bilo kakve prilagodbe politike od strane zakonodavaca koje su u skladu s interesima potrošača, sve dok su te politike pravedne.

AliExpress ističe da surađuje sa zakonodavcima kako bi osigurao da kontinuirano budu u usklađenoj poziciji na tržištu EU. Iz Sheina su također rekli da potpuno podržavaju napore za reformu carina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska zabilježila najveći pad proizvođačkih cijena od ulaska u EU

Objavljeno

-

Proizvođačke cijene proizvoda u europskoj industriji stabilizirale su se u svibnju, a Hrvatska je bilježila najveći pad od ulaska u Europsku uniju, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni smanjile su se u svibnju za 0.2 posto u odnosu na travanj kada su, prema Eurostatovim podacima, pale za jedan posto.

U EU smanjile su se za 0.3 posto, nakon 0.7-postotnog pada u travnju. Najveći uteg cijenama bio je i u svibnju energetski sektor, čiji su proizvodi u eurozoni pojeftinili za 1.1 posto i za 1.3 posto u EU, izračunali su statističari.

U ostalim sektorima proizvođačke cijene zadržale su se, više-manje, na travanjskoj razini. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni uvećane su za 0.1 posto, a u EU za 0.2 posto, izvijestio je europski statistički ured.

Najveći rast u Irskoj
Daleko su najviše u svibnju na mjesečnoj razini, prema Eurostatovim podacima, pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj, za 4.1 posto u odnosu na travanj, kada su se bile smanjile za 1.9 posto.

Pad je najsnažniji od ulaska Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine. U travnju bile su se smanjile za 1.9 posto. Slijede Grčka i Švedska s padom proizvođačkih cijena za 2.9, odnosno 1.8 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 7.7 posto u odnosu na travanj.

Slijede Bugarska i Estonija s rastom cijena za 4.5 odnosno za 2.1 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće. Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjile su se u svibnju za 4.2 posto u eurozoni i za 4.0 posto u EU, izračunali su statističari.

Podaci za travanj bili su pokazali 5.7-postotni pad cijena u zoni primjene zajedničke europske valute i 5.4-postotni pad na razini Unije. Daleko najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je i u svibnju energetski sektor, za 11.4 posto u eurozoni i za 10.3 posto u EU.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj najveći pad u Slovačkoj
Zamjetno su smanjene i cijene u sektoru intermedijarnih dobara, nekih tri posto na oba područja. Najviše su pak poskupjela kapitalna dobra, za 1.6 posto u eurozoni te za 1.8 posto u EU. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih dobara bile su u eurozoni niže za 0.4 posto nego u prošlogodišnjem svibnju i za 0.6 posto u EU.

Najviše su u odnosu na prošlogodišnji svibanj pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Slovačkoj, za 20.7 posto. Slijede Poljska, Francuska i Latvija, gdje su se smanjile oko 6.8 posto. Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda bilježila je u svibnju i Hrvatska, za 4.4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

U travnju bile su se smanjile za 2.0 posto. Najviše su pak porasle proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Luksemburgu, za 17.7 posto. Slijede Švedska i Češka gdje su uvećane za 1.3, odnosno za 1.0 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu