Connect with us

magazin

Signal superćelije: Evo što možemo vidjeti na nebu uoči žestokog nevremena

Objavljeno

-

Pixabay

Ledeni oblaci koji se formiraju iznad najrazornijih “superćelijskih” tornada na svijetu mogli bi se povezati s “hidrauličkim skokovima” – koje je prvi uočio Leonardo da Vinci prije 500 godina.

Oblake je često lako uočiti na satelitskim snimkama 30 minuta ili više prije nego što se nevrijeme spusti za zemlju. Morgan O’Neill, vodeći autor studije Sveučilišta Stanford, rekao je: “Pitanje je zašto je ovaj oblak povezan s najgorim vremenskim uvjetima i kako uopće postoji? To je praznina koju počinjemo popunjavati. ”

Prije tjedan dana, superstanične grmljavinske oluje i tornada pojavili su se među ostacima uragana Ida dok su se probijali prema sjeveroistoku SAD-a.

Razumijevanje kako i zašto se oblaci oblikuju iznad snažnih grmljavinskih oluja moglo bi pomoći prognostičarima da izdaju točnija upozorenja bez oslanjanja na radarske sustave, piše Yahoo.

Superćelije

O’Neill kaže: “Ako će biti strašnog uragana, možemo ga vidjeti iz svemira. Ne možemo vidjeti tornado jer je skriven ispod vrhova oluja”

Grmljavinske oluje koje stvaraju većinu tornada poznate su kao superćelije, rijetke vrste oluja s rotirajućim uzlaznim strujanjem koje mogu juriti prema nebu brzinom većom od 150 milja na sat.

U slabijim grmljavinskim olujama, uzlazne struje vlažnog zraka imaju tendenciju da se spljošte i rašire nakon što dosegnu tropopauzu.

Intenzivno uzlazno strujanje superćelijske grmljavinske oluje pritišće tropopauzu prema gore u sljedeći sloj atmosfere, stvarajući ono što znanstvenici nazivaju prekoračenjem.

“To je poput fontane koja gura sljedeći sloj naše atmosfere”, rekao je O’Neill.

Dok vjetrovi u gornjoj atmosferi jure iznad i oko izbočenog vrha oluje, oni ponekad pokreću struje vodene pare i leda, koji pucaju u stratosferu i formiraju signalni oblak, tehnički nazvan cirusni oblak.

Koristeći računalne simulacije idealiziranih superćelijskih grmljavinskih oluja, O’Neill i kolege otkrili su da to izaziva vjetrovite nizbrdo u tropopauzi, gdje brzine vjetra prelaze 240 mph.

O’Neill je rekao: “Suhi zrak koji se spušta iz stratosfere i vlažan zrak koji se diže iz troposfere spajaju se u ovaj vrlo uski, ludo brz mlaz. Mlaz postaje nestabilan i cijela se stvar miješa i eksplodira u turbulenciji.

“Ove brzine na vrhu oluje nikada prije nisu promatrane niti se pretpostavljalo.”

Novo modeliranje sugerira da se eksplozija turbulencije u atmosferi koja prati oluje odvija kroz fenomen koji se naziva hidraulički skok.

Isti je mehanizam u igri kada voda koja glatko teče niz preljev brane naglo prsne u pjenu nakon spajanja s vodom koja se sporije kreće ispod.

Leonardo da Vinci uočio je fenomen u tekućoj vodi još 1500-ih, a stari Rimljani su možda nastojali ograničiti hidrauličke skokove u dizajnu akvadukta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Znanstvenici u šoku: Otkrili su da si mravi međusobno amputiraju udove

Objavljeno

-

By

Pexels

Ljudi nisu jedini koji su sposobni izvoditi amputacije kako bi spasili živote. Znanstvenici su, promatrajući mrave na Floridi, promatrali kako ti insekti grizu ozlijeđene udove svojih prijatelja u gnijezdu, ovisno o mjestu rana, kako bi pomogli članovima svoje kolonije da prežive.

Prema novoj studiji, otprilike 90 do 95 posto mrava koji prolaze kroz proces amputacije nastavljaju sa svojim dužnostima u zajednici bez obzira na gubitak noge, otkrili su istraživači.

Studija, nedavno objavljena u časopisu Current Biology, temelji se na prethodnim nalazima koje je 2023. objavio isti međunarodni tim znanstvenika.

To je istraživanje pokazalo da druga vrsta mrava pod nazivom Matabele mravi, ili Megaponera analis, koristi svoja usta za lučenje antimikrobnih spojeva za čišćenje rana i sprječavanje mogućih infekcija. NJihovi zglobovi proizvode ono što je poznato kao metapleuralne žlijezde. Većina mrava ima ove žlijezde. No s vremenom su ih neke vrste izgubile kroz evoluciju.

Većina vrsta mrava koje nemaju metapleuralne žlijezde su arborealne, što znači da žive na drveću, rekao je glavni autor studije Erik Frank, bihevioralni ekolog sa Sveučilišta Wurzburg u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj.

“Mislimo da ih njihov stil života u drvetu može izložiti manje patogenima nego kolonije koje žive pod zemljom”, rekao je Frank.

Frank i njegovi kolege planirali su nastaviti proučavati Matabele mrave u Obali Bjelokosti kada je nastupila pandemija. Kao rezultat toga, tim se prebacio na proučavanje uobičajenih mrava stolara dostupnih u njihovom laboratoriju.

“Htio sam vidjeti kako će vrsta mrava koja ne može koristiti antimikrobne spojeve za liječenje rana brinuti za svoje ozlijeđene”, rekao je Frank.

Istraživači nisu bili spremni za ono što su primijetili: vrstu kirurške intervencije koja se prije viđala samo kod ljudi.

Mravi skloni ozljedama

Floridski crveno-smeđi mravi stolari, koji dosežu duljinu od oko 1,5 centimetra, mogu se naći kako se gnijezde u trulom drvu diljem jugoistočnih Sjedinjenih Država. Moraju braniti svoja gnijezda od suparničkih kolonija mrava, što može rezultirati ozljedama.

Koautorica studije Dany Buffat, student diplomskog studija na švicarskom Sveučilištu u Lausanni, prva je promatrala mrave kako čiste rane i amputiraju udove.

“Očito je najveće iznenađenje bila činjenica da uopće rade amputacije”, rekao je Frank. “Nikada nisam ovo očekivao i zapravo nisam vjerovao kad mi je naš (magistarski student) Dany Buffat prvi put opisao ponašanje. Tek kad mi je pokazao videozapise, doista sam cijenio ono na što smo naletjeli.”

Dok je tim promatrao mrave u akciji, viši autor studije dr. Laurent Keller, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Lausanni, primijetio je još jedno iznenađenje: mravi su amputirali samo ako su ozljede noge nastale na više dijelu noge – bedru ili femuru. Nakon što bi odgrizli nogu, mravi bi lizali ranu i vjerojatno uklonili bakterije.

No ako je rana na potkoljenici, odnosno tibiji, mravi bi samo intenzivno lizali ranu, što bi rezultiralo stopom preživljavanja od 75 posto.

Pokus u kontroliranim uvjetima

Kako bi razumjeli zašto su mravi bili tako specifični u svojim poslovima i rekreirali rane u laboratoriju, istraživači bi uklonili jednog mrava iz gnijezda, radeći s malim kolonijama od 200 mrava, i upotrijebili mikroškare za kontrolirane rezove na mravljoj nozi.

“Prvo bismo mrava stavili na led na nekoliko minuta kako bismo ga smirili i lakše manipulirali njime”, rekao je Frank. “Pažljivo bismo izvadili jednog iz gnijezda, stavili ga na led i potom odrezali nogu. Kad bi se mrav ponovno probudio (nakon još nekoliko minuta), bio bi pušten natrag u koloniju da bude sa svojim prijateljima u gnijezdu.”

Kod mrava s ozljedama femura ili tibije koji nisu izolirano liječeni, preživjelo je manje od 40 posto, odnosno 15 posto.

Istraživači su primijetili da je amputacija uz pomoć mrava trajala oko 40 minuta, zbog čega se čini da su insekti odlučili amputirati bedrenu kost, ali ne i tibiju.

“Stoga, budući da nisu u mogućnosti prerezati nogu dovoljno brzo da spriječe širenje štetnih bakterija, mravi pokušavaju ograničiti vjerojatnost smrtonosne infekcije provodeći više vremena čisteći ranu tibije”, rekao je Keller.

Altruističko ponašanje

“Radnici su sigurno tijekom evolucijskog vremena naučili da je amputacija učinkovit način za sprječavanje infekcije i da je povećala produktivnost kolonije povećanjem broja radnika koji su mogli pridonijeti zadacima kolonije”, rekao je Keller.

Ove se amputacije smatraju altruističkim ponašanjem jer mravi moraju trošiti vrijeme i energiju pomažući drugima, rekao je Keller.

“Činjenica da su mravi sposobni dijagnosticirati ranu, vidjeti je li zaražena ili sterilna, te je u skladu s tim liječiti tijekom dugih vremenskih razdoblja od strane drugih jedinki — jedini medicinski sustav koji može parirati ljudima”, rekao je Frank.

Ali prof. Frank je rekao da ne misli da mravi svjesno znaju što učiniti. Umjesto toga, može biti instinktivnije, slično onome kako ljudi prinose prste usnama nakon posjekotine papirom.

“Samo ćemo instinktivno staviti prst u usta i sisati ga, a nećemo aktivno misliti da želimo primijeniti antiseptičke proteine ​​iz naše sline na ranu kako bismo spriječili infekciju”, rekao je Frank. “Vjerojatno je isto i za mrave. Postojao je dovoljno jak evolucijski pritisak da pokažu dva različita ponašanja na dvije različite vrste rana kako bi povećali svoje šanse za preživljavanje. Kako ih mogu razlikovati drugo je pitanje na kojem trenutno radim.”

 
Nastavi čitati

magazin

Pet stvari koje nikada ne biste trebali objaviti na društvenim mrežama!

Objavljeno

-

By

unsplash

Mnogi od nas koriste barem neku od društvenih mreža i zato je bitno paziti na sadržaj koji objavljujemo i potencijalne opasnosti koje se mogu javiti pri objavljivanju određenih informacija.

Korištenje društvenih mreža iziskuje dodatan oprez

Kada dijelimo previše osobnih informacija na društvenim mrežama, postajemo ranjivi na razne vrste rizika kao što su krađa identiteta ili prevare, navodi Microsoft Start.

To ne znači da biste trebali izbrisati sve svoje račune i posvetiti se životu bez društvenih mreža. Umjesto toga, trebali biste voditi računa o tome što dijelite na internetu.

Internetski kriminalci uvijek tragaju po društvenim mrežama u potrazi za informacijama koje im mogu pomoći pri provali u vaš račun.

Trebali biste izbjegavati objavljivanje jedinstvenih identifikacijskih podataka na društvenim mrežama, uključujući vaš datum rođenja, gradove u kojima ste živjeli, godinu kada ste završili srednju školu ili fakultet, svoju dob ili adresu.

Ako shvatite da su vaši osobni podaci ugroženi, bilo bi dobro promijeniti sigurnosna pitanja koja obično koristite za pristup vašim računima, kako biste bili sigurni da prevaranti ne mogu koristiti vaše podatke.

Nemojte dijeliti planove putovanja

Većina ljudi voli podijeliti uzbuđenje oko putovanja s drugima. Društvene mreže idealne su za to jer vam omogućuju da na jednostavan način svoje prijatelje i obitelj obavijestite o svojim planovima, te da podijelite slike i anegdote o svom putovanju.

Kada na društvenim mrežama podijelite gdje se nalazite, potencijalnim kriminalcima dajete do znanja da niste kod kuće, što može učiniti vaš dom metom provala i drugih zločina.

Dijeljenje fotografija s vašom zrakoplovnom kartom može se činiti nevinim, ali otkriva razne vrste informacija.

Podaci na vašoj karti, uključujući crtične i QR kodove, mogu se koristiti za traženje podataka o vašoj rezervaciji, uključujući vašu adresu e-pošte, plan puta, telefonski broj i kontakt za hitne slučajeve.

Ako odlučite podijeliti nekoliko fotografija sa svojih putovanja, isključite geografske oznake i objavite ih nakon što napustite lokaciju.

Nemojte dijeliti fotografije i informacije o vašoj djeci

Kada postavljate slike svoje djece na internet, važno je zapamtiti da ne možete kontrolirati što drugi rade s tim podacima.

Mnogi kriminalci mogu izvući cijeli niz informacija s fotografija vašeg djeteta. Ako objavljujete slike djeteta na Facebooku, trebali bi promijeniti postavke privatnosti takvih objava.

Kriminalci na internetu mogu kroz fotografiju vašeg djeteta doći do informacija kao što su ime i datum rođenja, što ih izlaže potencijalnoj opasnosti od krađe identiteta.

Nemojte dijeliti sadržaj koji može ugroziti vašu sigurnost

Dijeljenje podataka kao što su vaša lokacija ili stvari koje posjedujete, može biti opasno.

Osim što internetskim oglašivačima olakšavate pristup vašim osobnim podacima, kada dijelite svoju lokaciju na mreži, izlažete se uhodama koji mogu saznati više o vašem kretanju i interesima.

To im olakšava praćenje vaših dnevnih navika.

U slučaju da dijelite sadržaj o stvarima koje posjedujete poput automobila to vas može učiniti lakom metom potencijalne krađe.

 
Nastavi čitati

magazin

KINO ZONA / U nedjelju film koji je oduševio i publiku i kritiku – “Ja kapetan”

Objavljeno

-

By

Romantiku, humor i intrigu viđene u Linklaterovom ”Hit Manu” u nedjelju 7. srpnja ćemo zamijeniti jednom nevjerojatnom odisejom, filmom koji je od svojeg premijernog prikazivanja podjednako oduševio i publiku i kritiku. Riječ je o najnovijem filmu istaknutog talijanskog redatelja Mattea Garronea ”Ja, kapetan”, dobitniku nagrade Srebrni lav na festivalu u Veneciji i kandidatu za nagradu Oskar u kategoriji najboljeg stranog filma!

”Ja kapetan” epska je priča o tinejdžeru koji skupa sa svojim rođakom odluči napustiti Dakar u Senegalu te se zaputiti do Europe. Priča o Seydouu i Moussi moderna je odiseja u kojoj dvojica protagonista moraju nadvladati niz ozbiljnih prepreka. Tijekom svog putovanja primorani su učestalo se mijenjati, sve dok Seydou u konačnici ne postane junakom. Ova velika avantura koja gledatelja vodi kroz pogibeljnosti pustinje i mora te dvosmislenosti i proturječnosti ljudskih bića tijekom kojih se snovi, nade i ambicije glavnih likova pretvaraju u borbu za preživljavanje neće ostaviti mjesta ravnodušnosti…

Od krajnje realističnih socijalnih drama, preko brutalnih krimića pa sve do mračnih fantazija, Matteo Garrone se isprofilirao u jednog od najznačajnijih talijanskih autora današnjice, a to je potvrdio i sa svojim posljednjim filmom ”Ja, kapetan”. Ova krajnje humana, potresna, nerijetko nadrealna, ali i inspirativna priča otkriva nam svijet o kakvom ne znamo suviše, problemu koji je sveprisutan i trajan. Uz veličanstvenu kameru Paola Carnere i upečatljivu glumu mladih protagonista, Seydoua Sarra i Moustaphe Falla, Garrone je stvorio film koji vas nipošto neće ostaviti ravnodušnima i kojeg ćete dugo pamtiti. Tome u korist govore i brojna priznanja uključujući u uvodu spomenutog Srebrnog lava i nominaciju za Oskara.

”Ja, kapetan” gledamo u nedjelju 7. srpnja s početkom od 21h, a ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja (Atrij palače Cedulin) od 20:00 h te putem online kupovine na stranici CoreEvent.

*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*U slučaju kiše ili lošeg vremena projekcija se odgađa.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Turističke zajednice grada Zadra, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Zadra.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu