Hrvatska
U Hrvatskoj se sve više zapošljava, pogledajte gdje najviše
Hrvatska ima najviše radnika u zadnjih trideset godina, a trend rasta zapošljavanja ne staje. Unatoč velikom iseljavanju broj ukupno zaposlenih raste još od 2015., pa danas u Hrvatskoj radi 250 tisuća ljudi više nego prije deset godina.
Stopa nezaposlenosti je manja od 5 posto prema DZS-u, a prema Eurostatu 5.5 posto. To je najniža stopa u povijesti Hrvatske i nije rezultat samo masovnog iseljavanja. Hrvatska je od kraja pandemije jedna od najuspješnijih država EU po pitanju rasta gospodarstva.
U kojim županijama se najviše zapošljava?
Državni zavod za statistiku (DZS) navodi kako je u siječnju ove godine u Hrvatskoj bilo 1636 milijuna zaposlenih, 50 tisuća više nego u istom mjesecu 2023. Nastavak snažnog trenda zapošljavanja, koji traje zadnjih nekoliko godina, dobra je vijest ne samo za plaće i mlade radnike nego i za mirovinski sustav.
Iako se u cijeloj Hrvatskoj zapošljava sve više radnika, intenzitet je različit. Ukupni broj zaposlenih je najviše narastao u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4.37 posto), Zagrebačkoj (4.28 posto) i Brodsko-posavskoj (4.25 posto). Najmanji rast je zabilježen u Međimurskoj županiji (0.43 posto), Virovitičko-podravskoj (0.77 posto) i Požeško-slavonskoj (1.12 posto).
Stopa nezaposlenosti je najmanja u Gradu Zagrebu, Varaždinskoj županiji i Istarskoj. Razlike po pitanju nezaposlenosti su u Hrvatskoj jako velike, a mnoge županije još uvijek imaju problem visoke nezaposlenosti. Sve županije u istočnoj Hrvatskoj su u siječnju imale stopu nezaposlenosti iznad 10 posto, kao i Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Sisačko-moslavačka.
Rast broja zaposlenih popravlja puno toga
Trenutnih 1.676 milijuna zaposlenih (prosjek osiguranika na HZMO u prvih pet mjeseci) je apsolutno dobra vijest. Manja stopa nezaposlenosti i dugogodišnji rast potražnje za radnicima dovode do jače pregovaračke moći radnika i većih plaća.
Plaće snažno rastu, iako je kroz 2022. rast cijena bio veći od rasta plaća. Zbog rasta plaća država prikuplja sve više doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pa se donekle ublažavaju problemi.
Početkom 2015. je na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazilo 1.13 umirovljenika, a mogućnost je bila da se već do kraja te godine ukupni broj radnika izjednači s ukupnim brojem umirovljenika. Da se kriza nastavila još nekoliko godina, to bi se i dogodilo.
Trenutno na jednog umirovljenika dolazi 1.42 radnika, što je još uvijek neodrživo, ali daleko bolje nego prije nekoliko godina. U zimskim mjesecima je taj omjer 1 umirovljenik na 1.35 radnika, ali i to je daleko bolje od odnosa 1:1.
Hrvatska je u fazi oporavka
U povijesti Hrvatske su vidljive četiri faze po pitanju ukupnog broja zaposlenih. Prva je počela odmah nakon stjecanja nezavisnosti (tehnički još u vrijeme Jugoslavije) i trajala cijelo desetljeće. Problemi rata, pretvorbe i privatizacije, općenito tranzicije s modela državnog upravljanja na tržišno gospodarstvo i sveopće korupcije su smanjili broj zaposlenih s 1.839 milijuna 1991. na 1.381 milijun 2000.
Početkom ovog stoljeća je počeo gospodarski oporavak, pa se broj ukupno zaposlenih (mjereno prema broju osiguranika u mirovinskom sustavu) oporavlja na 1.605 milijuna do 2008. Važno je naglasiti da je taj oporavak ostvaren s malim rastom javnog duga, koji je na kraju tog razdoblja bio manji od 50 posto BDP-a.
“Naš način života” je uništavao Hrvatsku
Od početka krize 2009. do kraja krize 2015. je izgubljena 191 tisuća radnih mjesta, isključivo u privatnom sektoru. Valja podsjetiti da u tom razdoblju nije bilo rasta plaća, a kada se uračuna rast cijena, onda su realne plaće zapravo padale.
Ono što nije padalo je broj zaposlenih u javnom sektoru, koji je uz to morao servisirati sve manje stanovnika zbog masovnog odseljavanja. Da bi se održao “naš način života”, kako se svojedobno izrazio tadašnji premijer Zoran Milanović, Hrvatska se masovno zaduživala.
Dok je za vrijeme ekonomskog oporavka udio javnog duga u BDP-u narastao samo s 34 na 46 posto, od 2008. do 2015. je narastao s 46 na 96 posto. Hrvatska se sve više zaduživala dok je ekonomski (i demografski) propadala.
Trend je dobar, ali da bi se nastavio, treba reformirati javni sektor
Hrvatska se nalazi u višegodišnjem trendu ekonomskog oporavka, koji je prekinula samo pandemija. No utjecaj pandemije na zaposlenost bio je relativno slab, s kratkotrajnim blagim padom broja zaposlenih. Gotovo 150 tisuća novih zaposlenika je Hrvatska dobila samo od 2020. do danas.
Rast zaposlenosti od 2015. se poklapa s periodom rasta BDP-a. Sve do te godine je Hrvatska bila u krizi, koju je karakterizirao oštar pad broja zaposlenih, barem u privatnom sektoru. Izgubljeno je gotovo 200 tisuća radnih mjesta, a 2014. je bilo najmanje zaposlenih u povijesti Hrvatske.
Hrvatska se nalazi u dobrom dijelu ciklusa i pametno bi bilo što više ga produžiti. Da bi se to napravilo, treba izbjegavati greške iz prošlosti. U optimističnom scenariju bi se provele reforme neefikasnog javnog sektora.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače dva proizvoda.
Opoziv proizvoda Jimmy cookies noisette 145g
Povlači se slatkiš Jimmy cookies noisette 145g zbog mogućeg prisustva stranog tijela u sadržaju istoga. Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače da distributer ATLANTIC GRUPA d.d., Zagreb iz predostrožnosti opoziva proizvod:
– Jimmy cookies noisette, 145 g, serije 1507483471, najbolje upotrijebiti do 11.05.2025
– Jimmy cookies noisette, 145 g, serije 1507483472, najbolje upotrijebiti do 11.05.2025.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o opozivu proizvoda dostupni su na web stranici subjekta u poslovanju s hranom. Iz tvrtke također pozivaju potrošače da proizvode vrate na prodajno mjesto, gdje će dobiti povrat novca ili dogovoriti zamjenu proizvoda.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: ATLANTIC ŠTARK d.o.o., Beograd, Srbija
Distributer: ATLANTIC GRUPA d.d., Zagreb
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Opoziv proizvoda Gnječilo za krumpir ”CLASSIC”
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Gnječilo za krumpir ”CLASSIC” – 49010162/05, EAN: 9010585040149, LOT br. serije 4JA99, duljina: 27,5cm, zbog utvrđene migracije primarnih aromatskih amina (PAA).
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: BDSK Handels Gmbh&Co KG, Würzburg, Njemačka
Maloprodaja: Mömax (Lesnina H d.o.o., Slavonska avenija 106, Ivanja Reka)
Obavijest se odnosi isključivo na proizvode sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Je li nova varijanta covida stigla u Hrvatsku? “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu”
U Europi se pojavila nova varijanta covida nazvana XEC i dosad je, kako javlja BBC, zabilježena u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Danskoj i još nekoliko zemalja.
Znanstvenici upozoravaju da bi varijanta XEC uskoro mogla postati dominantna. Provjerili smo u HZJZ-u je li se već pojavila u Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj, u uzorcima s kraja kolovoza i početka rujna prevladava KP.3.1.1 varijanta. Prošli tjedan je sekvencirano 96 uzoraka iz tog razdoblja. 50% je KP.3.1.1.
Ova nova je XEC (x znači da je rekombinanta, ali sve su se već rekombinirale milijun puta) između KS.1.1 i KP.3.3″, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Kako objašnjava Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), KP.3.1.1 varijanta pripada porodici omikrona, a kod oboljelih se pojavljuju uglavnom simptomi slični kao i kod ranijih varijanti: groznica, kašalj, kratkoća daha, umor i bolovi u tijelu, glavobolja i grlobolja, gubitak okusa i mirisa, mučnina ili povraćanje te proljev.
Iz HZJZ-a navode da u Hrvatskoj još nije zabilježena XEC varijanta, no ne isključuju njeno pojavljivanje. “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu.”
Kontinuirano raste broj zaraženih
Provjerili smo i kakvo je trenutno stanje s koronavirusom u Hrvatskoj.
“Od lipnja se bilježi kontinuirani porast broj prijava zaraženih koronom, u tjednu od 2. do 8. rujna 2024 (36. kalendarski tjedan) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2149 prijava Covid-19, a u tjednu 9. do 15. rujna 1844 prijava”, rekli su nam iz HZJZ-a.
Iz Zavoda dodaju da se prijavljuje prosječno jedna smrt od covida tjedno.
“Očekujemo porast novooboljelih, mada ne možemo reći hoće li se kontinuirano nastaviti, ili će doći do kraćeg pada broja novooboljelih prije zimske sezone”, dodaju iz HZJZ-a.
Tko se treba cijepiti?
Prema smjernicama HZJZ-a, cijepljenje protiv covida preporučuje se osoba koje nisu cijepljene ili preboljele covid u posljednjih šest mjeseci, a pripadaju sljedećim kategorijama društva:
– osobe od 65 godina životne dobi i starije,
– korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
– osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
– odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju),
– trudnice,
– zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima.
“Kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv covida preporučeno vrlo su slične kategorijama za koje je cijepljenje protiv gripe preporučljivo. To su prvenstveno osobe s težim kroničnim bolestima, imunosuprimirane osobe te osobe starije životne dobi”, poručuju iz HZJZ-a.
Poduzetnici iz Zagreba, Splita i Zadra ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Financijska agencija (Fina).
Među najuspješnijih deset gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Rijeka, Osijek, Velika Gorica, Varaždin, Samobor, Poreč i Dubrovnik.
Konsolidirana neto dobit poduzetnika u najuspješnijih deset gradova lani je iznosila 5,7 milijardi eura, dok je konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila 8,8 milijardi eura.
U najboljih deset gradova lani je bilo 83.102 poduzetnika, a zapošljavali su 572.807 radnika.
Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u 10 najvećih gradova (po visini ostvarene neto dobiti) koji su od ukupnog poduzetništva u 2023. godini imali 53,2 posto broja poduzetnika, 55,6 posto broja zaposlenih, 64 posto ukupnih prihoda, 66,1 posto dobiti razdoblja, 68,1 posto gubitka razdoblja te 65,5 posto neto dobiti.
Razlog tome, kako navode iz Fine, je prvenstveno udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu koji su, očekivano, ostvarili najveću neto dobit.
Zagrebački poduzetnici, njih 51.318 sa 383.389 zaposlenih, lani su ostvarili najveću neto dobit, u iznosu od 4,1 milijardu eura, što je udio od 70,6 posto u neto dobiti poduzetnika sa sjedištem u jednom od 10 spomenutih gradova.
Iza Zagreba, slijede poduzetnici Splita koji su u 2023. ostvarili konsolidiranu neto dobit od 317,9 milijuna eura te poduzetnici Zadra s 302,2 milijuna eura neto dobiti.
Na četvrtom mjestu liste top deset gradova po kriteriju neto dobiti su poduzetnici Rijeke koji su ostvarili neto dobit od 236,8 milijuna eura, peti su poduzetnici Osijeka sa 185 milijuna eura neto dobiti, a šesti poduzetnici Velike Gorice sa 164 milijuna eura neto dobiti.
Na sedmom mjestu su poduzetnici iz Varaždina koji su ostvarili 131,8 milijuna eura neto dobiti, osmo mjesto zauzeli su poduzetnici Samobora sa 122 milijuna eura neto dobiti, a deveto mjesto poduzetnici Poreča s neto dobiti od 119,86 milijuna eura.
Na desetom su mjestu poduzetnici Dubrovnika koji su lani ostvarili neto dobit od 107,7 milijuna eura.
Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela Ina, navode iz Fine.
Rezultatima Splita najviše je pridonijeo trgovački lanac Tommy, Zadra Tankerska plovidba, Rijeke trgovački lanac Plodine, Osijeka tvrtka Žito, Velike Gorice trgovački lanac Lidl Hrvatska, a Varaždina tvrtka Vindija.
Rezultatima Samobora najviše je pridonijela tvrtka DIV Grupa, Poreča Valamar Riviera i Dubrovnika Grupa Jadranski luksuzni hoteli.
ROVANIEMI, FINSKA / Venci Longin viceprvak svijeta na Masters World Weightlifting Championships
Provjerite svoje police! Povlače se dva proizvoda, vratite ih u trgovinu
ZADARSKA PROFESORICA / Irena Burić na Stanfordovoj listi najutjecajnijih znanstvenika u 2023. godini
Hrvoje Anić izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije
Vatikan Međugorju dao status “Nihil Obstat”. Evo što to znači
(NE)RADNE NEDJELJE / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
KRATKI HOROSKOP ZA 2025. GODINU: Ovnovima stiže veliki zaokret u životu, za Strijelce ovo je godina promjena!
FOTOGALERIJA IZ SUTOMIŠĆICE / Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu blagdana sv. Eufemije u Sutomišćici na otoku Ugljanu
EPILOG POŽARA U BIBINJAMA / Smrtno stradala ženska osoba. Uzrok požara – kvar električnog uređaja
Kako nagla promjena vremena utječe na vaše tijelo i zdravlje?
(VIDEO) IZNIMNA POTRAŽNJA ZA JASLICAMA / Općina Sv. Filip i Jakov žurno uredila prostor vrtića u Turnju
VIDEO / Nives Celzijus predstavlja video spot za pjesmu “Moja pila”
(VIDEO) Jure Brkljača posvetio novu pjesmu svome rodnom gradu, poslušajte “Zadar zauvik”!
(FOTO/VIDEO) Zadarski Maraschino pije se u jedinom hotelu sa 7 zvjezdica na svijetu – super luksuznom Burj Al Arabu u Dubaiju
VIDEO / Turkinja pokazala kako se kuha turska kava: Iznenadit ćete se koliko je drugačija od naše “domaće”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin4 dana prijeKRATKI HOROSKOP ZA 2025. GODINU: Ovnovima stiže veliki zaokret u životu, za Strijelce ovo je godina promjena!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA IZ SUTOMIŠĆICE / Nadbiskup Zgrablić predvodio proslavu blagdana sv. Eufemije u Sutomišćici na otoku Ugljanu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeEPILOG POŽARA U BIBINJAMA / Smrtno stradala ženska osoba. Uzrok požara – kvar električnog uređaja