Connect with us

Hrvatska

KAOS NA CESTAMA / Pješak na A1, ogromne kolone u svim pravcima. Iz HAK-a pozivaju vozače na oprez i savjetuju strpljenje…

Objavljeno

-

Povremeno je veća gustoća prometa na pojedinim dionicama autocesta, prilazima turističkim središtima duž jadranske obale, cestama u Istri, otoku Krku i Krčkome mostu, zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici te pojedinim graničnim prijelazima. Pozivamo vozače da brzinu i način vožnje prilagode uvjetima na cestama, poruka je iz HAK-a.

Zbog veće gustoće prometa povremena su usporavanja, vozi se u kolonama u pokretu uz kraća zaustavljanja u zonama naplatnih postaja, tunela i odmorišta te na dionicama gdje se zbog radova vozi uz privremenu regulaciju. Potreban je dodatan oprez i strpljenje.

A1 Zagreb-Ploče-Karamatići:

pješak između čvora Šibenik i odmorišta Vrpolje Primorsko u smjeru Dubrovnika, vozi se uz ograničenje brzine 60 km/h;

između naplate Lučko i čvora Bosiljevo 2 u smjeru juga te između čvorova Benkovac i Sveti Rok u oba smjera vozi se u kolonama u pokretu s povremenim zastojima;

kolona vozila u pokretu uz kraće zastoje između čvorova Ogulin i Bosiljevo 2 u smjeru Zagreba duga je oko 5 km;

zbog povećane gustoće prometa i kolone vozila uz povremene zastoje u smjeru Dubrovnika te sprječavanja stvaranja zastoja u tunelu, povremeno se prekida promet u tunelima Brezik i Sveti Rok, kolona pred tunelom Sveti Rok duga je oko 5 km;

na naplati Lučko kolona u smjeru Zagreba duga je oko 2 km, na naplati Demerje oko 1 km.

A2 Zagreb-Macelj:

kolona pred tunelom Levačica u smjeru Maclja duga je 800 metara;

zbog povećanog priljeva vozila kolona između naplatne postaje Trakošćan i granice u smjeru Zagreba duga je 1,5 km i nastavlja se u Sloveniju.

A7 Rupa-Križišće:

vozilo u kvaru na čvoru Rujevica u smjeru Rupe, vozi se jednim prometnim trakom uz ograničenje brzine 50 km/h.

Istarski ipsilon:

zbog pojačanog prometa i povremenog zastoja vozila u Sloveniji na Istarski ipsilon proteže se kolona u dužini od 5 kilometra; vozi se uz povremena usporavanja na pojedinim dionicama Istarskog ipsilona,

kod tunela Učka u smjeru Rijeke kolona je duga oko 1 km;

na čvoru Matulji u smjeru Rijeke kolona je duga oko 8 km.

Krčki most:

vozi se usporeno u koloni u oba smjera, u smjeru kopna kolona je od Malinske, a u smjeru otoka duga je oko 4 km.

Državna cesta DC1:

zbog rasutog materijala na kolniku u mjestu Križice vozi se jednim trakom uz privremenu prometnu signalizaciju.

Jadranska magistrala (DC8):

povećana je gustoća prometa na prilazima Crikvenici, Novom Vinodolskom, Šibeniku, Splitu, Omišu, Makarskoj i Dubrovniku;

Zabrana za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na cestama u Istri i priobalju bit će (zabrane nema na autocestama te državnoj cesti DC1):

u subotu, 10. kolovoza od 4:00 do 14:00 sati;

u nedjelju, 11. kolovoza od 12:00 do 23:00 sata.

Prometna prognoza za 11. kolovoza 2024. godine

Očekuje se pojačan promet na cestama u smjeru mora, a tijekom dana i u smjeru unutrašnjosti, posebice na autocestama A1 Zagreb-Ploče-Karamatići, A2 Zagreb-Macelj, A3 Bregana-Lipovac, A6 Rijeka-Zagreb, zagrebačkoj (A3) i riječkoj obilaznici (A7), Istarskom ipsilonu, Krčkom mostu te na većini cesta u priobalju, osobito na Jadranskoj magistrali (DC8).

Povremeno će se voziti usporeno, u kolonama u pokretu i uz kraća zaustavljanja u zonama naplatnih postaja, tunela i odmorišta te na dionicama gdje se zbog radova vozi uz privremenu regulaciju. Potreban je dodatan oprez i strpljenje.

Zabrana za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na cestama u Istri i priobalju bit će (zabrane nema na autocestama te državnoj cesti DC1) u nedjelju, 11. kolovoza, od 12:00 do 23:00 sata.

Na većini graničnih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom očekuje se pojačan promet osobnih i teretnih vozila te su tijekom dana moguća duža čekanja.

SAVJETI

Hrvatska je, zbog svojeg geografskog položaja, idealna auto destinacija i privlači velik broj turista koji dolaze svojim osobnim vozilima. Iz tog razloga događaju se zagušenja u prometu i nažalost nesreće koje onda dodatno usporavaju i koče vožnju. Zato je potrebno dobro isplanirati svoje putovanje i „ostaviti živce“ kod kuće, opskrbiti se dovoljnom količinom vode, voća i grickalica, a oni koji putuju s djecom i ponekom društvenom igrom kako bi im put protekao u što je moguće ljepšem ugođaju.

Savjet svima onima koji mogu je, da za putovanje na godišnji odmor, odaberu neki od dana usred tjedna. Već godinama HAK upozorava da se pojačan promet, tijekom najjačih vikenda u srpnju i kolovozu, pojavljuje od petka do ponedjeljka.

Tijekom vožnje, pridržavajte se prometnih pravila, održavajte sigurnosni razmak između vozila i umjesto mobitela, koristite pokazivače smjera i uključite RDS ili TA funkciju na vašem radio uređaju kako biste pravovremeno primili bitne informacije o stanju u prometu. Pridržavajte se danih uputa u slučaju izvanrednih situacija u prometu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Objavljeno

-

By

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.

Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.

Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.

Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.

Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:

– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.

– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.

– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.

Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.

Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.

Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.

1. studenog (subota) – Svi sveti

18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina

6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada

30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.

Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.

Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.

Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.

Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.

Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.

Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Objavljeno

-

By

Pixabay

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.

Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.

Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.

Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.

Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.

Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu