Iako većina ljudi osjeća strah ili nelagodu pri pomisli na susret sa zmijom, posebice najotrovnijom u Europi, poskokom, istina je da ova zmija rijetko napada ljude bez razloga.

Prema herpetolozima i stručnjacima za biologiju zmija, zmije ne napadaju čovjeka iz čiste agresije. Njegovi ugrizi se najčešće događaju kada se osjeća ugroženo i nema načina da pobjegne.

Najčešće će napadati u obrani

Ne postavlja osobu u zasjedu i ne lovi je – mnogi stručni izvori potvrđuju da će zmija pokušati pobjeći kad god ima mjesta. Aktivna sezona zmija traje od ožujka do listopada, ovisno o temperaturi. Najaktivniji su ujutro i poslijepodne, kada se sunčaju na kamenju kako bi regulirali tjelesnu temperaturu.

Tipične situacije u kojima dolazi do ugriza

Slučajni dodir – gaženje

Najčešći uzrok ugriza je slučajno stati na zmiju ili joj se iznenada približiti, osobito u područjima s visokom travom, stjenovitim područjima ili planinskim područjima. Ljudi često ne vide zmiju jer je dobro kamuflirana.

Pokušaj hvatanja ili ubojstva

Pokušaj dodirivanja, hvatanja ili ubijanja zmije izaziva obrambenu reakciju. Zmija će tada skočiti prema prijetnji i ugristi.

Nema izlaza za bijeg

Ako je zmija stjerana u kut, primjerice u udubinu, između kamenja ili u skučenom prostoru, tada joj ne preostaje ništa drugo nego braniti se ugrizom, prenosi Krstarica.

Kako izbjeći sukob sa zmijom u prirodi?

Hodajte glasno – vibracije tjeraju zmije da se udalje.

U prirodi nosite duge hlače i čvrste cipele.

Ne dirajte zmije – žive ili mrtve.

Ako vidite zmiju, nemojte paničariti – polako se udaljite.

Mnogi tvrde da je ovo najbolja klopka za stršljene.

Ljeto je vrijeme kada su ove vrste insekata najaktivnije i najbrojnije. Tijekom zime hiberniraju samo matične jedinke i manji broj kukaca, dok se tijekom ljeta razmnožavaju i stvaraju nove zajednice. Mjesta na kojima se stvaraju nove zajednice nazivaju se gnijezda.

Mogu se nalaziti u prirodnim šupljinama drveća ili stijena, no najveći problem predstavljaju gnijezda smještena u zgradama u kojima borave ljudi. Svako skrovito mjesto u kućanstvu može biti prikladno za koloniju stršljena, dok je za ose gotovo svako mjesto koje ne mokri.

Borbu s tako opasnim neprijateljem treba dobro isplanirati, a borbena oprema obavezna, inače će biti žrtava na obje crte.

Najbolje je potpuno ukloniti gnijezdo, čime se sprječava ponovna izgradnja zajednice. To se može učiniti samo dobrom opremom, višestruko jačom od klasične pčelarske (ubod stršljena je do 5 milimetara). Također je moguće uništiti insekte tretiranjem insekticidom.

Prskanje se može obaviti komprimiranim raspršivačem koji je namijenjen samo za ove vrste insekata. Ovaj namjenski sprej ima dozator na prskalici, koji usmjerava mlaz tekućine, koji je pod pritiskom, a takav mlaz može doseći i do tri metra, što je realno dovoljna udaljenost da poprska mjesto gdje se nalazi gnijezdo.

Također korištenje koncentrata insekticida (osatox-koncentrat) kojeg otopimo vodom prema uputama proizvođača te zatim raspršivačem s nastavkom za prskanje te na taj način omogućujemo sigurnu udaljenost.

Zamke za stršljene vrlo su učinkovite. Plastične boce s otvorima u sredini, u koje ulijemo malo piva ili voćnog soka, prava su zamka, u koju se svakodnevno uhvati mnoštvo ovih insekata. Blizu gnijezda se mogu staviti i ljepljive trake ili ljepilo za miševe na kartonu, a kao mamac se koristi komad ribe ili mesa. Na taj način ne privlačimo korisne pčele, ali je zato miris užeglog mesa stršljenovima neodoljiv. Jednom kada se jedan uhvati, ubrzo ih se skupi dosta, prenosi Krstarica.