Hrvatski sabor će raspraviti Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, prema kojemu bi prohodi proračuna iznosili 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi eura.

Očekivani prihodi rastu za 8.6 posto u odnosu na ovu godinu, dok su rashodi veći za 3.4 milijarde eura. Značajan učinak na prihode imaju i povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje europskih sredstava.

Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3.2 posto, inflacija oko 2.7 posto, a očekuje se rast zaposlenosti od 2.9 posto. Nastavit će se sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, očekuje da taj udio ove godine bude 57,4 posto, a u idućoj 56 posto.

Proračun za 2025., kazao je premijer Andrej Plenković, reflektira Vladine prioritete, prije svega kvalitetniji život građana, veće plaće, mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast te ulaganja u budućnost Hrvatske – demografske mjere, obrazovanje, sigurnost, zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i energetsku učinkovitost.

Dostići će se i cilj od dva posto proračunskih izdvajanja za obranu, čime će se ispuniti obveze Hrvatske kao članice NATO-a.

Kako klimatske promjene nastavljaju mijenjati našu planetu, jedan od najalarmantnijih problema s kojima se suočavamo jest porast razine mora. Stručnjaci upozoravaju da bi brojni obalni gradovi diljem svijeta mogli biti ozbiljno ugroženi u bliskoj budućnosti, a neki od njih nalaze se i na području Hrvatske. Posebno zabrinjavajuća je činjenica da se među ugroženim gradovima nalaze hrvatski biseri Jadrana. Dubrovnik bi prema nekoliko studija mogao biti ozbiljno pogođen porastom razine mora zbog topljenja grenlandskog leda. Modeli koji uzimaju u obzir utjecaj Zemljine gravitacije i rotacije na redistribuciju vode pokazuju da bi posljedice mogle biti značajne.

Prema najnovijim istraživanjima, hrvatski gradovi, koji su ugroženi osim Dubrovnika su: Zadar, Trogir, Split, Pula, Šibenik i Opatija. Studije pokazuju da bi do 2100. godine značajan dio hrvatske obale mogao biti pod vodom, s posebnim naglaskom na niske otoke i obalna područja, piše Večernji list. London, kao jedna od svjetskih metropola, često se spominje kao grad koji bi mogao biti značajno pogođen topljenjem grenlandskog leda. Uz njega, na popisu ugroženih gradova nalaze se i Tromsø, Oslo, Atena, Sirakuza, Marseille, Gibraltar i Brest. No, problem nije ograničen samo na Europu. Diljem svijeta, brojni veliki gradovi suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom porasta razine mora: Bangkok, Amsterdam, Basra, Georgetown, Ho Ši Min, Kalkuta i New Orleans.

Mnogi od ovih gradova već se suočavaju s učestalim poplavama i drugim problemima povezanim s klimatskim promjenama. Stručnjaci se slažu da globalno zatopljenje uzrokuje porast razine mora, što predstavlja ozbiljnu prijetnju obalnim područjima.

Međutim, važno je napomenuti da ne postoji potpuna suglasnost oko brzine i intenziteta ovog porasta. Različiti modeli i tehnike predviđanja mogu dovesti do različitih rezultata.

Iako situacija djeluje alarmantno, gradovi nisu potpuno bespomoćni pred ovom prijetnjom. Mnogi već poduzimaju konkretne korake za ublažavanje rizika, poput izgradnje obalnih zaštitnih sustava, podizanja razine infrastrukture, razvoja planova za evakuaciju i implementacije zelenih rješenja za smanjenje emisija.

Iako ne možemo sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti koji će gradovi prvi biti potopljeni zbog globalnog zatopljenja, znanstveni dokazi jasno ukazuju na ozbiljnost situacije.

Posebno je zabrinjavajuće što se među ugroženim gradovima nalaze i hrvatski biseri poput Dubrovnika, Zadra i Trogira. Stručnjaci naglašavaju hitnu potrebu za djelovanjem kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ublažile posljedice klimatskih promjena.

Svaki građanin može dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena kroz jednostavne svakodnevne aktivnosti, poput smanjenja potrošnje energije i češćeg korištenja javnog prijevoza

Samo zajedničkim naporima na globalnoj razini možemo se nadati usporavanju ovog zabrinjavajućeg trenda.

Potkraj tjedna pozornost se seli na srednju Europu, gdje će snažna oluja zahvatiti Alpe i sjeverni Balkanski poluotok. Očekuju se intenzivne snježne padaline. “Oborine će u četvrtak navečer u većem dijelu kopnene Hrvatske započeti u obliku snijega, a možda zaleprša i u središnjoj Istri. Zatim će u noći naglo zatopliti, a snijeg će na kišu okrenuti i u Gorskom kotaru! Ujutro će s frontom ponovno zahladiti, stoga će kiša u dijelu zemlje okrenuti na snijeg, ali oborine neće dulje potrajati”, prognozira Istramet. I DHMZ već danima najavaljuje promjenu vremena, zimu, niske temperature, vjerar pa i prve pahulje u nizinama.

Portal Sewere Weather za Europu najavljajuje hladni zrak s Arktika, koji će postupno širiti snijeg, kišu i jake vjetrove diljem kontinenta. Prvo ozbiljno pogoršanje vremena očekuje se već u utorak, kada će se kroz zapadnu Europu kretati snažna oluja prema sjeveru. Ovaj sustav donosi jake snježne padaline, osobito u Švedskoj i Finskoj, gdje se prognoziraju intenzivan snijeg i mećave. Potkraj tjedna pozornost se seli na srednju Europu, gdje će snažna oluja zahvatiti Alpe i sjeverni Balkanski poluotok. Očekuju se intenzivne snježne padaline, osobito u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji. Iza Alpa formirat će se jaka sekundarna ciklona, koja je česta u sjevernom Sredozemlju. Ova ciklona će donijeti vrlo niske temperature u sjevernu Italiju, a zatim se kretati prema Jadranskom moru i Balkanu.

Prema toj prognozi, petak će donijeti intenzivan snijeg u Sloveniji i Hrvatskoj, uz mogućnost mećave zbog snažnog vjetra bure.