Sva djeca s novootkrivenim dijabetesom od polovice studenoga imat će mogućnost odmah započeti terapiju s najmodernijim inzulinima, što je značajna promjenu koja će poboljšati kvalitetu života tih pacijenata, smatraju u Zagrebačkom dijabetičkom društvu nakon ovotjedna edluke HZZO-a.

Ta promjena, dodaju, predstavlja velik napredak za zdravlje te djece te će donijeti olakšanje i nadu mnogim obiteljima suočenim s izazovima dijabetesa.

Prema dosadašnjem protokolu, terapija je nakon postavljanja dijagnoze prvo morala započeti sa starijim vrstama inzulina, a ako se nakon šest mjeseci pokazala neučinkovitom tada su se mogli propisati moderni inzulini.

Pročelnica Zavoda za dječju endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb Nevena Krnić pojašnjava kako izmjena zastarjelih smjernica ne znači da je inzulin koji je dulje na tržištu loš ili da će automatski sva djeca prijeći na novu terapiju, nego da liječnici odmah nakon dijagnoze nisu limitirani na samo jedan određeni lijek već terapiju od početka mogu prilagoditi potrebama pacijenata, koristeći najnovije odobrene vrste inzulina ako je to potrebno.

“Osnovni problem je bio što smjernice u Hrvatskoj ne prate tolikom brzinom promjene koje donose novi lijekovi i tehnologije. Ovime se prepoznaje da se medicina mijenja i da mi možemo mijenjati terapiju u skladu s novim smjernicama, principima liječenja i svjetskim stavovima”, kaže Krnić, ujedno voditeljica Referentnog centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva.

Porast učestalosti kod sve mlađe djece
U Hrvatskoj je godišnje između 150 i 170 novootkrivenih slučajeva dijabetesa tipa 1 u dječjoj dobi. No, u Hrvatskoj i svijetu bilježi se porast učestalosti u odnosu na prije 10 godina, i to kod sve mlađe djece.

“Imamo sve više djece koja su otkrivena u predškolskoj dobi, što zahtjeva daleko više postupaka prilagodbe terapije zbog niza specifičnih okolnosti njihovog života, dobne skupine, potreba za malim dozama, problema oko hranjenja, uzimanja obroka, prilagodbe hrane i slično”, kaže Krnić. Zbog nesklada između preporuka pedijatrijskih dijabetologa, suvremenih znanstvenih saznanja i HZZO-ovih smjernica, Stručno društvo za pedijatrijski dijabetes je stoga, uz podršku Zagrebačkog dijabetičkog društva i bloga NaInzulinu.com, pokrenulo inicijativu za modernizaciju smjernica, koju je Upravno vijeće HZZO-30. listopada usvojilo.

Nove smjernice primjenjivat će se od 15. studenog za djecu i adolescente odmah nakon postavljanja dijagnoze dijabetes melitusa tipa 1.

Promjene pozdravljaju i iz Koordinacija liječnika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) jer će ta promjena olakšati rad liječnicima obiteljske medicine. Oni su se dosad često nalazili u situaciji da zbog dobrobiti djece izdaju recepte mimo HZZO-ovih smjernica, kazala je članica Izvršnog odbora KoHOM-a Nataša Ban Toskić.

Zagrebačko dijabetičko društvo i KoHOM također smatraju da bi se najnoviji kriteriji trebali početi primjenjivati i na odrasle novootkrivene osobe sa šećernom bolesti tip 1, a ne isključivo djecu.

Nakon najave štrajka, Ministarstvo zdravstva i sindikat Zajedno danas su potpisali Sporazum o određivanju prijeko potrebnih poslova koji se moraju neprekidno obavljati, priopćili su iz Ministarstva.

Na temelju navedenog Sporazuma, pacijentima je osigurana sva potrebna zdravstvena skrb koja uključuje:

Pregled i osnovne dijagnostičke postupke kojima se kod svakog bolesnika mora isključiti hitno stanje, a time i potreba provođenja odgovarajućih dijagnostičkih i /ili terapijskih postupaka.

Funkcioniranje hitnih službi u bolnici tijekom 24 sata sa svom raspoloživom potrebnom hitnom dijagnostikom u cilju utvrđivanja dijagnoza koje zahtijevaju hitno postupanje što uključuje neodgodive terapijske postupke bez kojih bi moglo doći do pogoršanja osnovne bolesti ili do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.

U stacionarnom dijelu bolnice osiguranje provođenja svih postupaka kojima se održava provođenje procesa liječenja, primjena svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji osiguravaju da se određena bolest ne pogoršava i da se otkloni mogućnost da bi otkazivanjem postupka moglo doći do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.

Osiguranje kontinuiteta rada invazivne dijagnostike u svim slučajevima u kojima se zahtijeva hitnost i u svim slučajevima u kojima je invazivna dijagnostika kontinuitet terapije.

Kirurške djelatnosti koje moraju osigurati mogućnost svih hitnih zahvata za bolesnike zaprimljene putem hitne službe i kirurških zahvata za bolesnike koji se nalaze na bolničkom zbrinjavanju, a kojima se zbog otkazivanja operativnoga zahvata značajno pogoršava bolest ili postoji mogućnost da bi otkazivanjem operativnih zahvata došlo do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.

24-satnu nazočnost liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u svim djelatnostima intenzivnog zbrinjavanja bolesnika.

“Ministarstvo zdravstva iznova ističe kako pacijenti mogu biti mirni te kako je u dogovoru s ravnateljima zdravstvenih usluga osigurano nesmetano pružanje potrebne zdravstvene usluge. Ministarstvo zdravstva ima uvijek otvorena vrata za sve sindikate i spremno je na daljnji utemeljen i realan dijalog za pronalazak prihvatljivog rješenja kroz institucionalni okvir.

Sukladno tome, pitanje koeficijenata ne bi trebao biti uzrok štrajka stoga ističemo kako će Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama analizirati donesenu Uredbu o koeficijentima i riješiti eventualne nelogičnosti.

Zaključno, Ministarstvo zdravstva će iskoristiti sve pravne instrumente kako bi zaštitilo prava pacijenata.”

Oko četiri tisuće zdravstvenih djelatnika okupljenih oko Sindikata Zajedno ne odustaju od najavljenog štrajka. Od idućeg tjedna u zdravstvenim ustanovama mogu se očekivati otkazivanja pregleda i dijagnostike, a i oni pacijenti čije su obrade neodgodive mogu očekivati gužve i čekanja.

U štrajk, koji bi mogao rezultirati paralizom zdravstvenog sustava, ide se gotovo sigurno od idućeg tjedna, potvrdila je za Dnevnik.hr dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić. Naglašava kako to gotovo sigurno nije ponedjeljak te da o konkretnom danu nisu nikada govorili. “Danas i sutra sindikat još treba dogovoriti sve tehničke detalje s obzirom na to da je riječ o ogromnom sustavu i djelatnosti u kojoj je potrebno puno toga posložiti”, kaže Alić.

“Ne mogu vam reći koji je to točno dan, ali od idućeg tjedna, kako je i najavljeno. U svakom slučaju pacijenti će biti obaviješteni na vrijeme zbog zakonske obaveze prema kojoj smo obavezni najaviti štrajk tri dana ranije”, potvrdila je Alić. “Čim nešto dogovorimo, bit ćete o tome obaviješteni.”

Govoreći o izjavama ministra Beroša kako se ide u pregovore o sklapanju kolektivnog ugovora te kako je Ministarstvo zdravstva uvijek spremno na razgovor, Alić kaže kako im se nitko nije obratio niti ih zvao na razgovor. O pregovaranju o kojem Beroš govori kaže da je to redovni postupak jer se u pregovore ionako ide uoči donošenja proračuna za iduću godinu.

Alić kaže kako su oni uvijek za razgovor i da štrajk nije nikome omiljena opcija, no više će se znati nakon današnjih dogovora. U sindikatu također uvjeravaju da će biti obrađeni svi hitni pacijenti i hitne liječničke intervencije.

Voditelj odjela saniteta u Sindikatu Vladimir Markuš ranije je rekao kako štrajk svakako nije dobar za pacijente: “Mnogi će ostati bez svojih dijagnostika, neće se moći raditi CT-i, magnetske rezonance, ljudi su naručeni, a liste čekanja su dugačke. Ono što nas zabrinjava je da u Ministarstvu zdravstva, izgleda, nema osjećaja ni za djelatnike, a ni za osjećaje naših pacijenata.”