Hrvatska je u dosadašnjem dijelu godine s tržišta Južne Koreje ostvarila 160 tisuća dolazaka i 210 tisuća noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 37 posto u dolascima i 34 posto u noćenjima, dok se još bolji rezultati i nastavak pozitivnih trendova očekuju tijekom iduće godine. Potvrđeno je to direktoru Hrvatske turističke zajednice Kristjanu Staničiću tijekom sastanaka i razgovora s brojnim predstavnicima korejskog turističkog sektora. Naime, Staničić boravi u Seulu gdje se, između ostalog, održava i međunarodni sajam putovanja Travel Show u sklopu kojeg više od 50 tisuća posjetitelja razgledava ponudu turističkih destinacija, njihove atrakcije, ali i razne programe putovanja.

„Hrvatska kao turistička destinacija na tržištu Južne Koreje ima status zanimljive, ali prije svega sigurne destinacije bogate kulturno povijesne baštine te očuvane prirode. Za takvom ponudom korejski ljubitelji putovanja iskazuju najveći interes. Odličan je to temelj i za dublju suradnju, posebno u procesu daljnjeg oporavka dalekih tržišta, odnosno njihovog ponovnog otvaranja i povezivanja kada govorimo o međukontinentalnim putovanjima. Trebat će nam još malo vremena da se vratimo na pretpandemijske razine turističkog prometa s ovog, za hrvatski turizam, važnog dalekog tržišta, a pritom će ključnu ulogu imati suradnje s aviokompanijama poput T’Way Aira koji je ove godine direktnom linijom povezivao Zagreb i Seul“, izjavio je direktor Staničić, naglasivši kako je ova linija povezala dvije zemlje direktnim letom nakon petogodišnje pauze.

Navedeno je tijekom sastanka s hrvatskom delegacijom potvrdio i Park Jong-seung iz aviokompanije T’way Air, poručivši kako je ova linija ostvarila odličnu popunjenost i rezultate, što je dodatna potvrda interesa za Hrvatskom. „Imamo odlične povratne informacije i komentare uz ovogodišnji let kojim smo spojili naše glavne gradove, a što se tiče iduće godine svakako namjeravamo zadržati ovu liniju, odnosno povezanost s Hrvatskom koja je vrlo dobro prepoznata na našem tržištu kao poželjna i atraktivna destinacija“, poručio je Jong-seung.

Značajan interes za hrvatskim destinacijama iskazan je i tijekom posebne prezentacije ukupne hrvatske turističke ponude, a koju je Hrvatska turistička zajednica organizirala za predstavnike korejskih medija i putničkih agencija. Prezentaciji, koju je održao Nikica Dorešić, suradnik HTZ-a na tržištu Južne Koreje, prisustvovali su i predstavnici aviokompanije T’way Air koji su predstavili poslovne planove za 2025. godinu s posebnim naglaskom na planove za Hrvatsku. Prezentaciji hrvatskog turizma prisustvovali su i Veleposlanik RH u Seulu dr. sc. Damir Kušen te Marko Zorčić, savjetnik iz Veleposlanstva RH u Južnoj Koreji.

Dodajmo kako su gosti s tržišta Južne Koreje važni za hrvatski turizam jer je riječ o putnicima koji putuju tijekom cijele godine, a u velikoj mjeri preferiraju putovanja u pred i posezoni. Također, uz goste iz Amerike, nalaze se među najboljim potrošačima s prosječnom dnevnom potrošnjom od 155 eura. Kada govorimo o ovogodišnjim rezultatima u Hrvatskoj, najveći broj noćenja korejskih gostiju u dosadašnjem dijelu godine imaju Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska i Zadarska županija, a gledano prema destinacijama to su Zagreb, Dubrovnik, Split i Zadar. 

Također, dodajmo kako direktor Staničić nakon Seula nastavlja svoj službeni program u Šangaju gdje će se susresti s predstavnicima agencije Little Red Book, direktorom šangajskog turističkog ureda te predstavnicima C-tripa, najveće online putničke platforme u Kini i jednog od najvećih pružatelja turističkih usluga u svijetu. Naime, kineski su turisti također posebno zanimljivi s pozicije afirmacije razdoblja pred i posezone jer najviše dolazaka ostvaruju u listopadu i lipnju, a potom u svibnju i rujnu. Najveći broj kineskih gostiju u Hrvatsku dolazi organizirano, najčešće u sklopu regionalne ture, a više od 66 posto noćenja ostvaruju u hotelima. Na destinacijama se u prosjeku zadržavaju vrlo kratko te više puta mijenjaju mjesto boravka, a kada govorimo o motivima dolaska, razgledavanje im je najvažniji motiv putovanja s udjelom od oko 73 posto.  

S prvim zahlađenjem, građanima će stizati veći računi za struju i plan te će računi na kraju biti i do 10 posto veći. No i dalje jedan dio građana ostvaruje pravo na vaučere.

Oko 88.500 osoba koje se ubrajaju u najosjetljivije društvene skupine dobit će mjesečnu naknadu od 70 eura u obliku vaučera za pokrivanje troškova struje, plina ili toplinske energije. Takozvane vaučere za struju dobiva deset kategorija građana.

Status ugroženog kupca energenata imaju korisnici osobne invalidnine, prava na inkluzivni dodatak prve, druge ili treće razine potpore, kojem nije osigurana usluge smještaja ili organizirano stanovanje, zatim korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN), nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, piše Dnevnik.hr.

Mjesečna naknada iznosi 70 eura kao što je to bilo do sada, a trajati će do 31. ožujka 2025. godine.

Korisnici Zajamčene minimalne naknade i dalje će imati pravo na naknadu troškova stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.

Za pružatelje socijalnih usluga i udomitelje u Hrvatskoj – naknada za ublažavanja porasta troškova energije bit će omogućena pružateljima socijalnih usluga, organiziranog stanovanja i boravka mjesečno će se, ovisno o broju korisnika, isplatiti od 140 do 540 eura, dok će se pružateljima usluge pomoći u kući – aktivnost priprema i dostava obroka, biti isplaćeno 80 eura mjesečno, a pružateljima usluge smještaja u udomiteljskoj obitelji 70 eura mjesečno. Mjerom je obuhvaćeno više od 500 pružatelja usluga i oko 2500 udomiteljskih obitelji, a vrijednost mjere iznosi 2 milijuna eura i trajat će od 1. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.

Ukoliko pripadate u jednu od ovih skupina i ostvarujete pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, potrebno je ispuniti zahtjev koji se nalazi na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad i predati ga nadležnom Zavodu za socijalni rad ili zahtjev zatražite u svom nadležnom Zavodu.

Zavod donosi rješenje o priznanju prava na naknadu za ugroženog kupca energenata.

Na temelju rješenja koje donosi nadležni Zavod, korisnik prava na naknadu za ugroženog kupca energenata ima pravo na subvencioniranje troškova električne energije u mjesecu u kojem je priznato pravo te svaki sljedeći mjesec, sve dok mu nadležni Zavod rješenjem ne utvrdi prestanak prava na naknadu za ugroženog kupca energenata.

Korisnik prava na naknadu za ugroženog kupca energenata može iskoristiti pravo na subvenciju troškova električne energije prilikom plaćanja računa za troškove električne energije uz predočenje svoje osobne identifikacijske isprave, rješenja kojim je korisniku priznato pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata te uz predaju izvornog naloga za uplatu troškova električne energije poslovnici Financijske agencije.

Velike su razlike u Hrvatskoj ako se iznos plaća promatra po regijama, ali i kada se plaće uspoređuju na temelju godina radnog iskustva

Stigli su podaci o plaćama u Hrvatskoj iz trećeg kvartala 2024. godine. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 1349 eura – za tri posto je više nego u prethodnom kvartalu, a za 16 posto viša u odnosu na isto razdoblje lani, piše Moj Posao.

Ipak, medijan plaće je niži, iznosi 1255 eura, to znači da većina radnika prima manju plaću od prosjeka, ali i ona je narasla u odnosu za prošli kvartal za pet posto, a ako usporedimo sadašnju medijalnu plaću s podacima od lani, zabilježen je porast od 18 posto. Kako je medijan rastao, tako su i iznosi najnižih plaća rasli brže od viših.

Ako govorimo o zanimanjima koja su najplaćenija, tu predvodi IT sektor, oni su i dalje najplaćeniji radnici i Hrvatskoj. Oni koji rade u području informacijskih tehnologija zarađuju 22 posto više od prosjeka, odnosno – 1646 eura, a oni koji rade u tehnologiji i razvoju imaju čak 25 posto višu plaću od prosjeka, odnosno 1693 eura. U grupi najplaćenijih još su lead developeri, piloti i arhitekti, prenosi net.hr.

Najpotplaćeniji radnici su frizeri, šivači i spremačice. Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici, čak 33 posto manje od prosjeka. Ovdje se iznos vrti oko 950 eura, dok radnici u uslužnim djelatnostima prosječno imaju plaću 906 eura. Radnici u pomoćnim zanimanjima mjesečno zarade 893 eura.

Istok Hrvatske debelo ispod prosjeka

Najveći rast plaća zabilježen je u tvrtkama koje su u državnom vlasništvu. Ondje je iznos skočio za 14 posto, ali su plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje ispod prosjeka. Mjesečno se njihova primanja kreću oko 1248 eura. Oni koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu zarađuju tri posto više od prosjeka, njihove su plaće 1383 eura, dok oni koji rade u privatnim domaćim tvrtkama zarađuju sedam posto manju plaću od prosjeka – 1251 euro, iako je i ovdje zabilježen porast od 10 posto u odnosu na lani.

Velika je razlika i ako se plaće prate regionalno. Najniže plaće imaju oni koji rade na istoku zemlje. Najdrastičnije je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, plaće su ondje čak 21 posto manje od prosjeka, približno jednak trend je u Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji. Najviše zarađuju radnici u Gradu Zagrebu, odnosno ondje je prosječna plaća veća za četiri posto, ondje iznosi 1397 eura.

Razlike ima i u obrazovanju zaposlenika te iskustvu. Oni koji imaju bogato radno iskustvo i viši stupanj obrazovanja imaju i veće plaće. Radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom imaju čak 42 posto veću plaću od prosječne, odnosno 1917 eura. Oni s visokom stručnom spremom zarađuju sedam posto više od prosjeka – 1518 eura. Radnici koji imaju srednju stručnu spremu imaju i četiri posto nižu plaću od prosjeka, odnosno 1168 eura.

Radnici bez iskustva na počeku karijere zarađuju 21 posto manje od prosjeka – 1050 eura, dok oni s godinom do dvije iskustva zarade 1132 eura mjesečno, a hrvatski prosjek plaće doseže se nakon tri do pet godina radnog iskustva, tada plaća raste više od prosječne. Oni koji rade više od deset godina imaju pet posto višu plaću od prosjeka – 1416 eura.

U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali 16 posto više u odnosu na žene.