Sindikati koji organiziraju cirkularni štrajk u obrazovanju i visokom školstvu izvijestili su u srijedu kako očekuju veliki odaziv na sutrašnji štrajk u pet slavonskih županija te najavili nove aktivnosti nakon Uskrsnih blagdana, uključujući i mogućnost višednevnog štrajka.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je na konferenciji za novinare kako je ugodno iznenađen odazivom na štrajk u četiri dalmatinske županije, u kojem je sudjelovalo 7200 članova i nečlanova sindikata.

U pet slavonskih županija djelujemo u 189 od ukupno 253 ustanove, a već sada vidimo da će se štrajkati u svim ustanovama u kojima djeluje naš sindikat, kao i tamo gdje ne djeluje ili smo zastupljeni s jednim ili dva člana, ustvrdio je Stipić.

Reagirajući na izjavu premijera Andreja Plenkovića da štrajk u obrazovanju nije primjeren jer su im jako povećane plaće glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je na “dva eklatantno nezakonita štrajka sudaca”, koje je Vlada nagradila povećanjem plaća za 25 posto.

Je li primjereno da početna plaća općinskog suca početnika bude veća od najviše plaće u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, upitao je Kroflin dodajući kako o tome je li štrajk primjeren najbolje govori broj ljudi koji se odazivaju na štrajk, bez obzira na Vladino plašenje neplaćanjem dnevnica.

Naš resorni ministar, kada se trebao “laktariti” za poziciju naših koeficijenata i boriti se za naš sustav, taj posao nije radio već ga je prespavao, a zaposlenima u znanosti i visokom obrazovanju dosta je da budu “zadnja rupa na svirali,” rekao je Kroflin.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ocijenio je kako je ministar Radovan Fuchs postao “baba-roga” obrazovnog sustava, kojeg ne razumije, za kojeg nema empatiju i iz kojeg je odavno trebao otići.

Govreći o jučerašnjom štrajku u srednjim škoama u četiri dalmatinske županije, Turalija je kazao kako tamo njegov sindikat ima 89 podružnica, od kojih je štrajkalo 85.

Od 5128 zaposlenih u 85 škola imamo 2405 članova, a štrajkalo je njih 79,63 posto. Po našoj evidenciji, u štrajku je sudjelovalo i 1075 djelatnika koji nisu članovi sindikata, pa dolazimo do broja od ukupno 2990 osoba, koje su sudjelovale u štrajku, rekao je Turalija.

Najavio je da će sindikati odraditi cirkularne štrajkove do Uskrsa, nakon čega će nastaviti s akcijama, a ako bude trebalo organizirat će i višednevni štrajk.

Podatak da je u manje od 24 sata prodano rekordnih 280 tisuća ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja ove godine, među pjevačevim obožavateljima vjerojatno izaziva euforiju, a javnim službama zadaje glavobolje jer treba takav događaj organizirati i osigurati.

Uostalom, u utorak je sam ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio da je kontakt s Perkovićevim menadžmentom uspostavljen, dok mediji pišu da će uskoro biti oformljen i sigurnosni stožer.

“Vremena ima, ali mora se početi odmah”, kazao je Božinović novinarima.

Iznimno velik i izazovan događaj

Na zagrebačkom Hipodromu održan je već niz velikih koncerata na kojima se skupilo i 70 do 80 tisuća ljudi. Prvi takav bio je koncert grupe The Rolling Stones 1998. godine, a zadnji u nizu nastup Eda Sheerana u ljeto prošle godine. Ti su koncerti brojem gledatelja bili značajno veći od 30.000 koliki je službeni kapacitet Hipodroma. Koncert Marka Perkovića Thompsona po svemu sudeći brojnošću publike nadmašit će taj kapacitet čak devetorostruko.

Ipak podsjetimo da je najviše ljudi na tom prostoru – čak milijun – bilo 1994. godine kada je ondje mislu služio papa Ivan Pavao II. prilikom svog prvog posjeta Hrvatskoj.

“Bit će to iznimno velik događaj, time i izazovan sa sigurnosnog stajališta. No, uvijek volim reći da je naš sektor sigurnosti – a to osim javnih službi, policije i sigurnosne agencije uključuje i zaštitarske tvrtke – može kvalitetno udovoljiti tom izazovu”, smatra stručnjak za sigurnost Bono Marjanović.

“Hipodrom je zahvalan za organizaciju takvog događaja”

Pritom je najizazovnije to što će skoro tristo tisuća ljudi u jednom trenutku biti na istoj lokaciji. No, Marjanović napominje da ne treba promatrati samo mikrolokaciju Hipodroma.

“Pod posebnom paskom bit će cijeli grad, sve prilazne ceste i ulice. Bit će potrebna posebna regulacija prometa. Sve je to vrlo zahtjevno, ali ufajući se u iskustvo nadležnih tijela, mislim da će sve biti dobro odrađeno.”

Hipodrom je, dodaje Marjanović, zahvalan za organizaciju takvog događaja jer, iako u gradu, ipak je disociran.

“Nije unutar samog naselja, prostran je, a ima omeđene pristupe dijelom i po prirodnoj konfiguraciji. Uz pretpostavku kvalitetne organizacije unutarnjeg prostora događanja, ondje se, na određen način, može napraviti sterilna zona. Odnosno, kad se postave punktovi i sve to regulira, da se uspostavi režim sigurnosti i da svatko tko ulazi unutra može biti pregledan”, ističe Marjanović dodajući da je koncert sa sigurnosnog aspekta još zahtjevniji jer se sam Thompson često spominje u kontekstu koji izaziva polemike.

“Već neka jača petarda može izazvati stampedo”

“Dobro znamo što u tim okolnostima znači toliki broj ljudi, što znače evakuacijski putevi i dobra kontrola ulaska u štićeni prostor. Već u slučaju eksplozije neke jače petarde mogao bi se dogoditi stampedo. To su te neke izazovne stvari koje će, vjerujem, organizator sustava sigurnosti imati u vidu”, dodaje.

Marjanovića smo pitali bi li bilo jednostavnije ili možda kompliciranije da ipak budu dva koncerta. Uostalom, sam izvođač i njegov tim tražili su dva termina, isprva i tri, a dobili jedan.

“Sama logika kaže da bi bilo mudrije, a sa sigurnosnog aspekta i lakše, da su dva ili tri termina i da manji broj ljudi u isto vrijeme bude tamo. No, mislim da je u pitanju nešto drugo. Da je koncert pred 80 tisuća ljudi, a ne pred 280 tisuća, tada to ne bi odjeknulo u cijelom svijetu, nego ipak malo uže. Na ovaj način to će biti svojevrsni rekord pa je intersantno da se ta vijest širi svijetom. Ipak, mislim da bi sigurnosni zahtjevi bili zadovoljeni i u jednoj i u drugoj varijanti”, napominje Marjanović.

Pritom objašnjava kako će zbog dolaska skoro 300 tisuća ljudi, a možda i više, biti potrebno osigurati dovoljno pristupnih pravaca, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, parkirališnog prostora, sanitarnih čvorova… I da će to, u smislu veličine događaja, biti značajan dan za Zagreb, ali i za cijelu Hrvatsku.

U noći na nedjelju završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata.

Prema Vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2025. ljetno će računanje vremena započeti 30. ožujka, a trajat će do 26. listopada.

Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje HEP.

Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.

Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.

Iako je Europska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice o tome se još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.

Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.

Uvođenje ljetnog računanja vremena predložio je 1784. godine ‘otac’ SAD-a Benjamin Franklin, a koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Međutim predložio je to kao vic. No o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća.

Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 milijuna građana EU-a te za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.