ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Misno slavlje na blagdan sv. Nikole i Dan pomoraca u katedrali sv. Stošije
Na blagdan sv. Nikole i Dan pomoraca, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 6. prosinca, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Nadbiskup je potaknuo na molitvu za pomorce, ribare i njihove obitelji, za sve koji žive od mora i putuju, da ih Bog čuva na putovima života. „Svjedočanstvom svoga života već 1700 godina u povijesti Crkve, sv. Nikola govori nam o neprolaznim vrijednostima koje je sv. Nikola duboko živio, a mnoge generacije ih prihvaćaju i smatraju vrijednima življenja“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je dobrota sv. Nikole njega učinila poznatim i sličnim Kristu te ga prepoznajemo kao sveca. „Dobrota koja je zahvatila srce sv. Nikole želi biti dio i našeg života. Dobrota koju je sv. Nikola primio od Boga i darovao je drugima, došla je i do nas“, poručio je mons. Zgrablić.
Da nas dobrota dodirne i da naš život bude plodan, pomaže nam i Riječ Božja na kojoj se nadahnjivao i sv. Nikola, rekao je nadbiskup, razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju. Evanđelist kaže da je Isus od nekuda odlazio. „Isus je u hodu, pokreće se. Prije susreta s dva slijepca, Isus je ozdravio ženu koja je krvarila dugo godina. Dok je išao tim putem, prišao mu je Jair i Isus je uskrsnuo njegovu kćer. Isus odlazi iz tog ambijenta. Ta poruka nam je važna. Ako čujemo da je Isus nešto učinio, to se tiče života“, istaknuo je mons. Zgrablić.
U kontekstu ozdravljene žene koja je krvarila, nadbiskup je rekao da „krvariti znači gubiti život. To je bilo osobito značajno za Židove, jer su oni mislili da se bît života sastoji u krvi. Kad čovjek izgubi krv, onda je mrtav. Žena je krvarila i Isus ju je izliječio. Isus je darovao život, uskrsnuo je i Jairovu kćer. Taj ambijent govori o životu. Božja riječ nas stavlja u odnos života“, naglasio je nadbiskup.
Evanđelist Matej kaže da su za Isusom pošla dva slijepca. „I mi smo slijepci. Često smo slijepi za ono što Bog čini. Slijepi smo za svjetlo bez kojega ne možemo vidjeti. Bog je svjetlo. Prema Knjizi Postanka, svjetlo je prva stvarnost koju je Bog stvorio. Bog daruje sebe, nešto svoga. Bog je poput svjetla. Bez svjetla se jako teško snalazimo u sigurnosti života. Svjetlost nam nije zapreka, prepreka. Kroz svjetlo možemo hodati, svjetlost nam nikad neće smetati da se krećemo u životu. Uronjeni smo u svjetlo“, istaknuo je mons. Zgrablić. Upozorio je pritom da smo često slijepi za vidjeti ono što je Božje.
„Slijepi smo za vidjeti Boga koji nam želi progovoriti tako duboko, a tiče se naše egzistencije, našeg života. Bog nije dodatak, ukras našem životu, neka viša razina, nego se tiče naše bîti, našeg postojanja, našeg življenja i smrti. To je govor o našem krvarenju, gubljenju života ili dobivanju života, uskrsavanju.
Bog je život i darovao nam je život, sebe. Živimo od njegovih milosti. Primamo od Boga toliko milosti, ali one nisu djelotvorne u našem životu, ne čine da budemo novi, da gledamo novim očima, da Bogom budemo oduševljeni i zahvaćeni, da Bog uđe u tmine našeg života“, upozorio je nadbiskup, rekavši da svi trebamo Božje smilovanje, Božje milosrđe.
U duhu opisa Evanđeliste da su Isus i slijepci ušli u kuću, nadbiskup je rekao kako je važno s Isusom ući u kuću, u zajedništvo vjere. „Naš život vapije za Bogom. Vidjeti Boga ne znači samo progledati tjelesnim očima, nego gledati Božjim, Isusovim očima. Na Isusovo pitanje što želimo da nam učini, želimo li i mi progledati? Vjera je mogućnost da Bog može djelovati u našem životu“, poručio je mons. Zgrablić, upozorivši da „vjera nije samo znanje nekih istina, informacija, poznavanje dogmi, koliko god one bile uzvišene“.
„Nego, vjera mijenja naš pogled, put našeg života. Vjera čini da naš život gledamo Božjim očima. Sv. Nikola je tako živio. Sv. Nikola je bio zahvaćen Božjim pogledom i tim očima je gledao na ovaj svijet. Djela u životu sv. Nikole bila su u skladu s Božjim pogledom. Služio je Crkvi, nastojao je svakome pomoći. Budimo i mi bogati onim čime je bio bogat sv. Nikola“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da nitko nije toliko siromašan, da s drugima ne može podijeliti ljubav, mir i prijateljstvo.
Vapaj slijepca, „Isuse, Sine Davidov, smiluj nam se“ treba biti i naš vapaj kojeg izgovaramo, naglasio je nadbiskup, rekavši da je Bog konkretan Bog koji živi među nama, u Isusu Kristu bio je u ovom vremenu, našoj ljudskoj povijesti. „Zamolimo Isusa da nas dodiruje, da učini da progledamo, da pogledamo bližnjega i neprolazne vrijednosti koje je živio sv. Nikola i neće propasti. S ovoga svijeta, sa sobom ćemo ponijeti samo ljubav. Istinski naše je ono čime smo usrećili drugoga, to je neprolazno“, poručio je mons. Zgrablić.
Rekavši da dobrota sv. Nikole privlači jer je on u Bogu i s Bogom, a dobro razumiju svi jezici i ljudi svijeta, nadbiskup je zamolio zagovor sv. Nikole da nam pomogne u činjenju dobrih djela.
Među svećenicima koncelebrantima na misi bio je i don Marko Vujasin, predstojnik Povjerenstva za pastoral pomoraca, ribara i turista Zadarske nadbiskupije na čiju inicijativu je misa koja okuplja pomorce i održana. Na misi su bili članovi Udruge sv. Nikole iz Vrsi, jedne od najaktivnijih pomorskih udruga u Hrvatskoj, pomorci, ribari i njihove obitelji te predstavnici pomorskih ustanova iz Zadarske županije.
Nakon mise, nadbiskup Zgrablić, svećenici i puk uputili su se na gat zadarske rive gdje je mons. Zgrablić predvodio molitvu za pokojne ribare i pomorce. U spomen na njih, don Marko Vujasin u more je bacio vijenac.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ NINA / Predstavljena monografija „Ecclesia Nonensis – O prošlosti Ninske biskupije“
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis – O prošlosti Ninske biskupije” urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru. U zborniku radova donose se studije dvadesetorice povjesničara, arheologa, konzervatora, arhivista, demografa, etnologa i geografa okupljenih oko zajedničkoga cilja – prezentiranja novih podataka o prošlosti Ninske biskupije. Svojim izlaganjima na znanstvenom skupu i radovima objavljenim u zborniku rasvijetlili su teme iz njene bogate crkvene povijesti i predstavili nove znanstvene spoznaje temeljene na izvorima u crkvenim i svjetovnim arhivima u Zadru, Splitu, Zagrebu, Beču, Parizu, Rimu ili Veneciji.
O monografiji su govorili prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, doc. dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru i izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović, pročelnik Teološko – katehetskog odjela na Sveučilištu u Zadru.
– Ninska biskupija se do 1684. godine, kad su Habsburgovci oslobodili Liku od Osmanlija, širila do Karlobaga i Gospića. Zahvaćala je veliki dio Like. Bila je najrasprostranjenija hrvatska biskupija od Srednjeg vijeka do početka 18. stoljeća. Dugo godina se u povijesti govorilo da je Nin bio razrušen, pa su svi iz Nina pobjegli. To nije istina. U Ninu je ostao kanonik Gašpar Morović sa svojom obitelji koji je čuvao, makar i ruševine. Slavio je misu u razrušenoj ninskoj katedrali sv. Anselma. Život je tekao bez obzira na ratne okolnosti, rekao je na predstavljanju dr. Dundović. Podsjetio je da je ninski prostor desetljećima bio zanemaren te se monografijom želi vratiti i intelektualni sjaj ninskoj prošlosti.
Ninska biskupija je, prema nekima, postojala još u apostolskim vremenima, a sigurno je postojala od 9. st. do 1828., kad je prostor njene nadležnosti pripojen Zadarskoj nadbiskupiji. U vrijeme svog najvećeg opsega zahvaćala je veliki dio Ravnih kotara, Bukovicu, Vir, dio Like i Krbavu. Nin je doživio i mletačko uništavanje jer su se Mlečani bojali da bi osvajanjem Nina Osmanlije dobile važnu stratešku točku u središtu Jadrana. Nakon ponovnog mletačkog osvajanja krajem 17. st., u Ninskoj biskupiji obnovio se život, ali demografski i kulturno Nin više nikada nije zadobio nekadašnju funkciju u sustavu hrvatskih urbanih središta.
– Bogata povijest Ninske biskupije u svojoj tisućljetnoj postojanosti ostaje izuzetno vrijedna baština koja zaslužuje našu pažnju i proučavanje, kako bi se u njoj našli bogatstvo mudrosti koje poučava i ohrabruje, izazov za sadašnjost koja potiče i s nadom gleda u budućnost te ljepota koja privlači i oduševljava, rekao je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Fotografije: Ines Grbić (Zadarska nadbiskupija)
ZADAR / ŽUPANIJA
PROVIDUROVA / U četvrtak Ukrajinsko-hrvatska glazbena večer 2024.
Volonterski centar Zadar i ove godine organizira Ukrajinsko-hrvatsku glazbenu večer, koja će se ove godine održati 12. prosinca u 20.30 sati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače na adresi Trg Petra Zoranića 1 Zadar.
Manifestacija je pokrenuta 2022. godine na inicijativu sudionika grupe psihosocijalne podrške, koju je tada Volonterski centar Zadar organizirao za izbjeglice iz Ukrajine. Ove godine očekuje vas bogat program koji uključuje suvremenu i tradicijsku glazbu, plesne točke, ali i recitacije. U programu će sudjelovati ukrajinske i hrvatske mlade nade iz glazbenih škola iz Zadra, kao i članovi različitih ansambla i zborova iz Hrvatske i Ukrajine. Ovim događajem želimo ojačati povezanost između hrvatske i ukrajinske kulture s ciljem integracije raseljenih osoba iz Ukrajine u naše društvo.
Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na ovom posebnom događaju koji slavi bogatstvo i ljepotu dviju kultura kroz glazbu, ples i druženje. Dođite i uživajte u večeri ispunjenoj ukrajinskim i hrvatskim melodijama i zajedništvom koje stvara glazba!
Navedena aktivnost odvija se u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“, koji Udruga “MI” – Split provodi uz financijsku podršku UNHCR-a Hrvatska. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica i azilanata na lokalnoj razini sukladno važećim politikama i zakonodavnom okviru.
ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE / Objavljeni privremeni rezultati natječaja za dodjelu stipendija. Donosimo popis…
Sa Sveučilišta u Zadru objavljeni su privremeni rezultati natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Privremeni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Privremeni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima