I klimatski i kalendarski je nastupila jesen, a uskoro će i zima. Taj hladni dio godine mnoga kućanstva dočekuju sa strepnjom zbog troškova grijanja. Srećom, meteorolozi predviđaju blagu zimu.

Prije dvije godine, kada je počeo rat u Ukrajini, a većina Europe odustala od jeftinog ruskog plina, cijene energenata su nekontrolirano rasle. Europska komisija tada je u smjernicama za uštedu energije preporučila grijanje prostorija zimi na najviše 21 stupanj. Istu je preporuku tada dala i Vlada RH.

U međuvremenu se situacija na tržištu energenata stabilizirala, cijene su vraćene u prihvatljive okvire, a i ne prijete nestašice. No energetski stručnjak Igor Grozdanić svejedno preporučuje građanima da ne pregrijavaju prostorije u kojima borave.

“To je uvjerljivo najskuplje grijanje”

“Najavljuje se da će zima biti blaga i vjerojatno neće biti potrebe za zagrijavanjem prostorija iznad 22 stupnja. Dakle, preporuka je normalno odijevanje i kontinuirano grijanje prostorija između 18 i 22 stupnja Celzijeva. To je bolja ušteda nego zagrijati prostoriju na 25-26 stupnjeva pa gasiti grijanje i ponovno ga paliti kad se prostor rashladi, a u međuvremenu hodati po stanu u donjem rublju”, kaže.

Vlada je nedavno, u sklopu sedmog po redu paketa mjera pomoći u borbi protiv inflacije zadržala subvencije na energente, ali je najavila da će električna i toplinska energija te plin poskupjeti 10 posto kroz sljedećih šest mjeseci. Grozdanić nije sklon grijanju na plin, a za grijanje na električnu energiju kaže kako je treba izbjegavati ako je moguće jer je to uvjerljivo najskuplji način grijanja.

“Grijanje na struju nikako ne preporučujem, pogotovo električne grijalice koje su veliki “gutači” struje. Ne proporučujem ni prirodni plin zbog cijene, a i zato jer smo u 21. stoljeću. Plin je energent prošlosti”, kaže Grozdanić.

“Izbacili smo ugljen kao energent, trebali bi i drvo”

S druge strane, ogrjevno drvo je jeftino – kubni metar bukve košta oko 32 eura, a u trgovačkim centrima pakiranje od 15 kilograma košta oko 5,50 eura – ali Grozdanić ga također ne preporučuje.

“Uz grijanje na struju iz električne mreže, grijanje na drva je najneučinkovitije. Izbacili smo ugljen kao energent, trebali bi i drvo. Treba ići na modernizaciju”, kaže.

Grijanje na drva zahtjevno je za one koji žive u stanovima jer iziskuje poseban prostor, odnosno spremište za drva, a i najviše posla oko zagrijavanja. Osim toga, nije ni ekološki prihvatljivo zbog emisija ugljičnog dioksida i krutih čestica.

Iz sličnih razloga Grozdanić ne preporučuje ni pelete i brikete, iako su jeftini. Pogotovo peleti jer se pakiranje od 15 kilograma ove godine prodaje po cijen i od oko 3,50 eura, značajno manje nego prijašnjih godina.

Toplane i solarni paneli najpovoljniji

S druge strane, preporučuje dva načina grijanja.

“Ako je moguće, najbolja je ugradnja solarnih panela i elektrifikcija cijelog grijanja doma tom obnovljivom energijom. Također je dobar i priključak na daljinsko centralno grijanje, odnosno toplanu u onim gradovima gdje one postoje. To su najjeftiniji načini grijanja”, kaže.

Grijanje iz HEP-ovih toplana moguće je u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. Procjena je da bi računi za toplinsku energiju u ovoj sezoni grijanja mogli biti oko 25 eura mjesečno.

“Oni koji su priključeni na toplinarstvo imaju najbolje učinke i najjeftiniju toplinsku energiju. Naravno i oni koji imaju solarne panele, odnosno grijanje na struju, ali iz obnovljivih izvora. To dvoje je najbolje”, kazao je Grozdanić

Stručnjaci među povoljne načine grijanja uvrštavaju i dizalice topline. No početna investicija je visoka – cijene su im od 2.000 eura naviše – ali dugoročno su isplative.

Prema neslužbenim informacijama, od idućeg tjedna čeka nas nešto skuplje gorivo.

Prema dostupnim informacija, litra Eurosupera trebala bi poskupjeti za jedan eurocent te će stajati 1,44 eura po litri, piše tportal.hr.

Eurodizel bi trebao poskupjeti za gotovo tri centa te bi trebao koštati oko 1,36 eurocenti.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s gotovo 20 tisuća umrlih prošle godine, a unatoč kontinuiranom padu u posljednja dva desetljeća, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, ističe HZJZ u povodu sutrašnjeg Svjetskog dana srca. 

Tim povodom, HZJZ u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca” organizira danas na Trgu bana Jelačića javnozdravstvenu akciju procjene kardiovaskularnog rizika kojoj je cilj pružiti građanima besplatne preglede i savjete o prevenciji srčanih bolesti.

U 2023. godini od bolesti srca umrlo je 19.937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih. Te su bolesti i uzrok su 23 posto svih prijevremenih smrti, prije 65-te godine života.

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 43 posto smrti kod žena i više od 34 posto kod muškaraca, a najčešće dijagnostičke skupine su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti. Iako broj smrtnih ishoda pada, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, sa stopom od 601,3 umrla na 100 tisuća stanovnika.

Kardiovaskularne bolesti smatraju se “svjetskim ubojicom broj jedan” jer svake godine u svijetu odnose više od 20,5 milijuna života. Uzrokuje ih nepravilna prehrana, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola te onečišćenje zraka, a na povećani rizik utječu i genetski faktori, spol, dob te obiteljska anamneza.

Većina KVB može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika te izbjeći čak do 80 posto prijevremenih smrti.

Svjetska kardiološka federacija ove godine pokreće kampanju pod nazivom “Koristi srce za djelovanje”, a glavna poruka je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziv na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca, ističu iz HZJZ-a.