Razne potrošačke stranice na društvenim mrežama vrve objavama potrošača koji u prehambenim proizvodima kupljenima u domaćim trgovinama pronalaze crve.

Na desetke je takvih objava prisnaženih fotografijama na kojima se vide bijele gmižuće ličinke koje kod malo koga ne izazivaju zazor i gađenje.

Najčešće se crvi mogu naći u brašnu, žitaricama, sušenom voću i orašastim plodovima.

Potrošači koji su prijavljivali prisutnost crva u namirnicama najčešće su ih uočavali u slasticama – čokoladama i keksima, ali i u grickalicama poput pistacija i indijskih oraščića.

“Sve je podložno infestaciji, čak i flaširana voda”

I dok ne čudi toliko prisutnost crva u, primjerice, orašastim plodovima koji se u trgovinama prodaju rinfuzno ili prepakirani, zbunjuje njihova prisutnost u neoštećenoj i hermetički zatvorenoj ambalaži, odnosno originalnim tvorničkim pakiranjima. S tim da većini prijavljene hrane “s crvima” rok trajanja nije istekao.

“Gotovo da nema prehrambenog proizvoda koji nije podložan infestaciji jajašcima i crvićima različitog podrijetla zavisno od insekta koji je izazvao infestaciju – veliki broj vrsta mušica, moljaca, kućnih muha i sličnih”, objašnjava mag. pharm. Zdenka Kocmur, savjetnica za hranu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.

Kocmur kaže da su od pakiranih proizvoda najpodložniji infestaciji proizvodi koji sadrže mlijeko i jaja u prahu, kakao maslac i kakao prah, razne masnoće i emulgatore. Ukratko, konditorski proizvodi. Zatim sve vrste brašna i krupica, zrnati proizvodi poput riže, ječma, raznih popularnih cjelovitih žitarica i sličnih kombiniranih proizvoda, mliječni proizvodi, meso i suhomesnati proizvodi, voće i povrće.

“Dakle gotovo sve, a nisu izuzetak ni flaširana voda i napitci, iako vrlo rijetko”, dodaje ona.

“Često se otkriju tek kad se otvori ambalaža”

Napominje kako se, zavisno od proizvodno-distributivnog segmenta u kojem se infestacija dogodila, može raditi o zagađenju već izvorne sirovine.

“Moguća je i sekundarna kontaminacija već pakiranog proizvoda u skladištima proizvođača ili trgovca, kao i na policama trgovca. Bez obzira u kojem segmentu tehnološkog lanca je došlo do infestacije, iz nevidljivih jajašaca i larvi će se u određenim uvjetima razviti crvići i zatim odrasli insekti koji su infestaciju izazvali. U skladištima i na policama lako je moguće da se sekundarno infestiraju i susjedni slični proizvodi a da sam proizvođač doista za to nije kriv. Nažalost infestacije se vrlo često otkrije tek kad potrošač kod kuće otvori ambalažu proizvoda”, ističe mag. pharm. Kocmur.

Dodaje kako uvijek može biti u pitanju propust u poštivanju zdravstveno-higijenskih standarda u tehnološkom proizvodnom procesu, što uključuje i pakiranje prehrambenog proizvoda.

“Nisu nužno opasni po zdravlje, ali…”

Koliko god izazivali odvratnost, crvi nisu prevelika opasnost za zdravlje.

“Prisutnost jajašaca, larvi i crvića kao i odraslih jedinki insekata koji su izazvali infestaciju prehrambenog proizvoda ne mora nužno biti opasno po zdravlje potrošača, ali treba biti oprezan. Zavisi od podrijetla i vrste samog insekta, virulentnosti larvi i crvića te eventualnih toksina kao popratne pojave, opasnost za zdravlje čovjeka može biti alarmantna. U svakom slučaju takav proizvod nije za konzumaciju i mora se odmah povući s tržišta”, upozorava ova stručnjakinja.

Kao savjetnica za hranu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača, napominje da trgovci, distributeri, uvoznici i proizvođači moraju biti o tome obaviješteni i poduzeti promptne mjere za suzbijanje i eliminaciju daljnje infestacije.

“Potrošač bi trebao obavezno uložiti pisanu reklamaciju spornog proizvoda s opisom i fotografijom trgovcu i/ili Državnom inspektoratu RH. O svemu bi trebala biti obaviještena i javnost kroz sve dostupne medije”, kazala je.