Hrvatska
Širi se nova prevara preko telefona i mailova. Posebno ciljaju jednu skupinu građana
Europski potrošački centar Hrvatska upozorava potrošače na novu vrstu prevare u kojoj se prevaranti lažno predstavljaju kao predstavnici Mreže Europskih potrošačkih centara (ECC-Net), a na meti su im osobe koje su prethodno već pretrpjele financijske prevare, kojima nude lažna obećanja o povratu izgubljenih sredstava.
Europski potrošački centar Hrvatska ističe da sve svoje usluge, pružanje pomoći i savjeta potrošačima, uvijek pruža besplatno.
Prevaranti kontaktiraju žrtve putem telefona ili e-pošte, tvrdeći da djeluju u ime Mreže Europskih potrošačkih centara. Posebno ciljaju potrošače koji su već pretrpjeli financijsku štetu zbog prevara te ih obavještavaju da su njihova izgubljena financijska sredstva pronađena.
Tvrde da se sredstva nalaze na računu u švicarskoj banci u Londonu te da su spremna za prijenos na račun potrošača. Međutim, prije nego što se sredstva mogu uplatiti, prevaranti traže osobne podatke za “potvrdu identiteta”. Također, upozoravaju da će, ako se podaci ne dostave do 30. prosinca 2024., novac biti doniran dobrotvornim organizacijama u Europi.
Prevaranti iznose izmišljene tvrdnje da su zahvaljujući istragama Mreže Europskih potrošačkih centara, u suradnji s financijskim regulatorima i Europskom središnjom bankom (ESB), otkrili financijsku prevaru. Dodatno, navode suradnju s Interpolom kako bi priča izgledala uvjerljivije.
Europski potrošački centar Hrvatska naglašava da niti jedna od ovih tvrdnji nije točna, a ni Europski potrošački centar Hrvatska ni Mreža Europskih potrošačkih centara ne pružaju usluge povrata izgubljenih financijskih sredstava.
Kako prepoznati prijevaru
Europski potrošački centar Hrvatska upozorava na nekoliko ključnih znakova koji ukazuju na pokušaj prevare, a to su: Lažne pozicije i nazivi (poruke su često potpisane od strane navodnog “Glavnog inspektora Mreže Europskih potrošačkih centara (ECC-Net)”, pozicije koja ne postoji, pogrešan naziv organizacije (ispravan naziv je “Mreža Europskih potrošačkih centara (ECC-Net)”, a ne “Europski centar za prava potrošača”), neovlašteni logotipi (logotip u potpisu poruke nije povezan s Mrežom Europskih potrošačkih centara), sumnjive adrese e-pošte (često sadrže ime koje se ne podudara s onim u sadržaju poruke ili koriste domene koje nisu povezane s Mrežom Europskih potrošačkih centara).
Ako primite poruku koja vam se čini sumnjivom, Europski potrošački centar Hrvatska savjetuje da odmah prekinete komunikaciju i provjerite identitet pošiljatelja, zaštitite osobne podatke odnosno ne dijelite osjetljive informacije, poput bankovnih podataka ili dokumenata, ne plaćate unaprijed (Europski potrošački centar Hrvatska nikada ne naplaćuje svoje usluge) i prijavite pokušaj prevare Samostalnoj službi za informacijsku sigurnost u Ministarstvu unutarnjih poslova ili im se možete obratiti na adresu e-pošte: policija@mup.hr.
Hrvatska
Očekuje li nas bijeli Božić? DHMZ otkrio kakvo nas vrijeme očekuje u zimskim mjesecima
Božić je sve bliže, a ono što mnoge ljude zanima je vremenska prognoza, odnosno možemo li ove godine očekivati bijeli Božić. Iz DHMZ-a su priopćili da nas očekuje još jedna iznadprosječno topla zima.
Unatoč često oprečnim najavama zime koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020.), priopćili su iz DHMZ-a.
U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih.
Što se sezonske količine oborine tiče predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.
Snijeg?
Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica, naveli su iz DHMZ-a.
Hrvatska
Samo osam kandidata donijelo dovoljno potpisa? Odustali Kolakušić, Weiss…
Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, no prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.
Tko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore od stjecanja neovisnosti.
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.
Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP.
Da bi od potencijalnih, postali ‘pravi’ kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.
Neki su birači potpisali za više kandidata
Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. prosinca (petak). Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. prosinca.
Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se doznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.
Nekoliko kandidata odustalo
Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.
Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.
Pokaže li se točnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.
Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović, Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.
Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine.
Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ne uspije li, slijedi drugi krug dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže još kiše i snijega, evo kad slijedi stabilizacija
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem zemlje, duž Jadrana i u područjima uz Jadran ima jutros kiše, pljuskova s grmljavinom, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici. Zimskom dojmu doprinosi i snažna bura, olujna na udare pod Velebitom.
Vjetrovito će na Jadranu biti i u nastavku utorka, lokalno može biti i obilnijih pljuskova s grmljavinom. Snijega će i dalje povremeno biti u Gorskom kotaru i Lici.
Slično i tijekom srijede, kiše i pljuskova bit će duž Jadrana i u područjima uz Jadran, snijeg će povremeno padati u gorju, iako prolazno koja pahulja može zalepršati i na sjeveru zemlje.
U četvrtak postupno razvedravanje, posvuda će biti uglavnom suho, veći dio dana. Bura će slabjeti na moru.
Stabilno i većinom suho bit će i tijekom petka, no prema večeri novo jače naoblačenje s jugozapada.
Za vikend će biti nestabilno, uz kišu i pljuskove duž Jadrana, lokalno obilnije, u gorju malo susnježice i snijega.