Connect with us

magazin

Mediteranska dijeta jedna je od najzdravijih: Donosimo primjer tjednog jelovnika

Objavljeno

-

Pixabay

Mediteranska prehrana smatra se jednom od najzdravijih. Riječ je o dijeti koja se bazira na prehrambenih navikama ljudi koje žive u zemljama Mediterana.

“Mediteranska dijeta je više od dijete, ovakav tip prehrane je stil života”, rekla je nutricionistica Stefanie Dove za Livestrong.

Mediteranska dijeta bogata je cjelovitim žitaricama, voćem, povrćem, plodovima mora, mahunarkama (grah, grašak i leća), zdravim mastima i umjerenim količinama vina.

U mediteranskoj dijeti izbjegava se crveno meso, transmasnoće, namirnice s dodanim šećerom i prerađena hrana kao što rafinirane žitarice i ulja.

Riječ je o dijeti koju je lako slijediti i održavati, prema istraživanju iz 2019. kojeg je proveo The American Journal of Clinical Nutrition. Istraživanje je uspoređivalo ljude koji su pokušavali slijediti i pridržavati se mediteranske dijete, paleo dijete i isprekidanog posta.

Naglasak u mediteranskoj dijeti je na ravnoteži, što je dobro za sveukupno zdravlje, smatra Dove.

“Kao nutricionistica uvijek preferiram one dijete koje promoviraju ravnotežu… Mediteranska dijeta ne eliminira skupine namirnica, što je važno. Sve skupine namirnica vitalne su za zdravlje i cjelokupnu dobrobit”, dodaje.

Prednosti mediteranske dijete

Iako namirnice koje se jedu u ovoj dijeti sadržavaju veliki udio masnoće riječ je o dijeti u kojoj se ne jedu velike količine zasićenih masti.

Stope srčanih bolesti niže su u mediteranskim zemljama nego što su u SAD-u, iako se to može pripisati i drugim čimbenicima načina života, kao što je tjelesna aktivnost.

Dobrobiti mediteranske dijete za zdravlje srca opširno su istražene i to je ono zbog čega je ona toliko hvaljena.

Jedna studija provedena na više od 7.400 ljudi otkrila je da je pridržavanje mediteranske prehrane koja uključuje maslinovo ulje ili orašaste plodove povezano sa smanjenim rizikom od srčanog i moždanog udara za oko 30 posto u usporedbi s prehranom s niskim udjelom masti.

Riječ je o istraživanju iz 2013. koje je proveo The New England Journal of Medicine‌.

Mediteranska dijeta bogata je omega-3 masnim kiselinama koje se nalaze u masnoj ribi i nekim sjemenkama kao što su chia i lan.

Konzumiranje omega-3 masnih kiselina povezano je s nižim razinama triglicerida i većim česticama HDL kolesterola, koje su uspješnije u uklanjanju nezdravog LDL kolesterola i potencijalno sprječavaju nakupljanje plaka i bolesti srca, prema studiji iz veljače 2020.

Koju hranu treba jesti izobilno?

Ako planirate prijeći na mediteransku dijetu ovo je hrana koju trebate jesti što češće.

  • Povrće:‌ lisnato povrće, brokula, cvjetača, tikvice, mrkva, gljive, šparoge, kao i povrće bogato škrobom poput krumpira i slatkog krumpira
  • Voće:‌ bobičasto voće, jabuke, banane, citrusi, kruške
  • Masti:‌ Maslinovo ulje, avokado, masline, orasi, maslac od orašastih plodova, sjemenke
  • Cjelovite žitarice:‌ tjestenina od cjelovitog zrna pšenice, smeđa riža, kvinoja, ječam, bulgur, kruh od cjelovitog zrna, zobene pahuljice
  • ‌Mahunarke:‌ Grah, grašak i leća
losos
Pixabay
  • Plodovi mora:‌ Riba – osobito masne vrste poput lososa i haringe – kao i škampi, školjke, kamenice, rakovi i druge
  • Začinsko bilje i začini
  • Voda
  • ‌Kava i čaj:‌ Potrebno je izbjegavati upotrebu šećera za zaslađivanje napitaka.

Hrana koju treba jesti umjereno

  • Jaja
  • ‌Perad:‌ Piletina, patka i puretina
  • ‌Mliječni proizvodi:‌ grčki jogurt, kefir, sir i mlijeko
  • ‌Vino:‌ Za razliku od niza drugih planova prehrane, mediteranska prehrana ne samo da dopušta, već i potiče umjerenu količinu vina, osobito crnog vina. No, potrebno ga je konzumirati umjereno. Preporuka je da žene piju jednu čašu dnevno, dok muškarci mogu popiti do dvije čaše dnevno.

Hrana koju treba izbjegavati

Mediteranska dijeta ne eliminira nijednu određenu skupinu namirnica, ali potiče smanjivanje i izbjegavanje konzumacije određene hrane.

Na primjer, crveno meso poput govedine i svinjetine trebalo bi rijetko jesti u mediteranskom planu obroka, dok bi mesne prerađevine poput kobasica, slanine i hrenovki trebalo u potpunosti izbjegavati.

Ostale namirnice koje treba ograničiti ili izbjegavati uključuju:

  • ‌Hranu s dodanim šećerima:‌ sok, slatkiši, sladoled i slično
  • ‌Hranu s trans mastima:‌ Margarin i komercijalni pekarski proizvodi
  • ‌Hranu koja je napravljena od rafiniranih žitarica:‌ bijeli kruh, bijela riža, bijela tjestenina i slično
  • ‌Rafinirana ulja:‌ sojino ulje, ulje uljane repice i slično

Kako pripremiti tjedni jelovnik

Kako biste pojednostavili postupak, odaberite nekoliko recepata koji sadrže manje od 10 sastojaka, kaže nutricionistica Diana Gariglio-Clelland.

Na prvi pogled, mediteranska dijeta može se činiti skupom, no prema Dove, tomu nije tako.

“Mediteranska dijeta naglašava konzumaciju svježeg voća i povrća, pa će konzumacija tih namirnica omogućiti potrošačima da uštede novac”, ističe.

Dove preporučuje korištenje graha i jaja kao jeftinih izvora proteina, kao i kupnju graha, cjelovitih žitarica i orašastih plodova u velikim količinama. “Riba i nemasni proteini često će biti najskuplji”, priznaje ona.

Tjedni jelovnik

Ponedjeljak

  • Doručak – Kajgana sa svježim sirom
  • Ručak – Ražnjići s mediteranskom salatom
  • Večera – Povrće s pečenim škampima i kus kusom
Pixabay/ilustracija

Utorak

  • Doručak – Kaša od kvinoje s voćnim bobicama
  • Ručak – Juha od povrća i graha s tradicionalnom grčkom salatom
  • Večera – Tjestenina od rajčica i svježeg sira s dodatnim povrćem

Srijeda

  • Doručak – Kajgana od tofua
  • Ručak – Salata od tune s kriškama avokada
  • Večera – Piletina s korom od badema uz salatu od špinata i kvinoje

Četvrtak

  • Doručak – Kajgana sa sjemenkama lana i grčkim jogurtom
  • Ručak – Prženi losos s medom i limunom uz prilog od povrća
  • Večera – Salata od tune i pesta
salata od tune
Pixabay

Petak

  • Doručak – Omlet od povrća
  • Ručak – Salata od kvinoje i slatkog krumpira
  • Večera – Piletina s parmezanom i tikvicama

Subota

  • Doručak – Grčke palačinke od jogurta
  • Ručak – Kolač od jaja i povrća
  • Večera – Iverak na tavi s caprese salatom

Nedjelja

  • Doručak – Pržena jaja sa začinima kao što su peršin i kopar
  • Ručak – Vegetarijanski burger od crnog graha
  • Večera – Pržena piletina uz salatu od avokada, krastavaca i rajčice s balzamičnim octom
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

NOVOPOKRENUTI FESTIVAL U ZADRU / Rekordno niske rujanske temperature donose RISK! Evo programa…

Objavljeno

-

By

Nastavljamo s RISK-om, novopokrenutim festivalom suvremenog kazališta i performansa koji kroz cijeli rujan donosi niz programa pop-up izvedbi, radionica i kulturnih događanja na raznim zadarskim lokacijama i kvartovima.

U novom RISK bloku u sklopu programa RISK u gostima 23.9. družimo se sa zadarskom spisateljicom Mirjanom Mrkelom koja nas je pozvala u goste na razgovor ugodni u sklopu programa događanja koje ova svestrana zadarska umjetnica organizira u Udruzi slijepih Zadarske županije.

27.9. ispred Centra za mlade Zadar Gildo Bavčević i Claudio D’Iglio izvode performans Može više! Mora više!, a Irena Boćkai isti dan izvodi svoj performans pohvale dokolici Sunčanje.

U riskantnoj rujanskoj festivalskoj završnici selimo se u prostor Nigdjezemske na RISKantni party zatvaranja by Holandez.

PROGRAM:

Ponedjeljak 23.9. / 18h, Udruga slijepih Zadarske županije (Poljana Požarišće 1, 23000 Zadar)

RISK u gostima kod Mirjane Mrkele

Petak, 27.9. 18:00-20:00h, Centar za mlade Zadar

Gildo Bavčević (Split) i Claudio D’Iglio (Sicilija): Može više! Mora više!, performans

Irena Boćkai: Sunčanje, performans

20:30-00:00 Nigdjezemska

RISKantni party zatvaranja by Holandez

Fb event: https://fb.me/e/6UOYlz5q1

 
Nastavi čitati

magazin

Ključna stvar koju trebate napraviti prije nego uključite grijanje: Može vam uštedjeti novac

Objavljeno

-

By

Pixabay

Prije nego što uključite grijanje, potrebno je napraviti jednu ključnu stvar, a to je čišćenje unutrašnjosti radijatora.

Naime, u unutrašnjosti radijatora nakupljaju se prašina i prljavština, a to sve može dovesti do toga da radijatori budu manje učinkoviti.

Možda vam se čini da je ovo prilično izazovan zadatak, ali postoje neki trikovi koji vam to mogu olakšati, a u konačnici vam to može pomoći da uštedite i nešto novca jer čisti radijatori učinkovitije grijati prostorije.

Stručnjaci upozoravaju da prljavi radijator troši više energije za zagrijavanje prostorije. U nastavku otkrijte kako jednostavno očistiti radijatore i pripremiti ih za novu sezonu grijanja.

Kako očistiti radijator?

Najprije provjerite da je grijanje isključeno. Andrew Collinge, stručnjak za proizvode za grijanje u tvrtki BestHeating, objasnio je da je hladne radijatore lakše čistiti jer povlače manje prašine tijekom čišenja.

Kako piše The Sun, u čišćenju vam može pomoći usisavač jer će dobro povući prašinu koja se nagomilala u radijatoru. Dobro usisajte radijator i oko njega, a ako vaš usisavač ima i manje nastavke, iskoristite ih da dobro usisate oko svih rešetki.

Potom ispod radijatora stavite krpu ili stari ručnik koji će pokupiti sve nečistoće koje ispadaju iz radijatora. Uzmite štap ili komad drveta i omotajte ga krpom od mikrovlakana, a možete je pričvrstiti i ljepljivom trakom. Potom dobro prođite izmđeu svih rešetki radijatora, a pri tome možete koristiti i sušilo za kosu da ispušete sve nečistoće.

Nakon toga uzmite deterdžen i vlažnu spužvicu i radijator dobro šprebrišite sa svih strana. Zatim osušite radijator krpom od mikrovlakana ili starim ručnikom kako biste bili sigurni da se neće pojaviti hrđa od kapljica vode. Nemojte koristiti ništa previše abrazivno da ne biste uzrokovali štetu poput ogrebotina.

Nakon čišćenja radijatora, provjerite lajsne i zidove oko njih da vidite je li na njih pala ikakva prašina s radijatora i prebrišite ih. Time je završeno čišćenje i vaši radijatori su spremni grijati dom.

 
Nastavi čitati

magazin

Ovo je i službeno popis najzdravijeg povrća na svijetu

Objavljeno

-

By

Pixabay

Svi znamo da su svježi proizvodi poput voća i povrća kamen temeljac zdrave prehrane, ali jeste li se ikada zapitali koje povrće ima najveću nutritivnu vrijednost?

Od salata prepunih lisnatog povrća do šarenog pečenog povrća, opcija ne manjka. No sada je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) službeno objavio popis najzdravijeg povrća. Nedavno objavljena studija otkriva koje je povrće vrhunsko kada je riječ o količini hranjivih tvari, a rezultati su iznenađujući!

Kako je određeno koje je najzdravije povrće?

Kako bi rangirali voće i povrće, istraživači CDC-a koristili su podatke o hranjivim tvarima u sirovom obliku voća i povrća. Ova metoda je osigurala da gubitak hranjivih tvari tijekom kuhanja nije faktor, iako je važno napomenuti da metode kuhanja mogu utjecati na sadržaj hranjivih tvari u velikom broju povrća, prenosi Yahoo.

Istraživači su postavili prag kako bi odredili što bi se kvalificiralo kao “moćno” voće ili povrće, zahtijevajući da hrana dostigne ili premaši ocjenu 10 na svojoj ljestvici gustoće hranjivih tvari. Gustoća hranjivih tvari odnosi se na koncentraciju vitamina, minerala i drugih korisnih spojeva i iako ne postoji jasna definicija ‘snažnog’ voća i povrća (PFV), studija ih je identificirala kao namirnice koje su “snažno povezane sa smanjenim rizikom od kroničnih bolesti, što uključuje zeleno lisnato, žuto/narančasto, citrusno i križasto voće”.

Studija CDC-a usredotočila se na 17 ključnih nutrijenata, uključujući vlakna, kalij, željezo i vitamine A, C, D, E i K.

Koje je najzdravije povrće?

Na samom vrhu ovog popisa je – potočarka sa savršenom ocjenom gustoće hranjivih tvari od 100. Odmah iza nje bilo je drugo lisnato povrće poput kineskog kupusa, blitve, cikle i špinata. Ovo povrće zaslužilo je svoje mjesto jer je bogato esencijalnim vitaminima i mineralima, a ima malo kalorija.

Prvih 10 vrsta povrća, koje je klasificirano kao “moćno povrće”

Potočarka (100,00)
Kineski kupus (91,99)
Blitva (89,27)
Zelena repa (87,08)
Špinat (86,43)
Cikorija (73,36)
Lisnata salata (70,73)
Peršin (65,59)
Salata Romaine (63,48)
Zeleni kelj (62,49)

Što ovo povrće čini tako zdravim?

Povrće koje je bilo na vrhu CDC-ove ljestvice dijeli zajedničke osobine koje doprinose njihovoj visokoj gustoći hranjivih tvari. Uglavnom je to tamno lisnato povrće koje je prepuno vitamina A, C i K, zajedno s vlaknima, željezom i antioksidansima. Ove su hranjive tvari vitalne za razne tjelesne funkcije, od poboljšanja imunološkog zdravlja do održavanja jakih kostiju i promicanja zdravlja srca.

Vlakna posebno pomažu regulirati probavu i mogu spriječiti određena kronična stanja poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Antioksidansi koji se nalaze u mnogim od ovih vrsta povrća, poput špinata i cikle, pomažu neutralizirati slobodne radikale u tijelu, smanjujući upalu i potencijalno smanjujući rizik od raka.

Više o najzdravijem povrću: Potočarki

Potočarka je lisnata zelena vodena biljka koja pripada istoj obitelji kao kupus i brokula. Porijeklom je iz Europe i Azije, gdje se stoljećima konzumira zbog svojih nutritivnih i ljekovitih svojstava.

Poznata je po svom paprenom, blago ljutom okusu. Nutritivne prednosti potočarke čine je odličnom hranom za jačanje imunološkog sustava, podržavanje zdravlja kostiju i promicanje zdrave kože. Visoke razine antioksidansa u biljci pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, što može smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput raka i bolesti srca.

Potočarka se lako može uklopiti u obroke dodavanjem u salate, sendviče ili juhe.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu