Hrvatska
Hrvatsko srce je u opasnosti: Prijeti nam novo otkriveni neprijatelj
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, rekorder u Europi po broju pretilih stanovnika. Čak 65% odraslih pati od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti, po čemu smo s Maltom izjednačeni na vrhu neslavne liste. Opće je poznato da pretilost nije samo estetski problem, već ozbiljan zdravstveni rizik koji može dovesti do brojnih bolesti, uključujući bolesti srca. No, često se zanemaruje kako višak kilograma specifično utječe na funkcioniranje srca, a upravo su kardiovaskularni problemi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj.
Puno se govori o tome kako debljina šteti našem srcu i krvnim žilama, no jeste li se ikada zapitali što se to točno događa u našem tijelu? Iako je prva pomisao da se zbog viška kilograma srce automatski pojačano napreže i uzrokuje brojne probleme, to nije tako. Tom logikom profesionalni sportaši koji su često pod velikim fizičkim naporom u pravilu bi patili od srčanih bolesti, a znamo da to nije istina. Dapače, redovita intenzivna tjelesna aktivnost čini dobro srcu i krvnim žilama. O čemu se onda zapravo radi?
Napredak u medicinskoj znanosti: nova saznanja o rizicima za srce
Razvojem medicinske znanosti u posljednjih nekoliko desetljeća, stekli smo nova, dublja saznanja o tome kako naše tijelo funkcionira na razini sustava i organa. Mnoga stanja koja su ranije bila neprepoznata ili nedovoljno objašnjena sada razumijemo mnogo bolje. Tako je i sa stanjem zvanim inzulinska rezistencija (IR). Iako je poznata već dugo, tek nedavno smo počeli shvaćati njezinu ključnu ulogu u razvoju metaboličkog sindroma, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, uključujući zatajenje srca. Inzulinska rezistencija se sada prepoznaje kao centralni faktor u ovim bolestima, a istraživanja pokazuju da su mnogi pacijenti s IR-om nedijagnosticirani jer simptomi mogu biti nejasni ili se razvijaju polako. Naime, porast kilograma i oštećenje srca i krvnih žila ne nastaju preko noći, već postupno i paralelno u organizmu kao posljedica štetnog učinka suviška inzulina u krvi. Budući da su debljina i bolesti srca i krvnih žila samo manifestacije inzulinske rezistencije, ovi pacijenti često imaju i druge bolesti ili stanja koja su uzrokovana suviškom inzulina, poput visokog krvnog tlaka, masne jetre, šećerne bolesti, gihta, problema sa štitnjačom ili spolnim hormonima.
Zašto se debljamo zbog inzulina?
Pojasnimo prvo osnovne mehanizme debljanja. Ukoliko jedemo više ugljikohidrata nego što ih naši mišići troše, inzulin će pretvoriti te ugljikohidrate u masti i pohraniti ih u masno tkivo. Tu je matematika jasna, ako previše jedemo, a premalo energije trošimo, naravno da ćemo se udebljati i da ćemo masnog tkiva imati sve više. No imamo također prisutnu i manje jasnu matematiku koja ide otprilike ovako: ne jedem previše ugljikohidrata, no i to malo ugljikohidrata potiče prekomjerno lučenje inzulina. Razlozi mogu biti različiti, na primjer stres, dugotrajne upale u organizmu ili prekomjerna neaktivnost mišića. U ovom slučaju ćemo se debaljati ne zbog toga što jedemo previše ugljikohidrata, već zbog toga što naše tijelo i na male količine ugljikohidrata reagira s previše inzulina. Budući da je inzulin hormon koji ima učinke slične hormona rasta, naše masno tkivo buja. Suvišak inzulina ima još loših učinaka. Potiče zadržavanje vode u organizmu, potiče stanje blage upale u organizmu i potiče nakupljanje masti u svim tkivima – uključujući srce.
Prekomjerno lučenje inzulina potiče zadržavanje vode u krvnim žilama, a samim time raste i krvni tlak koji prekomjerno rasteže krvne žile i srce zbog čega se stvaraju mikroskopske “rane” kroz koje inzulin dodatno ubacuje i masti u stjenke krvnih žila i srca. Mikroskopske “rane” se pretvaraju u mikroskopske “ožiljke” koji uz taloženje masnog tkiva dovode do neelastičnosti i sužavanja krvnih žila. Srce nije tako usko pa se neće moći suziti do te mjere da se začepi, kako se događa s krvnim žilama, no srce će zadesiti drugi problem.
Pritajeno srčano zatajenje: što trebate znati o HEFpEF-u
Naime, kako bi srce dobro radilo, srčani mišić se mora moći dovoljno snažno stisnuti kako bi izbacio svu krv iz srca, no mora se moći i dovoljno dobro opustiti kako bi primio dovoljno krvi u srce. Kada je glavni problem u preslabom srčanom mišiću, imamo dijagnozu srčanog zatajenja sa smanjenom ejekcijskom frakcijom, koju je lako ustanoviti pomoću ultrazvuka srca. Pacijenti tada mogu imati simptome srčanog zatajenja, a na rentgenu srca i pluća se može uočiti pojačano nakupljanje vode u plućima.
Iste simptome i znakove na rentgenu mogu imati i osobe kod kojih je glavni problem otežano opuštanje srčanog mišića. Dakle ti pacijenti mogu imati zatajenje srca s urednim nalazom ultrazvuka i tada govorimo o dijagnozi srčanog zatajenja s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HEFpEF), koja ako se ne liječi može imati razorne posljedice. Iako je zatajenje srca dobro poznato stanje, HEFpEF je tek u posljednjih petnaestak godina počeo dobivati pažnju kardiologa koji su postali svjesni da se radi o zasebnom obliku zatajenja srca. Poseban izazov predstavlja činjenica da većina ljudi koji imaju HEFpEF ne znaju da su pogođeni, jer simptomi mogu biti blagi ili slični drugim kardiovaskularnim ili respiratornim bolestima. Također, problem je što se uobičajenim kardiološkim pregledima ovo stanje ne može vidjeti zbog čega se često ne dijagnosticira na vrijeme. HEFpEF se dijagnosticira pomoću markera prekomjernog rastezanja srčanog mišića, a koji se zove NT-proBNP. Radi se o jednostavnom krvnom testu koji mjeri koncentraciju markera u krvotoku.
Mjerenje NT-proBNP u krvi preporuča se ukoliko imate:
višak kilograma,
povišen krvni tlak
neki od simptoma srčanog zatajenja: otežano disanje ili kratkoća daha u naporu ili mirovanju, kronični umor i slabost, učestali kašalj, pogoršavanje kašlja i otežanog disanja u ležećem položaju, teško podnošenje napora, osjećaj nepravilnog ili ubrzanog rada srca, boli ili nelagode u prsima, vrtoglavica, osjećaj nesvjestice ili gubitak svjesti, pojačano naoticanje nogu.
Brinite o svom srcu: besplatno testiranje i sveobuhvatno liječenje u Poliklinici Solmed
Vaše zdravlje je dragocjeno, a srce je motor koji pokreće cijelo tijelo – nemojte ignorirati znakove koje vam šalje. Ukoliko se prepoznajete u simptomima ili sumnjate na srčano zatajenje s očuvanom ejekcijskom frakcijom ispunite upitnik Poliklinike Solmed koja vam nudi priliku da besplatno izmjerite razinu NT-proBNP-a u krvi.
Upitniku možete pristupiti OVDJE.
Ukoliko vam se ovim putem dijagnosticira HEFpEF ostvarujete pravo na besplatne konzultacije. Ako pak imate već dijagnosticiran HEFpEF Poliklinika Solmed poziva vas da se javite kako bi vas upoznali s novim pristupima u liječenju ove bolesti.
Prijaviti se možete OVDJE
Naime, u Solmedu su poznati po interdisciplinarnom i sveobuhvatnom pristupu pacijentima pri čemu se ne bave samo simptomima već ulaze i dublje u uzroke određenih bolesti, pa tako dobivate priliku i za sveobuhvatni pristup liječenju inzulinske rezistencije putem Metabolic Friendly platforme.
Više detalja potražite na njihovim internetskim stranicama solmed-clinic.com, kontaktirati ih možete na email info@solmed-clinic.com.
Hrvatska
Policija zaplijenila 18 kg trave: Nije teško izračunati koliko jointova neće na ulice
Na Petrinjskom području policija je pronašla i oduzela preko 18 kilograma cvjetova marihuane, 41 stabljiku indijske konoplje i manju količinu otopine heptanona, a osumnjičeni 57-godišnjak je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku.
Na konferenciji za novinare u Petrinji rečeno je kako je o najveća zapljena droge u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj u posljednje vrijeme. Rezultate dovršenog dovršenog kriminalističkog istraživanja nad 57-godišnjakom kojega sumnjiče za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, predstavili su Alenko Vrđuka, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave i Vlado Papeš, voditelj Službe kriminalističke policije.
“Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama”
Vrđuka je istaknuo činjenicu da je ovo kriminalističko istraživanje samo jedno od mnogih aktivnosti koje Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi u cilju suzbijanja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U devet mjeseci zabilježeno je 58 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te 79 prekršaja. “Ako uzmete količinu droge koju smo ovdje izložili, nije teško izračunati kolika je to jointova koji se neće pojaviti na ulicama te samim time utječemo na smanjene problematike zloporabe droga na području Policijske uprave sisačko-moslavačke”, zaključio je Vrđuka.
I Papeš se pohvalio uspjesima policije te je izdvojio dva kriminalistička istraživanja iz domene droga u proteklih mjesec dana na području Gvozda i Sunje. Na području Gvozda otkriven je improvizirani laboratorij te je pronađeno i oduzeto 3.7 kilograma marihuane, dok je na području Sunje kod 31-godišnjaka pronađeno oko 400 grama te droge.
Hrvatska
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, u dane koji su pred nama, 1. i 2. studenog, vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. To su blagdan Svih svetih i Dušni dan. U to vrijeme, vjernici se posebno sjećaju svojih pokojnih te posjećuju groblja, mole i pale svijeće na njihovim grobovima. Premda se groblja obilaze i posljednjeg dana listopada, jedina je istina da na taj datum slavimo tek – Svjetski dan štednje.
Današnje su generacije navikle blagdan Svih svetih zvati “danom mrtvih” što nije točno. Katolici, naime, vjeruju kako smrt nije kraj već – početak života s Bogom.
“Ljudska duša je besmrtna, nakon smrti se mijenja, ali ne prestaje i zato obilježavamo Dušni dan koji se slavi nakon Svih svetih i koji je posebno posvećen molitvi i sjećanju na pokojne”, pojašnjava se.
Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete) svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Prvi spomen blagdana Svih svetih javlja se u 4. stoljeću. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.
Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono “svih”, po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenoga) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.
Hrvatska
MUP poslao važno upozorenje vozačima: Kazna najmanje 60 eura
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u. Od 1. studenog do 31. ožujka i danju je na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, podsjetilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) na članak Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U MUP-u dodaju kako su vozači mopeda i motocikala dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu, a u slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura.
Upozorenje i biciklistima
Pored navedenog, vozači bicikala te osobnih prijevoznih sredstava od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu ili osobnom prijevoznom sredstvu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla ili osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura, kažu u MUP-u.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
Hrvatska1 dan prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
magazin4 dana prije
(FOTOGALERIJA) MALI KOREOGRAF 2024. / Pobjednice Meri Sedić iz Zadra i Katarina Petričić iz Splita!