Connect with us

Svijet

Može li litij biti točka preokreta u Srbiji?

Objavljeno

-

U vanjskoj i unutarnjoj politici kao uostalom i u svim drugim društvenim i prirodnim procesima postoji ono što se naziva točka preokreta.

Riječ je o kritičnim točkama u kojima dolazi do dramatične i odlučujuće promjene dotadašnje situacije ili tijeka događanja. Obično se kada spominjemo točku preokreta misli na nastupajuće promjene s korisnim posljedicama odnosno rezultatima.

Jesu li političke promjene u Srbiji uopće potrebne?
Na samom početku poželjno je i potrebno odgovoriti na pitanje zašto bi regija ili bilo tko u međunarodnoj zajednica uopće bio zainteresiran za političke promjene u Srbiji ako za njih nisu zainteresirani njeni građani, te da li se iz perspektive pozitivnog međunarodnog prava intervencije ove vrste mogu definirati kao miješanje u unutarnje stvari suverene zemlje, punopravne članice UN-a.

Prema mom dubokom uvjerenju, detektiranje autokratskih režima i sustava bilo gdje u svijetu, te njihova utemeljena i argumentirana kritika nije niti može biti tretirana kao osporavanje suvereniteta dotične države i to iz dva razloga.

Prvi razlog je pravne prirode. Naime, sve međunarodno priznate države su potpisivanjem i ratificiranjem Povelje UN-a postale subjekti međunarodnog prava te sukladno tome nosioci određenih prava ali i obveza. U ovom kontekstu posebno treba naglasiti obveze koje proističu iz same Povelje UN-a ali i iz niza drugih pravnih akata u kojima se države pojavljuju kao ugovorne strane (konvencije, paktovi, protokoli, deklaracije, bilateralni ugovori i slično). Drugi razlog je političkog odnosno geopolitičkog karaktera.

U suvremenim međunarodnim odnosima države nisu “izolirani otoci” već aktivni čimbenici međunarodne zajednice koji definiranjem i realiziranjem vlastitih interesa utječu u prvom redu na dešavanja u neposrednom susjedstvu, a ovisno o veličini i značaju mogu kreirati i globalne geopolitičke tokove. Prema tome, međunarodna zajednica mora biti i opravdano je zainteresirana za vrijednosti koje podupiru i promoviraju njeni sustavni elementi.

Trenutna pozicija Srbije
Većina zapadnih analitičara i dužnosnika trenutni pravno-politički sustav u Srbiji definira kao neliberalnu demokraciju ili meku autokraciju. Temeljne karakteristike ovog sustava koji je dominantno kreirao sadašnji predsjednik Srbije je praktičko brisanje trodiobne podjele vlasti što za posljedicu ima koncentraciju moći u rukama jednog čovjeka.

Pod njegovom izravnom kontrolom je izvršna ali i pravosudna vlast što je flagrantan pokazatelj suspenzije temeljnog načela koje diferencira demokraciju od autokracije, a to je načelo neovisnosti pravosuđa. Ili kako bi se u regiji narodski reklo dijeljenja pravde po principu “kadija te tuži, kadija ti sudi”. Ako se navedenom doda apsolutna kontrola medijskog prostora u kojem se pored privatnih medija i javni informativni servis pojavljuje kao alat za širenje propagande predsjednika Srbije, brutalno stigmatiziranje neovisnih novinara i intelektualaca, namještanje izbornih procesa i rezultata te obilježavanje nevladinog sektora kao državnih neprijatelja, onda se dobiva puni uvid u karakter unutarnjeg pravno-političkog sustava Srbije koji personificira njen predsjednik.

Žele li građani Srbije promjene?
Iz karakteristika unutarnjeg sustava neminovno slijedi vanjska politika koja je na liniji permanentnog destabiliziranja regije, podizanja međunacionalnih i međureligijskih tenzija u susjedstvu te lansiranja projekata tipa Otvoreni Balkan, Srpski svet ili sličnih.

Cilj ovih agendi nije podizanje životnog standarda stanovnika Zapadnog Balkana, njihovo umrežavanje i povezivanje te ubrzavanje EU integracija već, naprotiv, skretanje pozornosti građana Srbije s autokratske i diletantske politike njihovog predsjednika. Preciznije, želja da se apsolutna moć predsjednika Srbije učvrsti, a autokratski režim produži.

Ako netko misli da većina građana Srbije ne vidi gore pobrojane činjenice odnosno u kakvom pravno-političkom miljeu žive onda je, po mom uvjerenju, u velikoj zabludi.

Problem njihove nedovoljno snažne reakcije na djelovanje vlasti nije nedostatak želje za promjenama već spomenuto perfidno djelovanje režima koji primjenjujući različite metode kao što su dezinformiranje, korištenje siromaštva za potkupljivanje, širenje straha, apatije i “pećinskog” nacionalizma konstantno radi na dezintegraciji društva i zastrašivanju vlastitih građana.

Litij kao točka preokreta
Dakle, kako bi se građani Srbije ponovo homogenizirali i motivirali da iskažu snažniji revolt u odnosu na autokratsku vlast, potrebna je pojava točke preokreta oličene u nespornoj ideji oko koje bi se mogle ujediniti različite ideološke odnosno sociološke platforme.

Postavlja se pitanje može li ideja zaštite životnog okoliša postati točka preokreta na temelju koje bi došlo do dubljih društvenih promjena u Srbiji?

Ako se prisjetimo masovnih ekoloških prosvjeda koji su u Beogradu i drugim gradovima Srbije počeli u rujnu 2021. godine, zbog neslaganja s planiranim rudarenjem litija od strane britansko-australske tvrtke Rio Tinto u dolini Jadra te ishoda ovih prosvjeda u siječnju 2022. godine, kada se vlada Srbije, uslijed populističkog stava predsjednika Srbije, povukla iz posla poništivši sve administrativne akte povezane s tvrtkom, onda bi suprotstavljanje rudarenju litija, bez dvojbe, moglo postati jak kohezijski čimbenik koji bi različite političke i parapolitičke strukture u Srbiji imale priliku učinkovito iskoristiti ne samo u očuvanju životnog okoliša već i diskvalificiranju autokratskog režima. Nedavni prosvjedi
U kontekstu ovog zaključka mogu se promatrati i recentni prosvjedni skupovi širom Srbije te u samom Beogradu gdje se, nakon potpisivanja Memoranduma između Srbije i EU o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, u sred turističke sezone i toplinskih valova skupilo preko 40.000 ljudi.

Moto prosvjeda “Nećete kopati” pokazuje prkos, odlučnost i istrajnost prosvjednika bilo da se radi o onima koje interesira isključivo zaštita životnog okoliša ili onih koji su se prosvjedima pridružili pored primarnog i iz drugih razloga. Važno je istaknuti da se prosvjedi nastavljaju unatoč žestokim opstrukcijama režima, uhićenjima ekoloških aktivista te spinovima režimskih medija.

EU je zažmirila na ovo
Međutim, ono što prosvjednike širom Srbije, dominantnim dijelom sklone liberalno-demokratskim vrijednostima suvremene Europe, može demoralizirati i demotivirati je upravo potpora te iste Europe odnosno EU planovima predsjednika Srbije u vezi rudarenja tvrtke Rio Tinto u dolini Jadra.

Vođeni egoističkim interesima pronalaženja izvora litija neophodnog za korištenje u baterijama električnih automobila, a u strateškom cilju smanjenja ovisnosti o kineskom uvozu, zapadni dužnosnici, prije svih njemački kancelar Olaf Scholz, zaboravili su izgleda na vrijednosti koje promoviraju.

Umjesto promatranja ustrajava li Srbija kao kandidat za članstvo na provođenju temeljnim politika EU poput zaštite životnog okoliša, kreiranja održivih zelenih tehnologija, demokraciji, vladavini prava, pravnoj državi, poštivanju ljudskih prava ili, na primjer, stvaranju uvjeta za slobodno i neovisno novinarstvo, dužnosnici EU su odlučili zažmiriti na ovo oko dok im pred drugim svijetle litij, električni automobili i zadovoljno lice predsjednika Srbije.

Vrijeme će, kao i uvijek, pokazati tko će u cijelom ovom metežu najviše profitirati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Večeras možete vidjeti jedinstvenu pojavu na nebu, evo o čemu se radi

Objavljeno

-

By

U noći s utorka na srijedu, ovisno gdje se nalazite, moći ćete vidjeti rijedak fenomen na nebu. Djelomična pomrčina Mjeseca obojit će njegovu površinu u mutnu crveno-smeđu boju kada se Zemljina sjena spusti na površinu Mjeseca. Djelomična pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz većeg dijela Sjeverne Amerike, cijele Južne Amerike, Europe, svih osim najistočnijih dijelova Afrike, zapadnih dijelova Azije i Rusije te dijelova Antarktika. Djelomična pomrčina Mjeseca pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri ove godine.

Točno vrijeme djelomične pomrčine Mjeseca ovisi o vašoj lokaciji, a možete koristiti stranice poput Timeanddate.com da biste pronašli određena vremena na temelju svoje lokacije. Za one koji se nalaze u istočnoj vremenskoj zoni SAD-a, pomrčina će dosegnuti svoju najmračniju fazu, s Mjesecom koji će biti najviše zaklonjen Zemljinom sjenom, otprilike u 22:44. EDT 17. rujna. U Europi i Africi pomrčina će se dogoditi u ranim jutarnjim satima 18. rujna.

Ako ne možete osobno gledati pomrčinu Mjeseca, moći ćete gledati događaj online na Space.com.

U djelomičnoj pomrčini Mjeseca samo dio Mjeseca prelazi u Zemljinu sjenu, stvarajući dojam maglovitog “zalogaja” s Mjesečeve površine. Sjena će zatamniti stranu Mjeseca okrenutu prema Zemlji. Veličina tog “zalogaja” određena je rasporedom Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Oko 3,5 posto Mjesečeve vidljive površine bit će prekriveno najtamnijim dijelom Zemljine sjene, umbrom. Ostatak punog Mjeseca poprimit će blago crvenkasto-smeđi izgled jer će se svjetliji dio Zemljine sjene koji ne blokira u potpunosti sunčevu svjetlost spustiti na veći dio Mjesečeve površine.

Djelomična pomrčina Mjeseca posebna je jer također pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri supermjeseca u nizu za 2024. godinu.

Supermjesec nastaje kada se pun Mjesec poklopi s Mjesečevom točkom najbližom Zemlji u njegovoj orbiti (koja je eliptičnog oblika). Kao rezultat toga, mjesec izgleda malo svjetliji i veći nego inače, iako je razlika suptilna i teško vidljiva golim okom.

Izraz supermjesec općenito se odnosi na pun Mjesec unutar 90 posto od njegovog najbližeg pristupa Zemlji. Prema Fredu Espanaku, stručnjaku za pomrčine i umirovljenom NASA-inom astrofizičaru, 2024. ćemo vidjeti četiri supermjeseca, u kolovozu, rujnu, listopadu i studenom.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zastrašujuće slabljenje demokracije u Europi: Jedno obećanje pomoglo bi “mlitavijim” zemljama da ulove tempo

Objavljeno

-

By

Tradicionalno stabilne europske zemlje primjećuju kako vladavina prava opada paralelno sa smanjenjem izborne izlaznosti i opadanje kvalitete demokracije na svjetskoj razini. Demokratski izbori se strmoglavljuju u kvaliteti diljem svijeta, uključujući Europu prema najnovijem izvješću Globalno stanje demokracije 2024.

Izvješće, objavljeno u utorak, bavilo se analizom kvalitete izbora, izlaznosti i prihvaćanju rezultata izbora, kao i time jesu li rezultati prihvaćeni zaozbiljno ili su doveli do prosvjeda. Ova godina bila je svakako bogata podacima za analizu s obzirom da je ukupno tri milijarde ljudi tijekom 2024. izašlo na birališta.

Pao odaziv, a slabije se i držimo rezultata izbora
Sam van der Staak, direktor međunarodnog IDEA europskog programa, opisao je rezultate istraživanja kao “uznemirujuće”, prenosi Euronews. Odaziv birača unazad zadnjih 10 godina pao je za otprilike 10 posto, a oko 20 posto ljudi suočeno s rezultatima izbora u kojima je njihova opcija izgubila, nije iste prihvatilo”, rekao je.

Pad se dogodio usprkos mnogim inovacijama koje su trebale olakšati pristup izbornom procesu, poput Cipra i Litve koji su snizili minimalnu dob za glasanje na 16 godina.

Dok Europa i dalje ima bolje rezultate od drugih dijelova svijeta, IDEA upozorava da su neki “sastojci zdrave demokracije” poput građanskih sloboda i pristupa pravosuđu – ugroženi.

Pritisak izvršne vlasti na sudstvo
Europska vladavina prava bilježi primjetan pad unazad pet godina, otkriva izvješće koje se baziralo na 220 nacionalnih izbora održanih u 159 zemalja između svibnja 2020. i travanj 2024.

“U nekim državama, izvršne vlasti stavljaju pritisak na sudstvo, zapošljavajući ljude koji ih podržavaju”, govori Van der Staak, ističući pritisak na demokraciju u Bugarskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj.

“Očekujem da će u narednih nekoliko godina, više pozornosti biti usredotočeno na vladavinu prava, budući da je ona jedna od najvećih slabosti europske demokracije.”

Mnoge države zaostaju za slobodom izražavanja i medijskim slobodama, pokazalo je izvješće, ističući borbu Grčke sa slobodom školstva i pokušajima vlade Italije i Slovačke da utječu na medije.

Francuska je također na radaru; zabrinjava njeno isključivanje iz političkih procesa ovisno o ekonomskim faktorima poput diskriminacije temeljene na prihodima.

Zatvaranje jaza
Izvješće također sugerira da se jaz između istočnih, središnjih i zapadnoeuropskih država zatvara.

“To su dobre vijesti jer se Europa sve više ujedinjuje i teže je vidjeti tradicionalnu podjelu na nove i stare demokracije”, kazao je van der Staak.

IDEA, međuvladina organizacija koja prati demokratske procese diljem svijeta, predlaže da bi obećanje pridruživanja Europskoj uniji nekim “mlitavijim” zemljama dalo priliku da ulove tempo.

Albanija, Kosovo i Moldavija su napredovale u omogućavanju pristupa pravosuđu, gospodarskoj jednakosti i slobodi izražavanja u jeku ruske agresije na Ukrajinu, stoji u izvješću.

Ukrajina je također uvela transparentnu i poštenu selekciju za izbor sudaca ustavnog suda i nastavila s disciplinarnim postupcima usmjerenim protiv sudaca, dodali su.

 
Nastavi čitati

Svijet

Većina Palestinaca smatra da je Hamasov napad 7. listopada bio pogrešan

Objavljeno

-

Većina stanovnika Pojasa Gaze smatra da Hamasova odluka da napadne Izrael 7. listopada prošle godine nije bila ispravna, pokazalo je novo ispitivanje javnog mnijenja, čiji su rezultati objavljeni danas. Ispitivanje je pokazalo velik pad potpore za taj napad nakon kojeg je Izrael izvršio ofenzivu na Pojas Gaze.

Ispitivanje, koje je početkom rujna proveo Palestinski centar za politiku i istraživanja (PSR), pokazalo je da 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatra da odluka da se napadne Izrael 7. listopada nije bila ispravna, a 39 posto smatra da je bila ispravna.

Pala i potpora za napad na Zapadnoj obali
To je prvi put od 7. listopada da je ispitivanje PSR-a pokazalo da većina ispitanika iz Pojasa Gaze smatra tu odluku pogrešnom. Pala je i potpora za taj napad na Zapadnoj obali premda većina ispitanika, njih 64 posto, smatra i dalje da je to bila ispravna odluka, po ispitivanju.

Ispitivanje PSR-a provedeno prije tri mjeseca pokazalo je da je 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatralo da je odluka bila ispravna. Više od 41.000 Palestinaca poginulo je u izraelskoj ofenzivi koja je opustošila Pojas Gaze, po podacima ministarstva zdravlja Pojasa Gaze.

U Hamasovu napadu poginulo je 1200 ljudi, a 250 je oteto, po izraelskim podacima. Ispitivanja PSR-a od napada 7. listopada do sada su uvijek pokazivala da većina ispitanika i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali podržava napad, i to više na Zapadnoj obali nego u Pojasu Gaze.

Pao broj ispitanika koji podržavaju Hamas
PSR je objavio da je njihovo novo ispitivanje prvi put pokazalo da je značajno pala potpora za Hamasov napad na Izrael i na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, kao i očekivanja da će Hamas pobijediti u ratu.

Potpora za napad 7. listopada ne znači nužno potporu za Hamas ili ubojstva i zločine nad civilima, istaknuo je PSR, dodajući da “gotovo 90 posto javnosti vjeruje da Hamasovi ljudi nisu počinili zločine prikazane u videosnimkama snimljenim tog dana”.

Ispitivanje je pokazalo da je pao broj ispitanika u Pojasu Gaze koji podržavaju Hamas s 38 na 35 posto. Ali Hamas je i dalje popularniji od Fataha, koji vodi predsjednik Mahmud Abas, i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu