Connect with us

Svijet

Turisti koje nitko ne želi: Ovo su destinacije na kojima Britanci nisu dobrodošli

Objavljeno

-

Već duže vrijeme Španjolci na sve načine pokušavaju pokazati Britancima da ako ne promijene svoje ponašanje u njihovu zemlju nisu dobrodošli. Sve je eskaliralo nedavno i u Barceloni, kada se tisuće demonstranata prošetalo La Ramblom s natpisima u kojima tjeraju turiste iz svog grada u još jednom u nizu protesta. Ovim slučajem pozabavio se i britanski Telegraph koji je istražio kome sve turisti iz Velike Britanije nisu simpatični.

Nije nepoznanica da Britanci baš i nisu omiljeni gosti na europskim destinacijama, ponajviše zbog svog opijanja na odmoru koji u najvećem broju slučaja završi tako da uništavaju mjesto gdje se nalaze, ali i ugrožavaju sigurnost sebe, ali i svih oko sebe.

Da je Španjolcima prvima dojadilo gledati kako pijani bauljaju, padaju po ulicama, obavljaju nuždu po turističkim atrakcijama, ali i lokacijama od povijesne važnosti, pokazali su sada već redovnim demonstracijama u kojima ne odustaju od svog nauma da takvim turistima zabrane dolazak.

Jasna poruka – Niste dobrodošli!

Takvi scenariji već su se odvili na popularnom otoku Mallorca, a nedavno im se pridružila i Barcelona, gdje se na La Rambli okupilo na tisuće demonstranata, prenosi tportal.

Čak i oni poželjni turisti požalili su što su se u tom trenutku našli u nekom od restorana na La Rambli, budući da se bijesna gomila nije libila pištolje na vodu usmjeriti na njih.

“Turisti pođite svojim kućama, ovdje niste dobrodošli”, samo su neki od jasnih poruka upućenih turistima i to ne samo u Barceloni.

Na podužem popisu onih kojima smeta takav turizam i koji su uvjereni da od takvih turista u svojoj zemlji nemaju nikakve dobrobiti već, dapače, samo štete, na samom je vrhu upravo Mallorca.

U svibnju ove godine 10 tisuća ljudi marširalo je Palma de Mallorcom, da bi se u lipnju okupili na plaži St Rapita i spilji Caló des Moro, a novi protest zakazan je za 21. srpnja ponovno u glavnom gradu.

Da stvar nije nimalo bezazlena govori i da se već raspravljalo o tome da se u ljetnim mjesecima blokira zračna luka i sve prilazne ceste, što bi uvelo kaos među turistima.

Zabranama se pridružio i Amsterdam

Slični protesti već su se odvili i na obližnjoj Ibizi, kao i Menorci, koju nazivaju španjolskim Mikonosom.

Ništa bolje nije ni u Amsterdamu, gdje su predstavljene mjere kojima bi se zaustavilo suludo partijanje i razuzdane zabave po gradu, osobito momačke zabave.

Da je stvar uzela popriličnog maha govori i podatak da je u ožujku prošle godine u Amsterdamu čak pokrenuta online marketinška kampanja usmjerena prema Britancima koji vikendima partijaju po gradu.

I Venecija pokušava stati svemu tome na kraj, zbog čega se i odlučila na neobičan pothvat – jednodnevni posjetitelji moraju platiti 5 eura ukoliko žele posjetiti ovaj grad.

Prije ovog, vodstvo Venecije je 2021. zabranilo pristajanje kruzera u povijesnom gradskom centru, a tri godine ranije krenula je kampanja kojom se pokušava spriječiti ljude da sjede po stepenicama u prenapučenim dijelovima grada.

Na popisu je i Split

Na popisu gradova koji nisu blagonakloni prema razuzdanim turistima, osobito onima iz Velike Britanije, našao se i Split.

Nakon prošlogodišnjih strahota i nereda, Split je poduzeo sve mjere kako bi spriječio takvo ponašanje turista.

Postavljeni su i znakovi koji upozoravaju da ćete biti kažnjeni s 300 eura ako urinirate na javnom mjestu, penjete se po spomenicima, skačete u fontane ili spavate na javnim mjestima, dok bi vas izbacivanje sadržaja iz želuca moglo koštati 150 eura.

Grad je uz to angažirao i privatnu zaštitarsku tvrtku koja patrolira ulicama od 22 sata navečer do 4 sata ujutro.

Slično su napravili i u Dubrovniku kada su gradske vlasti ograničile broj kruzera koji mogu pristajati u povijesnoj jezgri.

Ono što je važno naglasiti je da nisu turisti kao takvi ono što smeta lokalnom stanovništvu, već način na koji turizam mijenja način na koji ljudi žive.

Tu su i španjolski Tenerifi, inače jedna od omiljenih destinacija britanskih turista, no lokalno stanovništvo jasno je dalo do znanja raznim grafitima da oni tamo nisu dobrodošli.

Masovni turizam lokalnom je stanovništvu sve više počeo smetati, jer itekako utječe na život na otoku.

Utjecaj na otočni život

Ništa bolje nije ni na grčkom Santoriniju, kojeg su turisti počeli opsjedati ponajviše zbog društvenih mreža, a sve kako bi snimili čuvene kućice s bijelim zidovima i plavim kupolama koje se nalaze u mjestu Oia.

Iako na otoku tijekom godine živi oko 15 tisuća ljudi, ljeti populacija poraste na više od dva milijuna ljudi, što itekako utječe na otočni život, osobito jer zbog izgradnje novih hotela otok ostaje bez prirodnih ljepota, ali i poljoprivredne zemlje.

Tu je i Krf na koji svakog ljeta pristiže oko 1,5 milijuna turista zahvaljujući avio kompanijama, a pridružuju im se i deseci tisuća onih pristigli kruzerima.

Unatoč svemu tome Grčka i dalje ima reputaciju najgostoljubivijih i najprijateljskijih destinacija u Europi, no to ne znači da će takvi i ostati.

Talijanski Capri u vrhuncu sezone posjeti oko 16 tisuća turista dnevno, što je itekako više od niti 13 tisuća lokalnog stanovništva koje tamo živi cijele godine.

Kako bi ograničili broj posjetitelja, ali i zaradili na istima, ove su godine povećali cijenu ulaznice s 2,50 na 5 eura, što ćete platiti prilikom ukrcaja na trajekt iz Napulja ili Sorrenta od travnja do listopada.

Iako na Capriju nećete doživjeti lokalne proteste, mogli bi dobiti kaznu od primjerice 500 eura za korištenje jednokratnih tanjura, šalica ili pribora za jelo.

Turisti pod kontrolom

I za kraj, tu je i francuska Provansa. Iako iznimno popularna destinacija za britanske turiste, ni ovdje nema javnih protesta protiv turista, ali ima akcija kojima se pokušava staviti pod kontrolu turiste, kao odgovor na prijetnje okolišu, i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Tako je postavljena dnevna granica od 400 posjetitelja u poznatim uvalama, kao i regiji Provence-Alpes-Côte-d’Azur koja se udružila s aplikacijom za navigaciju Waze i putem nje sugerira korisnicima da na najprometnija mjesta u regiji dođu kasnije.

Koji god način lokalno stanovništvo odabralo, a kako bi uveli red među turistima koji ne poštuju ama baš nikakva pravila, jedino je važno da se isto pokaže dobrim.

Nažalost, još je uvijek previše onih koji se tim pravilima ne zamaraju i jedini im je cilj na odmoru dobro se unerediti i uništiti baš sve oko sebe, jer, eto, valjda tako postaju ‘veći’ u svojim očima.

Za druge ih, jasno je, i tako i tako nije briga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Njemačka uvodi privremene kontrole na svim granicama

Objavljeno

-

By

Kontrole se uvode na sve njemačke kopnene granice. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser najavit će privremene granične kontrole na svim njemačkim kopnenim granicama kako bi se uhvatila u koštac s nezakonitim migracijama i zaštitila javnost od islamističkog ekstremizma, rekao je vladin izvor za Reuters u ponedjeljak.

Faeser će obavijestit će Europsku komisiju o planovima, rekao je izvor.

Kontrole će započeti 16. rujna i za početak će trajati šest mjeseci, izvijestila je novinska agencija DPA pozivajući se na vladine izvore.

 
Nastavi čitati

Svijet

Latvija: Ruski dron koji se srušio u Latviji nosio je eksploziv za napad na Ukrajinu

Objavljeno

-

Bespilotna letjelica ruske vojske, koja se u subotu srušila u Latviji, nosila je eksploziv koji je vjerojatno bio namijenjen za napad na Ukrajinu, no letjelica je zalutala u zračni prostor baltičke zemlje, rekli su latvijski dužnosnici danas.

Rumunjska i Latvija, članice NATO saveza koje podržavaju Ukrajinu u njenom dvije i pol godine dugom ratu protiv Rusije, rekle su u nedjelju da istražuju ruske dronove koji su se srušili nakon što su ušli u njihov zračni prostor.

Dron iranske proizvodnje
Letjelica koja je pala u Latviji je dron iranske proizvodnje Šahed, rekao je zapovjednik latvijskih oružanih snaga general Leonids Kalnins na tiskovnoj konferenciji, prema latvijskom portalu Delfi.

Eksploziv na letjelici, koji je vjerojatno bio namijenjen za Ukrajinu, deaktiviran je nakon što je letjelica pronađena u Latviji, kazao je novinarima Kalnins.

Dron se srušio na području sela Gaigalava oko 90 kilometara od granice s Bjelorusijom, odakle je ušao u zračni prostor baltičke zemlje, objavilo je latvijsko ministarstvo obrane u priopćenju u ponedjeljak.

Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana je u nedjelju kritizirao incidente kao “neodgovorne i potencijalno opasne”, no rekao je da ništa ne upućuje na to da je riječ o namjernom napadu na članice saveza.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ruski proračunski prihod od nafte i plina drastično porastao

Objavljeno

-

By

Ruski proračunski prihod od prodaje nafte i plina iznosio je u razdoblju od siječnja do kolovoza 7,6 bilijuna rubalja (76,2 milijarde dolara) i bio je veći za 56,2 posto nego lani, objavilo je ministarstvo financija, uz podignute procjene prihoda od izvoza u cijeloj 2024. godini. Skok prihoda uglavnom je rezultat viših cijena, navodi ministarstvo u izvješću objavljenom krajem prošlog tjedna, dodavši da bi se povoljni trend trebao nastaviti i u rujnu, citira ruska novinska agencija TASS.

„Prihod od nafte i plina bio je na razini koja je nadmašila njegov bazni obujam, a u skladu s parametrima prognoze društveno-ekonomskog razvoja, trebao bi ga nadmašiti i u narednim mjesecima”, stoji u izvješću. Proračunski prihod od ostalih sektora porastao je u razdoblju od siječnja do kolovoza za 27,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosio je 15,47 bilijuna rubalja.

Prihod od poreza na rad, uključujući PDV, uvećan je za 15,5 posto i premašio je planiranu razinu, dodaje se.

Višak prihoda od nafte i plina bit će uplaćen u državni stabilizacijski fond i moći će se koristiti u manje povoljnom gospodarskom okruženju, napominju.

Ruski proračun bilježio je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci deficit od 331 milijardu rubalja, pokazuju preliminarni podaci.

Proračunski prihod iznosio je 23,029 bilijuna rubalja i bio je veći za 35,5 posto nego lani. Rashod je pak porastao za 22,2 posto, na 23,360 bilijuna rubalja.

Podignuta procjena
Rusko ministarstvo gospodarstva podiglo je istodobno prognozu prihoda od izvoza nafte i plina u ovoj godini za 17,4 milijarde dolara u odnosu na dosadašnjih 239,7 milijardi dolara, zahvaljujući pozitivnijim cjenovnim prognozama, citira Reuters dokument u koji je dobio uvid.

Izvoz nafte trebao bi u ovoj godini dosegnuti 239,9 milijuna metričkih tona, što odgovara 4,8 milijuna barela dnevno. Prošle godine Rusija je izvezla 238,3 milijuna tona nafte.

Ministarstvo je podiglo procjenu prosječne izvozne cijene ruske nafte u ovoj godini za pet dolara u odnosu na travanjsku prognozu, na 70 dolara po barelu. Lani iznosila je u prosjeku 64,5 dolara po barelu.

Podigli su i procjene cijene prirodnog plina za prodaju europskim i kineskim kupcima, izvijestio je Reuters, ne navodeći brojke.

Podignute procjene cijena znače i veći proračunski prihod, za 13 milijardi dolara, blizu razine od 240 milijardi dolara. U 2025. trebao bi se spustiti na 236,5 milijardi dolara, procjenjuju u ministarstvu.

Revidirane procjene pokazuju da bi ruska proizvodnja nafte u ovoj godini trebala pasti na 521,3 milijuna tona, s 529,6 milijuna tona u 2023. U idućoj godini trebala bi se dodatno smanjiti, na 518,6 milijuna tona.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu