Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše

Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Prvi svetac milenijalac: Tko je tinejdžer u trapericama i majici koji osvaja srca katolika?

Assisi je već stoljećima hodočasničko mjesto, ali ovih dana vjernici ondje ne dolaze zbog svetog Franje, već zbog tinejdžera koji će uskoro postati prvi svetac milenijalac.
Carlo Acutis, koji je umro od leukemije 2006. u dobi od 15 godina, bit će proglašen svetim na misi u Vatikanu 27. travnja.
Prozvan “Božjim influenserom” ili “cyber apostolom”, Acutis je većinu svog kratkog života proveo šireći katoličku vjeru na internetu. Sada privlači nove generacije hodočasnika na svoje počivalište.
Srednjovjekovni planinski grad Assisi poznat je kao rodno mjesto svetog Franje, utemeljitelja franjevačkog reda.
Slike nasmijanog dječaka u crvenoj polo majici sada stoje uz portrete Franje u njegovom habitu kamenim pročeljima i zvonicima.
Hodočasnici se dolaze moliti pred očuvanim Carlovim tijelom u crkvi svete Marije Velike, u svetištu Spoliationu. Tijelo mu je izloženo u staklenoj grobnici od 2022. godine.
Njegovi ostaci su balzamirani, a njegovo mladenačko lice i crna kosa zapanjujuće su realistični. Odjeven je kako se nekoć odijevao, u traperice i gornji dio trenirke.
Američka tinejdžerica Monica Katreeb, koja je hodočastila sa skupinom učenika, rekla je AFP-u da se s njim može više “poistovjetiti” nego sa srednjovjekovnim mučenicima i njihovim surovim svakodnevnim životom.
“Vidjeti nekoga tko izgleda kao ti i nosi odjeću koju bi i ti nosio… koliko je to cool?”, rekla je Katreeb za AFP.
Rekla je da planira prisustvovati misi proglašenja Acutisa svetim kasnije ovog mjeseca u Vatikanu te očekuje da će to biti “spektakularan trenutak”.
“Znak nade”
Carlo je rođen u Londonu 3. svibnja 1991. Roditelji su mu bili Talijani i uglavnom je odrastao u Milanu. Praznike je provodio u drugom domu obitelji u Assisiju, a umro je u Monzi u sjevernoj Italiji.
Njegova obitelj bila je bogata i nije bila religiozna, ali Carlo je od mladosti bio prožet gorljivom vjerom. Svaki dan je išao na misu.
Njegova majka Antonia Salzano Acutis prisjetila se dobro odgojenog i velikodušnog dječaka koji je “davao sve svoje igračke, uvijek s osmijehom”.
“Osjećala sam da je poseban, neobičan dječak”, rekla je Salzano Acutis AFP-u u vrtu zaklade posvećene njezinom sinu koja se nalazi na planini iznad Assisija.
S devet godina pomagao je beskućnicima na ulicama i donosio im hranu, prisjetila se njegova majka.
“Govorio bi: ‘Ja imam sve, ovi ljudi nemaju ništa, je li to pošteno?’”, rekla je.
Tinejdžer je imao talent za računala i širio je nauk Isusa Krista internetom. Stvorio je digitalnu izložbu o čudima.
“Živimo u složenom društvu u kojem se ponekad čini da tehnologija apsorbira sve”, rekla je Salzano Acutis.
“Zašto je Carlo znak nade? Zato što je kroz sve to prošao neokrznut, pokazao je da moramo biti gospodari tim stvarima, a prije svega ih je iskoristio kako bi činio dobro”, rekla je.
Katreeb se slaže s time i kaže da je mnoge mlade ljude pomeo “doomscrolling” na društvenim mrežama, što je ponekad vodilo do mračnijih online sadržaja poput pornografije.
Carlo je pokazao alternativu, da “mi to samo preplavimo Božjom porukom”, rekla je.
Ikone i ručnici
Vatikan je priznao dva čuda povezana s Carlom koja su prema katoličkim pravilima preduvjet za njegovu kanonizaciju.
Prvo čudo pripisalo mu se 2020. godine kad je rečeno da je 2013. posmrtno posredovao izlječenju brazilskog dječaka koji je bolovao od rijetke bolesti gušterače.
Vatikan mu je prošle godine pripisao i ozdravljenje kostarikanske studentice teško ozlijeđene u nesreći.
Glas se širi, a Carlova grobnica privlači sve veći broj hodočasnika i znatiželjnih posjetitelja.
Biskupija je prošle godine primila gotovo milijun ljudi, a ove godine već više od 400.000.
U suvenirnicama raste interes za artiklima s Carlovim likom, od kipića, ikona, krunica do majica i ručnika, kažu trgovci.
Asiški biskup, autor knjige o vezama između Carla, Franje i svete Klare Asiške, jedne od prvih Franjinih sljedbenica, rekao je kako se nada da će kanonizacija privući nove vjernike.
Carlo je hodao asiškim ulicama za života, “udahnuo je mnoge toga što pripada Franjinoj duhovnosti i pretočio ih u suvremenu duhovnost”, rekao je biskup Domenico Sorrentino AFP-u.
Svijet
Opet prijeti najzaraznija bolest u životinja! Stručnjak: “Cijela Europa je u stanju povećanog opreza”

U Njemačkoj se početkom godine, a u Mađarskoj i Slovačkoj proteklih tjedana pojavila slinavka i šap, visokozarazna bolest životinja, u prvom redu papkara – goveda, koza, ovaca i svinja.
Bolest se u Njemačkoj – u pokrajini Brandenburg gdje su oboljeli vodeni bivoli – u međuvremenu povukla pa joj je Svjetska organizacija za zdravlje životinja službeno potvrdila status države slobodne od slinavke i šapa. No, početkom ožujka zaraza je buknula u Mađarskoj, u regiji Györ-Moson-Sopron na zapadu zemlje, potom i na trima farmama mliječnih goveda u Slovačkoj.
Riječ je o regiji na tromeđi Mađarske, Slovačke i Austrije pa su Austrijanci preventivno zatvorili granicu s druge dvije zemlje za uvoz stoke.
Riječ je o području dvjestotinjak kilometara zračne udaljenosti od Hrvatske, odnosno najbliže hrvatske regije, Međimurja. To je važno znati jer se čestice virusa slinavke i šapa prenose zrakom i po četrdesetak kilometara daleko.
Najzaraznija bolest u životinja
Inače posljednji slučaj slinavke i šapa u Hrvatskoj službeno je zabilježen davne 1978. godine, a i u Europi desetljećima nije bilo te bolesti koja je trajno prustna samo u Africi i dijelovima Azije.
“Govorimo o virusnoj bolesti. Najkontagioznoj, najzaraznijoj bolesti u životinja. Mogući su svi načini prenošenja virusa, a najviše zabrinjava mogućnost prenošenja zrakom i to na relatvno velike udaljenosti”, govori nam prof. dr. sc. Ljubo Barbić sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Bolest je to papkara, i domaćih i divljih. Dakle, goveda, koza, ovaca i svinja, s tim da najviše pogađa goveda. A što se tiče kliničke slike, prof Barbić kaže da je riječ o klasičnom infekcijskom sindromu koji se manifestira pojavom vezikula (afti) te erozija na sluznici usta i nosa te na vimenu i u međupapčanom prostoru.
“Zbog promjena u usnoj šupljini životinje pojačano sline pa otuda naziv slinavka. Drugi dio naziva bolesti, šap, odnosi se na hromost kao posljedicu promjena na papcima”, objašnjava naš sugovornik.
Katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo
Smrtnost je, kaže, oko 5 posto i to prvenstveno kod mladih životinja koje najčešće ugibaju zbog miokarditisa, upale srčanog mišića.
“Osnovni problem kod odraslih životinja je što uz moguća uginuća dolazi i do apsolutno smanjenje proizvodnje (mlijeka) čak do razine da se ona više i ne vraća. Znači, uz visoku kontagioznost, utjecaj na proizvodnju i uginuća mladih životinja, ta bolest predstavlja možda i najveću opasnost uopće u veterinarskoj medicini, ako govorimo o papkarima”, napominje prof. Barbić.
Na stranicama Ministarstva poljoprivrede napominje se da u ovaca, koza i svinja bolest ima blažu kliničku sliku nego u goveda te da je pobol (morbiditet) gotovo stopostotan, dok smrtnost (mortalitet) ovisi o dobi životinje te sekundarnim infekcijama i komplikacijama. Također se ističe da bi pojava slinavke i šapa imala katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo.
“Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj”
Na pitanje je li meso oboljelih životinja opasno za konzumaciju, prof. Barbić odgovara da meso niti jedne bolesne životinje nije primjereno za ljudsku konzumaciju. Takošer kaže kako razlog recentne pojave bolesti u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj nije utvrđen.
“Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj. Nitko još nije pouzdano potvrdio kako je uzročnik ušao na lokaciju u Njemačkoj, a poslije i u Slovačku. U Slovačkoj i Mađarskoj to je jedna susjedna, ograničena regija pa se virus vjerojatno širio s jedne farme na drugu. Dio zone ograničenja već zahvaća i Austriju. A s obzirom na brzinu kojom se zaraza prenosi – ponovit ću da je to najkontagioznija bolest u životinja – naravno da je cijela Europa u stanju povećanog opreza.”
Kako zaštititi životinje od zaraze
Slinavka i šap nije opasna po ljude, ali postavlja se pitanje kako zaštititi životinje od zaraze.
“Naše Ministarstvo poljoprivrede usklađeno je sa svim ostalim članicama EU-a i svakodnevno razmatra mogućnosti preventivnih mjera i prilagođava ih na temelju procjena rizika. Trenutno je izdana naredba po kojoj životinje koje ulaze u Hrvatsku moraju biti 21 dan na mjestu dolaska (u karanteni) i ne smiju ići u daljnji promet kako bi mogle biti pod nadzorom. U ovom trenutku to se smatra dostatnom mjerom. Naravno, već sutra može biti drugačije s promjenom dinamike epidemiološkog stanja bolesti pa će se, shodno tomu, prilagođavati i mjere”, objasnio je prof. Barbić.
Svijet
Kineski trgovci u panici, Temu i Shein drastično će poskupjeti

Predsjednik Donald Trump potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom se ukida “de minimis” rupa u zakonu za pošiljke iz Kine, izuzeće koje je dopuštalo da pošiljke ispod 800 dolara uđu u SAD bez carine.
Jeftina odjeća i proizvodi Sheina, Temua i drugih kineskih online trgovaca uskoro bi mogli poskupjeti. Bijela kuća ukida izuzeće koje je sprječavalo carine na jeftine pošiljke iz Kine. Taj će potez imati veliki utjecaj na kineske online trgovce poput Sheina i Temua, za koje se sada očekuje da će se po prvi put suočiti s visokim carinama, što će biti veliki udarac za njihovo poslovanje, piše ABC News, a prenosi Večernji list.
Predsjednik Donald Trump potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom se ukida “de minimis” rupa u zakonu za pošiljke iz Kine, izuzeće koje je dopuštalo da pošiljke ispod 800 dolara uđu u SAD bez carine. Strani internetski trgovci poput Sheina i Temua povijesno su iskorištavali tu rupu u zakonu, dopuštajući im da prodaju jeftine proizvode američkim potrošačima.
Novi Trumpov potez dolazi u trenutku kada će uvoz iz Kine biti pogođen ukupnom carinskom stopom od 54 %, što bi moglo povećati proračune američkih kućanstava do 2100 dolara, prema The Budget Lab na Yaleu, istraživačkom centru za politiku. Nalog od srijede navodi da Ministarstvo trgovine sada ima uspostavljene sustave za obradu i prikupljanje prihoda za taj uvoz, te da će se carine naplaćivati za pakete koji se šalju počevši od 2. svibnja. Trump je prvotno rekao da je uveo carine Kini zbog, kako tvrdi njezine uloge u nacionalnom izvanrednom stanju u vezi s unošenjem fentanila u SAD. Ovotjedna naredba navodi da pošiljatelji nedopuštenih droga i njihovih inputa “često izbjegavaju otkrivanje” korištenjem pravila de minimis. Kineska vlada prethodno je odbacila Trumpove tvrdnje o fentanilu, objavivši izvješće u ožujku u kojem je opisala načine na koje je rekla da radi na suzbijanju ilegalne trgovine fentanilom.
Glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine rekao je u priopćenju u četvrtak, nakon objave Bijele kuće o dodatnim carinama od 34 % povrh carina od 20% koje je Trump prethodno najavio, da će te carine “ugroziti globalni gospodarski razvoj i stabilnost opskrbnog lanca”, pozivajući SAD da “odmah otkaže svoje jednostrane carinske mjere i pravilno riješi razlike sa svojim trgovinskim partnerima kroz ravnopravan dijalog”.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
magazin4 dana prije
(FOTOGALERIJA) SUPERNOVA ZADAR / Peek & Cloppenburg otvorio petu trgovinu u Hrvatskoj
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
DOBRO JE ZNATI / Radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
DI U SPIZU? / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…