Connect with us

Hrvatska

Arhitekt: Cijene nekretnina u Zagrebu su apsurdne

Objavljeno

-

Arhitekt Otto Barić javio se uživo u emisiju Novi dan na N1 televiziji, gdje je razgovarao o apartmanizaciji i novom zakonu koji je najavio ministar turizma i sporta Tonči Glavina, a kojim kani obuzdati kratkoročni najam, odnosno krizu na tržištu nekretnina.

Novi zakon – gašenje vatrice
Komentirajući najavu ministra turizma Tončija Glavine kako se apartmanizacija mora zaustaviti, Otto Barić rekao je da su zakoni jedan izazov pa objašnjava: “Već postoji nekoliko zakona – i Zakon o gradnji to regulira i Zakon o prostornom uređenju i suvlasnički odnosi to reguliraju.”

“Država prebacuje lopticu suvlasnicima”, govori Barić i procjenjuje da bi se točno trebalo znati i odrediti što je stambeno, a što turistički. “Takozvani zoning je nekad postojao i bilo je jasno gdje se može, a gdje se ne može iznajmljivati. To bi trebalo biti pravilo”, govori Barić i ističe drugi element: “Po meni će se vrlo brzo pojaviti pitanje ustavnosti, odnosno ravnopravnosti tih odnosa jer zašto su svi koji su to dosad odradili, do datuma stupanja Zakona na snagu, bili u boljoj poziciji od onih koji to tek planiraju?”

Generalno je problem što se daleko premalo koriste instrumenti Zakona o prostornom uređenju, mišljenja je arhitekt: “U Zagrebu se donose izmjene GUP-a u kojima sam primijetio da se umanjuje mogućnost izgradnje stanova, što neće biti neka sreća u Zagrebu gdje stalno nedostaje stanova.”

Nedostaje li stanova zbog rasta cijena na tržištu?
“Moramo biti svjesni da smo država, za razliku od Njemačke i Austrije, u kojoj nije uobičajeno da mladi iznajmljuju prvi stan, već kod nas praktički svi startaju s barem jednom nekretninom”, procjenjuje Barić i napominje da je ta realnost “dugoročnog najma” primjenjiva na socijalnu kategoriju, odnosno stanovi moraju biti jeftini, a to teško da će se moći na tržištu.

“Jednostavnije bi bilo regulirati porezom na nekretnine”, smatra Barić i dodaje:

“Ali to je jedna crvena krpa i tema koju se nijedna vlada unazad 30 godina nije usudila načeti pa tako ni ova, pa se pokušava razriješiti nekom poluregulativom”, govori Barić. “Ovo je samo prvi korak. Pokušava se zaliti ta vatrica, ali nisam siguran da je to baš idealno rješenje.”

Problemi stanogradnje
“Nemamo jasno definirano za koga gradimo. Sve što se gradi – gradimo za tržište. Ona stara američka kaže ‘location, location, location’, ali te cijene su postale apsurdne. 8 ili 10 ili 12 tisuća eura po kvadratnom metru ne zavrjeđuje niti jedna lokacija u centru Zagreba.

Postoji višak kapitala na tržištu koji se usmjerava u najjednostavnije rješenje – kupnju nekretnine. I što onda?

“Dok je ne koristiš, staviš ju u dnevni najam i tu se vrti poprilična količina novca. 30 do 40 posto stambenog fonda nije korišteno za stanovanje, nego za kratkoročni najam. Činjenica pokazuje da je tu jako puno kapitala uloženo i ‘parkirano’. Jedini način ako to država želi kapitalizirati jest porez na nekretnine za koji EU ionako očekuje od Hrvatske da se njime ozbiljnije pozabavi. Ne vjerujem da će u ovom mandatu doći do poreza na nekretnine, ali ostavljam otvorenu mogućnost ‘iznenađenja’.

Grad Beč
Jedan način ostvarenja socijalne prihvatljivosti je grad Beč, koji je najveći stanovlasnik u Europi, ako ne i svijetu, objašnjava arhitekt:

“Kontinuirano se taj fond stanova razvija i stavlja na tržište. Dio se stavlja po socijalnom, a dio po tržišnom kriteriju i za obje kategorije postoji dovoljan broj stanova. Ali to je jako dugoročna mjera, Grad Zagreb se priprema kupiti 1300 stanova u Jelkovcu”, daje za primjer Barić.

“Mladi ljudi nisu toliko u presingu da unajme stan, za razliku od nekih drugih u EU. Pitanje je hoće li nam za 20 godina trebati puno manje stanova nego nam treba sad. Ali to je pitanje za širu raspravu”, zaključuje arhitekt.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Je li nova varijanta covida stigla u Hrvatsku? “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu”

Objavljeno

-

By

U Europi se pojavila nova varijanta covida nazvana XEC i dosad je, kako javlja BBC, zabilježena u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Danskoj i još nekoliko zemalja.

Znanstvenici upozoravaju da bi varijanta XEC uskoro mogla postati dominantna. Provjerili smo u HZJZ-u je li se već pojavila u Hrvatskoj.

“U Hrvatskoj, u uzorcima s kraja kolovoza i početka rujna prevladava KP.3.1.1 varijanta. Prošli tjedan je sekvencirano 96 uzoraka iz tog razdoblja. 50% je KP.3.1.1.

Ova nova je XEC (x znači da je rekombinanta, ali sve su se već rekombinirale milijun puta) između KS.1.1 i KP.3.3″, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Kako objašnjava Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), KP.3.1.1 varijanta pripada porodici omikrona, a kod oboljelih se pojavljuju uglavnom simptomi slični kao i kod ranijih varijanti: groznica, kašalj, kratkoća daha, umor i bolovi u tijelu, glavobolja i grlobolja, gubitak okusa i mirisa, mučnina ili povraćanje te proljev.

Iz HZJZ-a navode da u Hrvatskoj još nije zabilježena XEC varijanta, no ne isključuju njeno pojavljivanje. “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu.”

Kontinuirano raste broj zaraženih

Provjerili smo i kakvo je trenutno stanje s koronavirusom u Hrvatskoj.

“Od lipnja se bilježi kontinuirani porast broj prijava zaraženih koronom, u tjednu od 2. do 8. rujna 2024 (36. kalendarski tjedan) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2149 prijava Covid-19, a u tjednu 9. do 15. rujna 1844 prijava”, rekli su nam iz HZJZ-a.

Iz Zavoda dodaju da se prijavljuje prosječno jedna smrt od covida tjedno.

“Očekujemo porast novooboljelih, mada ne možemo reći hoće li se kontinuirano nastaviti, ili će doći do kraćeg pada broja novooboljelih prije zimske sezone”, dodaju iz HZJZ-a.

covid, koronavirus, maska
Pixabay/ilustracija

Tko se treba cijepiti?

Prema smjernicama HZJZ-a, cijepljenje protiv covida preporučuje se osoba koje nisu cijepljene ili preboljele covid u posljednjih šest mjeseci, a pripadaju sljedećim kategorijama društva:

– osobe od 65 godina životne dobi i starije,

– korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,

– osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,

– odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju),

– trudnice,

covid cjepivo
Pixabay/ilustracija

– zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima.

“Kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv covida preporučeno vrlo su slične kategorijama za koje je cijepljenje protiv gripe preporučljivo. To su prvenstveno osobe s težim kroničnim bolestima, imunosuprimirane osobe te osobe starije životne dobi”, poručuju iz HZJZ-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PODACI FINA-e / Zadar među top tri hrvatska grada u kojima se najbolje posluje!

Objavljeno

-

By

p

Poduzetnici iz Zagreba, Splita i Zadra ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Financijska agencija (Fina).

Među najuspješnijih deset gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Rijeka, Osijek, Velika Gorica, Varaždin, Samobor, Poreč i Dubrovnik.

Konsolidirana neto dobit poduzetnika u najuspješnijih deset gradova lani je iznosila 5,7 milijardi eura, dok je konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila 8,8 milijardi eura.

U najboljih deset gradova lani je bilo 83.102 poduzetnika, a zapošljavali su 572.807 radnika.

Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u 10 najvećih gradova (po visini ostvarene neto dobiti) koji su od ukupnog poduzetništva u 2023. godini imali 53,2 posto broja poduzetnika, 55,6 posto broja zaposlenih, 64 posto ukupnih prihoda, 66,1 posto dobiti razdoblja, 68,1 posto gubitka razdoblja te 65,5 posto neto dobiti.

Razlog tome, kako navode iz Fine, je prvenstveno udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu koji su, očekivano, ostvarili najveću neto dobit.

Zagrebački poduzetnici, njih 51.318 sa 383.389 zaposlenih, lani su ostvarili najveću neto dobit, u iznosu od 4,1 milijardu eura, što je udio od 70,6 posto u neto dobiti poduzetnika sa sjedištem u jednom od 10 spomenutih gradova.

Iza Zagreba, slijede poduzetnici Splita koji su u 2023. ostvarili konsolidiranu neto dobit od 317,9 milijuna eura te poduzetnici Zadra s 302,2 milijuna eura neto dobiti.

Na četvrtom mjestu liste top deset gradova po kriteriju neto dobiti su poduzetnici Rijeke koji su ostvarili neto dobit od 236,8 milijuna eura, peti su poduzetnici Osijeka sa 185 milijuna eura neto dobiti, a šesti poduzetnici Velike Gorice sa 164 milijuna eura neto dobiti.

Na sedmom mjestu su poduzetnici iz Varaždina koji su ostvarili 131,8 milijuna eura neto dobiti, osmo mjesto zauzeli su poduzetnici Samobora sa 122 milijuna eura neto dobiti, a deveto mjesto poduzetnici Poreča s neto dobiti od 119,86 milijuna eura.

Na desetom su mjestu poduzetnici Dubrovnika koji su lani ostvarili neto dobit od 107,7 milijuna eura.

Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela Ina, navode iz Fine.

Rezultatima Splita najviše je pridonijeo trgovački lanac Tommy, Zadra Tankerska plovidba, Rijeke trgovački lanac Plodine, Osijeka tvrtka Žito, Velike Gorice trgovački lanac Lidl Hrvatska, a Varaždina tvrtka Vindija.

Rezultatima Samobora najviše je pridonijela tvrtka DIV Grupa, Poreča Valamar Riviera i Dubrovnika Grupa Jadranski luksuzni hoteli.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nestašica limuna odrazila se i na cijene, cijena na tržnicama je paprena

Objavljeno

-

Ovih dana ne prestaje se pričati o nestašici omiljenog voća – limuna. U Hrvatskoj ga se ne proizvodi dovoljno, a uspijeva puno slabije od ostalih agruma pa su trenutačno dostupni samo oni uvozni, no i oni koštaju pravo bogatstvo.

Cijena limuna penje se do 3.50 eura
U trgovinama se mogu pronaći po cijeni od oko 2 eura, a mi smo obišli zagrebačke tržnice Dolac i Kvatrić i provjerili kakva je cijena ondje. Na Dolcu smo limune pronašli tek na tri štanda, a cijena im je itekako paprena – kilogram limuna košta između 3 i 3.50 eura. Ista priča je i na Kvatriću, gdje se limun prodaje za 3 eura po kilogramu, no i tamo ga nema puno, na svega dva štanda. Stigle i prve mandarine
Osim limuna, na tržnice su stigle i prve mandarine. Na Dolcu smo ih pronašli već za 1.50 euro po kilogramu, dok na drugom štandu domaća mandarina bez koštica košta 2.50 eura po kilogramu. Negdje prodaju 2 kilograma za 2.50 eura, a negdje 2 kilograma za 3 eura. Na Kvatriću kaštelanske mandarine koštaju 4 eura po kilogramu, a domaće mandarine smo na jednom štandu pronašli i po cijeni od 1.99 eura po kilogramu. Na drugom pak štandu kilogram mandarina košta 2 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu