Connect with us

Hrvatska

Ravnatelj DHMZ-a: Ciklona Boris se vraća nazad, u oslabljenom obliku zahvatit će dio Hrvatske

Objavljeno

-

Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, gostovao je u Studiju uživo kod Igora Bobića gdje su razgovarali o katastrofalnim poplavama koje su zahvatile Europu, a koje je uzrokovala ciklona Boris.

Na početku, Ivan Güttler naglašava da je ovo “iznimno ekstremna situacija”, ali da su podaci koje su dobivali na europskoj razini bili “ujednačeni.”

Ciklona Boris je i dalje na našem području: “Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske se polako vraća nazad, ali u oslabljenom obliku.”

“Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije sa oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi”.

Što nas čeka u narednim danima?

“Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji”.

Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost – visokih rijeka.

Komentirajući stanje na istoku Hrvatske, konkretno na na Zelenom otoku na Dunavu, Güttler govori: “Dojam je da je oprema spremna, zalihe pijeska su spremne.”

Topli Mediteran

“Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10″, komentira Güttler stanje u Europi i ističe da je jedan od uzroka ciklone Boris bilo – toplo Sredozemlje:

“Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala”, otkriva.

Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a govori: “Sve je to dio jednog sustava.”

Ljetni rekordi i prognoza za rujan

Što se tiče statistike vezane uz glavni dio ljeta koji je iza nas, Güttler otkriva da je ono bilo “definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajama.”

No, došlo je do nagle promjene: “Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji.”

Globalno zagrijavanje nije ravna linija”, ističe Güttler odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju svezi globalnog zagrijavanja: “Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare.”

Hrvatska neće postati Sahara!

Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj kojeg je proizvela ogromna količina snijega: “U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu”, pojašnjava.

“Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe”, umiruje ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Provjerite svoje police! Povlače se dva proizvoda, vratite ih u trgovinu

Objavljeno

-

By

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače dva proizvoda.

Opoziv proizvoda Jimmy cookies noisette 145g

Povlači se slatkiš Jimmy cookies noisette 145g zbog mogućeg prisustva stranog tijela u sadržaju istoga. Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače da distributer ATLANTIC GRUPA d.d., Zagreb iz predostrožnosti opoziva proizvod:

– Jimmy cookies noisette, 145 g, serije 1507483471, najbolje upotrijebiti do 11.05.2025

– Jimmy cookies noisette, 145 g, serije 1507483472, najbolje upotrijebiti do 11.05.2025.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Detalji o opozivu proizvoda dostupni su na web stranici subjekta u poslovanju s hranom. Iz tvrtke također pozivaju potrošače da proizvode vrate na prodajno mjesto, gdje će dobiti povrat novca ili dogovoriti zamjenu proizvoda.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: ATLANTIC ŠTARK d.o.o., Beograd, Srbija

Distributer: ATLANTIC GRUPA d.d., Zagreb

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

Opoziv proizvoda Gnječilo za krumpir ”CLASSIC”

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Gnječilo za krumpir ”CLASSIC” – 49010162/05, EAN: 9010585040149, LOT br. serije 4JA99, duljina: 27,5cm, zbog utvrđene migracije primarnih aromatskih amina (PAA).

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: BDSK Handels Gmbh&Co KG, Würzburg, Njemačka

Maloprodaja: Mömax (Lesnina H d.o.o., Slavonska avenija 106, Ivanja Reka)

Obavijest se odnosi isključivo na proizvode sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Je li nova varijanta covida stigla u Hrvatsku? “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu”

Objavljeno

-

By

U Europi se pojavila nova varijanta covida nazvana XEC i dosad je, kako javlja BBC, zabilježena u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Danskoj i još nekoliko zemalja.

Znanstvenici upozoravaju da bi varijanta XEC uskoro mogla postati dominantna. Provjerili smo u HZJZ-u je li se već pojavila u Hrvatskoj.

“U Hrvatskoj, u uzorcima s kraja kolovoza i početka rujna prevladava KP.3.1.1 varijanta. Prošli tjedan je sekvencirano 96 uzoraka iz tog razdoblja. 50% je KP.3.1.1.

Ova nova je XEC (x znači da je rekombinanta, ali sve su se već rekombinirale milijun puta) između KS.1.1 i KP.3.3″, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Kako objašnjava Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), KP.3.1.1 varijanta pripada porodici omikrona, a kod oboljelih se pojavljuju uglavnom simptomi slični kao i kod ranijih varijanti: groznica, kašalj, kratkoća daha, umor i bolovi u tijelu, glavobolja i grlobolja, gubitak okusa i mirisa, mučnina ili povraćanje te proljev.

Iz HZJZ-a navode da u Hrvatskoj još nije zabilježena XEC varijanta, no ne isključuju njeno pojavljivanje. “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu.”

Kontinuirano raste broj zaraženih

Provjerili smo i kakvo je trenutno stanje s koronavirusom u Hrvatskoj.

“Od lipnja se bilježi kontinuirani porast broj prijava zaraženih koronom, u tjednu od 2. do 8. rujna 2024 (36. kalendarski tjedan) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2149 prijava Covid-19, a u tjednu 9. do 15. rujna 1844 prijava”, rekli su nam iz HZJZ-a.

Iz Zavoda dodaju da se prijavljuje prosječno jedna smrt od covida tjedno.

“Očekujemo porast novooboljelih, mada ne možemo reći hoće li se kontinuirano nastaviti, ili će doći do kraćeg pada broja novooboljelih prije zimske sezone”, dodaju iz HZJZ-a.

covid, koronavirus, maska
Pixabay/ilustracija

Tko se treba cijepiti?

Prema smjernicama HZJZ-a, cijepljenje protiv covida preporučuje se osoba koje nisu cijepljene ili preboljele covid u posljednjih šest mjeseci, a pripadaju sljedećim kategorijama društva:

– osobe od 65 godina životne dobi i starije,

– korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,

– osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,

– odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju),

– trudnice,

covid cjepivo
Pixabay/ilustracija

– zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima.

“Kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv covida preporučeno vrlo su slične kategorijama za koje je cijepljenje protiv gripe preporučljivo. To su prvenstveno osobe s težim kroničnim bolestima, imunosuprimirane osobe te osobe starije životne dobi”, poručuju iz HZJZ-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PODACI FINA-e / Zadar među top tri hrvatska grada u kojima se najbolje posluje!

Objavljeno

-

By

p

Poduzetnici iz Zagreba, Splita i Zadra ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Financijska agencija (Fina).

Među najuspješnijih deset gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Rijeka, Osijek, Velika Gorica, Varaždin, Samobor, Poreč i Dubrovnik.

Konsolidirana neto dobit poduzetnika u najuspješnijih deset gradova lani je iznosila 5,7 milijardi eura, dok je konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila 8,8 milijardi eura.

U najboljih deset gradova lani je bilo 83.102 poduzetnika, a zapošljavali su 572.807 radnika.

Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u 10 najvećih gradova (po visini ostvarene neto dobiti) koji su od ukupnog poduzetništva u 2023. godini imali 53,2 posto broja poduzetnika, 55,6 posto broja zaposlenih, 64 posto ukupnih prihoda, 66,1 posto dobiti razdoblja, 68,1 posto gubitka razdoblja te 65,5 posto neto dobiti.

Razlog tome, kako navode iz Fine, je prvenstveno udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu koji su, očekivano, ostvarili najveću neto dobit.

Zagrebački poduzetnici, njih 51.318 sa 383.389 zaposlenih, lani su ostvarili najveću neto dobit, u iznosu od 4,1 milijardu eura, što je udio od 70,6 posto u neto dobiti poduzetnika sa sjedištem u jednom od 10 spomenutih gradova.

Iza Zagreba, slijede poduzetnici Splita koji su u 2023. ostvarili konsolidiranu neto dobit od 317,9 milijuna eura te poduzetnici Zadra s 302,2 milijuna eura neto dobiti.

Na četvrtom mjestu liste top deset gradova po kriteriju neto dobiti su poduzetnici Rijeke koji su ostvarili neto dobit od 236,8 milijuna eura, peti su poduzetnici Osijeka sa 185 milijuna eura neto dobiti, a šesti poduzetnici Velike Gorice sa 164 milijuna eura neto dobiti.

Na sedmom mjestu su poduzetnici iz Varaždina koji su ostvarili 131,8 milijuna eura neto dobiti, osmo mjesto zauzeli su poduzetnici Samobora sa 122 milijuna eura neto dobiti, a deveto mjesto poduzetnici Poreča s neto dobiti od 119,86 milijuna eura.

Na desetom su mjestu poduzetnici Dubrovnika koji su lani ostvarili neto dobit od 107,7 milijuna eura.

Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela Ina, navode iz Fine.

Rezultatima Splita najviše je pridonijeo trgovački lanac Tommy, Zadra Tankerska plovidba, Rijeke trgovački lanac Plodine, Osijeka tvrtka Žito, Velike Gorice trgovački lanac Lidl Hrvatska, a Varaždina tvrtka Vindija.

Rezultatima Samobora najviše je pridonijela tvrtka DIV Grupa, Poreča Valamar Riviera i Dubrovnika Grupa Jadranski luksuzni hoteli.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu