Connect with us

magazin

Može li se golim okom otkriti lažni med? Pčelar: “Samo je jedan način, ali ne vrijedi za sve vrste”

Objavljeno

1 godina prije

-

Med je jedan od najčešćih lažnih proizvoda i patvorina na domaćem tržištu. Prodaja patvorenog meda, naizgled sličnog pravome, ali lošije kvalitete, prilično je unosna prevara u prehrambenoj industriji.

Jeftin patvoreni i lažni med često se prodaje kao čisti prirodni, a dobiva se miješanjem raznih šećernih sirupa s pravim medom.

Kako laički i golim okom prepoznati pravi med i razlikovati ga od krivotovrine, jedno je od najčešće postavljanih potrošačkih pitanja. Mi smo ga postavili Draženu Kocetu, pčelaru i proizvođaču meda iz Popovače, ujedno i predsjedniku Hrvatskog pčelarskog saveza.

Njegov odgovor bio je kratak: “Nikako!”

Gotovo je nemoguće otkriti patvorinu

“Med u čiju kvalitetu sumnjate možete usporediti s okusom pravog meda, ali zato najprije treba probati pravi med. Evo primjera. Turist je kod nas kupio patvorinu kaduljinog meda i to mu je bio prvi doticaj s tom vrstom meda. Kada je u Puntu na otoku Krku kod našeg pčelara koji stvarno proizvodi pravi kaduljin med kupio taj med i probao ga, idućeg dana ponovno je došao k njemu i napao ga tvrdeći da mu je prodao lažni med. To, naravno, nije bilo točno. Konzument najčešće uzima u obzir onaj prvi okus meda koji proba”, objasnio je Kocet.

Kaže kako se bez sofisticirane laboratorijske analize naprosto ne može znati radi li se o pravom ili lažnom medu. No, čak i one nisu posve pouzdane.

“Čak su i u najsofsticiranijem laboratoriju u EU izjavili da se susreću s medovima koji izgledaju kao da su prirodni i pravi, ali su peludne komponente tog meda podešene tako da je jako teško utvrditit da se radi o patvorini”, pojašnjava.

“Neki medovi nikad ne kristaliziraju”

“Kada me ljudi pitaju kako da budu sigurni da jedu pravi med, jedino im mogu reći da si kupe košnicu i sami ga prave. Jedino tad bit ćete sigurni da jedete pravi med. Sve drugo je Pandorina kutija”, dodaje Kocet.

Da je med prirodan i nepatvoren, najlakše se može utvrditi ako se nakon nekog vremena kristalizira u staklenci. No Kocet napominje da se ne kristaliziraju svi medovi.

“Kristalizacija je prirodno svojstvo meda kojim s dokazuej da je med prirodnog porijekla. Nijedan patvoreni med neće se kristalizirati, ostat će tekući. No, neki medovi nikada ne kristaliziraju. Čisti bagremov med nikada neće kristalizirati dok medovi s puno peludnih zrnaca kristaliziraju. Pelud je okidač koji dovodi do stanja kristalizacije. Ako u medu ima više od 60 posto peludnih zrnaca taj će med brzo i jako kristalizirati se. Neki tvrde da se kristalizira med u koji je dodan šećer, ali to nije točno”, objašnjava ovaj pčelar.

“I u laboratorijima vrte glavom”

Kocet kaže da članovi Hravtskog pčelarskog saveza redovno sudjeluju u kontroli svojih proizvoda čime dokazuju da im je med ispravan te da nije zabilježeno da je kod njih pronađen med sumnjive kvalitete.  Prema službenom podatku Europske komisije, na tržištu u Europskoj uniji čak je 46 posto meda sumnjivog porijekla i kvalitete. No, je li med koji se prodaje u trgovinama doista čist i prirodan?

“Sve što je u trgovinama na policama prošlo je analizu i nije proglašeno patvorinom. Druga je stvar što se mi pitamo kako je moguće za euro ili dva proizvesti kilogram meda. Tu se javlja famozna sumnja. Laboratoriji koji obavljaju kontrolu tog meda ne nalaze nikakve pokazatelje da je taj med patvorina. Naravno, i u laboratorijima vrte glavom i tvrde da su patvoritelji meda već toliko usavršili svoje metode da je jako teško pronaći patvorinu meda”, ističe Kocet.

Na “cestama meda” ima svega

Pčelare ponajviše brinu tzv. ceste meda, kako se nazivaju prometnice u nekim našim krajevima uz koje ljudi na priručnim štandovima prodaju med.

“Tamo definitivno imamo patvorine, med koji nije životinjskog porijekla nego je mješavina fruktoznih sirupa i ostalih pripravaka od kojih se prave patvoreni medovi. Prodaju se uz cestu bez ikakvih etiketa. A kad naiđu inspektori, prodavači ostavljaju taj med i skrivaju se u grmlje”, kaže Kocet.

Lani je u Hrvatsku uvezeno tri tisuće tona meda. Kocet uvoz meda smatra nepotrebnim jer domaći proizvođači mogu proizvesti dovoljno za ovdašnje potrebe. Procjena je da oni godišnje, ovisno o vremenskim prilikama, proizvedu između 8 i 10 tisuća tona meda.

“Naravno da nas to muči jer uvozni med nabavljen po cijeni od jednog do dva eura za kilogram u konačnici u teglicama na policama trgovina košta 3 eura. Mi po toj cijeni med ne možemo ni proizvesti niti ga prodati da bismo poslovali u plusu. Kada bi se taj dio tržišta uredio, kada ne bi bilo nelojalne konkurencije, domaći bi pčelari imali interesa povećati proizvodnju. A mislim da smo već i sada proizvodnjom samodostatni”, rekao je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

U Hrvatskoj je 9.200 evidentiranih pčelara s oko 450.000 košnica. Kocet kaže da ih ima i više jer neki rade neprijavljeni “skrivajući košnice negdje iza žbuna”.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“

Objavljeno

5 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.

Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.

Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.

Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.

Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.

Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.

Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.

Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

 
Nastavi čitati

magazin

Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu

Objavljeno

5 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.

U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.

Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.

Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.

 
Nastavi čitati

magazin

Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone

Objavljeno

5 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!

Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.

Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.

Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:

Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.

Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.

Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.

Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.

Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.

Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.

Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!

Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat”  prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.

Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.

Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu