Katar više neće biti posrednik u pregovorima o prekidu vatre u Gazi sve dok Hamas i Izrael “ne pokažu iskrenu spremnost da se vrate za pregovarački stol”, rekao je Reutersu dužnosnik upućen u to pitanje. Zaljevska zemlja zaključila je da Hamasov politički ured u Dohi “više ne služi svojoj svrsi”, dodao je dužnosnik.

Ovaj potez označava najveći neuspjeh u naporima da se postigne prekid vatre otkako je Hamas pokrenuo rat u Gazi napadom na Izrael 7. listopada prošle godine.

“Katarci su od početka sukoba govorili da mogu posredovati samo kada obje strane pokažu istinski interes za pronalaženje rješenja”, rekao je dužnosnik. Dodao je da je Katar o svojoj odluci obavijestio Hamas, Izrael i američku administraciju. Katar je zajedno sa SAD-om i Egiptom odigrao važnu ulogu u dosad bezuspješnim pregovorima o prekidu vatre u jednogodišnjem ratu u Gazi. U posljednjem krugu pregovara sredinom listopada nije postignut dogovor jer je Hamas odbacio kratkoročni prijedlog o prekidu vatre.

“Nakon što su ponovno odbili prijedlog o oslobađanju talaca, čelnici Hamasa više ne bi trebali biti dobrodošli u glavnim gradovima bilo kojeg američkog partnera. To smo naglasili Kataru nakon što je Hamas prije nekoliko tjedana odbio još jedan prijedlog za oslobađanje talaca”, rekao je visoki dužnosnik koji želi ostati anoniman.

Katar je iznio zahtjev vođama Hamasa prije otprilike 10 dana, rekao je dužnosnik. Washington je rekao Dohi da je sad pravo vrijeme da zatvori politički ured skupine.

Tri dužnosnika Hamasa porekla su da je Katar rekao vođama Hamasa da više nisu dobrodošli u zemlji. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova to nije komentirao.

Nije jasno je li Katar čelnicima Hamasa dao konkretan rok da napuste zemlju.

Administracija predsjednika Joea Bidena sprema se na zadnji pokušaj da zaustavi izraelske napade u Gazi i Libanonu. Ovotjedni izbor republikanca Donalda Trumpa za sljedećeg predsjednika SAD-a znatno je smanjio Bidenov utjecaj tijekom njegovih posljednjih tjedana na dužnosti.

U prethodnom krugu pregovora o prekidu vatre, neslaganja oko novih zahtjeva koje je Izrael postavio o budućoj vojnoj prisutnosti u Gazi opstruirala su dogovor, čak i nakon što je Hamas prihvatio verziju prijedloga o prekidu vatre koju je Biden predstavio u svibnju.

Hamas je u to vrijeme smatrao da Izrael želi dogovor postići u zadnji čas i brinuo se da će svi ustupci koje napravi biti popraćeni dodatnim zahtjevima, rekao je za Reuters u kolovozu izvor blizak pregovorima.

Katar, utjecajna država i glavni saveznik Washingtona izvan NATO-a, ugostila je političke čelnike Hamasa od 2012. u sklopu sporazuma sa SAD-om.

Katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman al Tani više je puta rekao tijekom prošle godine da Hamasov ured postoji u Dohi kako bi omogućio pregovore sa skupinom te da će dopustiti da Hamasov ured ostane otvoren sve dok je kanal koristan.

Nije jasno koliko dužnosnika Hamasa živi u Dohi, ali oni uključuju nekoliko vođa koji bi mogli biti zamjena za vođu Jahju Sinvara, kojeg su izraelske snage ubile u Gazi prošlog mjeseca.

Vrhovni sud u Massachusettsu u petak je presudio da mladenka mora vratiti zaručnički prsten marke Tiffany & Co vrijedan 70.000 dolara bivšem zaručniku.

Prsten kao uvjetni dar
Vrhovni sud u Massachusettsu stao je na stranu Brucea Johnsona u višegodišnjoj pravnoj borbi s bivšom partnericom Caroline Settino u pokušaju da vrati skupocjeni ostatak njihove veze nakon što je otkazao njihovo vjenčanje.

Donoseći presudu, sud je rekao da ažurira način na koji pristupa tužbama za povrat prstenja i pridružio se „modernom trendu“ država koje smatraju da je zaručničko prstenje dar koji se mora vratiti davatelju bez obzira na krivnju.

Settinin odvjetnik Nicholas Rosenberg izjavio je da je presuda razočaravajuća, rekavši da se „ideja o zaručničkom prstenu kao uvjetnom daru temelji na zastarjelim predodžbama“.

Johnsonov odvjetnik nije htio komentirati. Tužbe kojima se traži povrat prstenja posljednja su preostala vrsta parnica oko raskinutih zaruka koju priznaju američki sudovi, nakon što su države 1930-ih počele ukidati zahtjeve za duševnu bol koje su žene ranije mogle tražiti kad je bračno obećanje poništeno.

Većina država u početku je slijedila pristup koji je sud u Massachusettsu usvojio 1959., prema kojem je davatelj zaručničkog prstena imao pravo na povrat sve dok ta osoba nije „kriva“ za otkazivanje vjenčanja.

Prevario se u vezi prevare
To je načelo na nižim sudovima upravljalo sporom između Johnsona, umirovljenog inženjera u Siemensu, i Settino, bivše učiteljice.

Johnson je otkazao planirano vjenčanje sa Settino 2017. nakon što je vidio da se dopisuje s drugim muškarcem i posumnjao da ima aferu. Settino poriče Johnsonove optužbe, rekavši da je su ona i taj muškarac desetljećima prijatelji.

Johnson je 2018. tužio Settino kako bi dobio natrag prsten vrijedan 70.000 dolara kojim ju je zaprosio, ali sudac je zaključio da se prevario u vezi s aferom i da mora snositi krivnju za njihov razlaz.

Žalbeni sud poništio je odluku, što je dovelo do žalbe državnom visokom sudu.

Settinin odvjetnik tražio je od suda da izbjegne „izrazito rodni“ pristup kojim se prsten tretira kao dar uvjetovan brakom i da umjesto toga slijedi Vrhovni sud u Montani koji je 2002. usvojio pristup bez povrata.

Sud je to odbio učiniti, a sutkinja Dalila Argaez Wendlandt navela je „gotovo univerzalno shvaćanje zaručničkog prstenja kao dara uvjetovano naknadnim brakom“.

Balodžistanski separatisti ubili su 25 ljudi, uključujući 14 vojnika, na glavnom željezničkom kolodvoru te pakistanske pokrajine na jugozapadu zemlje, objavile su lokalne vlasti. Na granici s Afganistanom i Iranom
Među 25 poginulih je 14 vojnika, objavila je policija. U ranijem izvješću spominje se broj od 22 žrtve.

Eksplozija se dogodila oko 8:45 ujutro po lokalnom vremenu na glavnoj stanici Quette, glavnog grada Balučistana, na granici s Afganistanom i Iranom, gdje su putnici čekali na peronu.

Balučistan je najveća, ali i najsiromašnija pokrajina Pakistana, unatoč značajnim izvorima plina i rudarstva. Separatisti su aktivni u toj pokrajini.

Mnoge projekte eksploatacije financiraju i vode strane zemlje, posebice Kina, u koju naoružane separatističke frakcije redovito upiru prstom, optužujući ih za gomilanje bogatstva, a da ga ne dijele s lokalnim stanovništvom.

Jedna od njih, Oslobodilačka vojska Balučistana, redovito tvrdi da izvodi smrtonosne napade na policiju i Pakistance iz drugih pokrajina.