„Vrijeme je darivanja” –  izraz koji označava upravo sadašnji period godine kad se slavi ljubav, pažnja i zajedništvo. Vrijeme je to kada se razmjenjuju pokloni, male sitnice, koji pokazuju našu zahvalnost i pažnju prema onima koje volimo.

Stoga nije ni čudno da baš u ovo Božićno vrijeme pomno biramo darove koje ćemo udijeliti svojim najmilijima.

Manifestacija Đir po gradu predstavlja vam dvije umjetnice čiji radovi mogu postati upravo vaši pokloni. Upoznajte dvije Zadranke, Zvonimiru i Anu!

Zvonimira Karavida, akademska kiparica iz Zadra, poznata je po jedinstvenim radovima izrađenim tehnikom staklene fuzije, a najpoznatija je po svojim staklenim periskama s kojima je ostvarila više izložbi. Njene skulpture, inspirirane morem, svjetlom i prirodom, često minimalističke i prozračne, odišu bezvremenskom elegancijom. Staklo, krhko, a istovremeno snažno, odabire kao medij kroz koji prenosi emocije i priče, stvarajući djela koja istovremeno reflektiraju i univerzalno i osobno.

Ovih blagdana Zvonimira predstavlja novu kolekciju unikatnih ukrasa inspiriranih tradicijom i nostalgičnim motivima prošlih vremena. Kolekcija uključuje staklene konjiće, borove i pahuljice – svaki komad ručno izrađen s pažnjom na detalje i jedinstvenu teksturu. Posebno se izdvaja set „Nostalgija”, koji vraća toplinu djetinjstva kroz oblike koji podsjećaju na blagdanske dane provedene s bakama i djedovima.

Radovi Zvonimire Karavida, osim što ukrašavaju domove, idealan su odabir za poklon koji nosi priču i emociju. Njena nova kolekcija dostupna je i putem webshop-a. Više informacija pronađite na službenim društvenim mrežama https://www.instagram.com/zvonimirakaravida/ ili na stranici zvonimirakaravida.com.

Ana Kolega rođena je 1975. godine u Zadru gdje završava Srednju kemijsku školu. Godine 1997. diplomirala je Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, smjer tekstilni dizajn, a 2002. diplomirala je na ALU u Zagrebu u klasi prof. Ante Rašića.

Do sada je imala petnaestak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a sudjeluje i na brojnim prestižnim skupnim izložbama i kolonijama u domovini i inozemstvu. Pored slikarstva bavi se i pisanjem, ilustracijom,  glazbom te kazalištem, a radila je  i kao voditeljica likovnih radionica za djecu i odrasle. Članica je vokalno instrumentalne skupine Ezerki i 7/8 u Zagrebu te Teatra Verdi u Zadru. Ono što je specifično za Anu jeste činjenica što je stvorila zavidan slikarski opus u kojem granice slikarstva uspješno pomiče korištenjem suvremenih medija.

Iako Ana stvara i monokromna platna, ovu umjetnicu najčešće prepoznajemo po vedrini i paleti žarkih boja pa su njezina platna, kao uostalom i ilustracije, obojena, raspjevana i rasplesana. U Aninom se radu uz sliku često pojavljuje i tekst, a likovi koje prikazuje uvijek su u pokretu i zanosu vlastite atmosfere, preuzete iz našeg Zadra. U njezinim radovima stoga često pronalazimo vizure grada, plaže, brodove, dalmatinske ulice, ljetne boje i ljetne ljubavne avanture istkane iz Aninih osobnih životnih priča i dnevničkih zapisa.

U njezinoj malenoj galeriji, tik do Četiri kantuna, možete pronaći brojne sitnice oslikane njezinim vedrim stilom koje mogu biti idealan poklon s porukom za nekoga koga istinski volite

Popularni gastronomski vodič Taste Atlas jučer je objavio godišnji popis najboljih svjetskih kuhinja. Najbolje ocijenjene svjetske kuhinje poredane su prema prosječnim ocjenama najbolje ocijenjenih jela i prehrambenih proizvoda svake zemlje.

Na prvom mjestu Atlasa okusa ove je godine Grčka, dok je na drugom Italija. Treće mjesto zauzela je meksička kuhinja, a slijede španjolska i portugalska kuhinja. Najlošije su ocijenjene kuhinje iz Albanije, Bolivije, Nigerije, Laosa i Nikaragve, prenosi nova.rs.

Kada su pitanje zemlje u regiji, Srbija je pobjednik i zauzima 15. mjesto, Hrvatska je na 17. mjestu, Slovenija na 56. mjestu, Bosna i Hercegovina na 68. mjestu, a Crna Gora na 83. mjestu.

Najbolja ocijenjena hrvatska jela su slavonski kulen, zagorski mlinci, paška janjetina, gradele i fuži. Najbolja jela u Srbiji su pazarske mantije, leskovački ajvar, ariljska malina, komplet lepinja i leskovački roštilj. U Sloveniji su to štajersko prekmursko bučno ulje, prekmurska gibanica, krofne, krempita, i gobova juha, dok su u Crnoj Gori na vrhu liste: njeguški pršut i sir, pljevaski sir, priganice i ražnjići.

Google je u utorak objavio popis najtraženijih pojmova u Hrvatskoj u 2024. godini. Očekivano, najviše su se pretraživali pojmovi vezani uz nogomet.

Uz nogometaše, Hrvate su zanimale informacije i o Olimpijskim igrama i Donni Vekić, a 2024. obilježio je i Baby Lasagna pa se i on našao na ljestvici najpretraživanijih pojmova. Ovu godinu obilježili su i brojni izbori, a jedno od najpretraživanijih pitanja u Hrvatskoj bilo je: Kako glasati na izborima?

Svake godine Google objavi i najčešće pretraživane recepte, a ove godine na vrh ljestvice zasjela je – francuska salata.

Francuska salata

Ovo jelo ima bogatu povijest, a iako se često povezuje s francuskom kuhinjom, zapravo potječe – iz Rusije. U nekim dijelovima svijeta zbog toga se naziva i ruskom salatom. Kako god je zvali, francuska salata jedno je od najpopularnijih jela koje se priprema u različitim svečanim prigodama širom svijeta.

Francuska salata nezaobilazan je dio blagdanskog stola tijekom Božića i Nove godine i kod nas. Zbog svoje jednostavnosti i mogućnosti prilagodbe raznim dodacima, ovo je jelo omiljeno među različitim generacijama.

Recept za francusku salatu osmislio je belgijski kuhar Lucien Olivier u Moskvi sredinom 19. stoljeća. Njegova francuska salata bila je luksuzno jelo koje se sastojalo od delikatesa poput kavijara, rakova, jastoga, kapara i skupih preljeva. S vremenom se recept prilagodio dostupnijim sastojcima, a jelo se proširilo po Europi.

Današnji recepti za francusku salatu obično uključuju:

• Krumpir – narezan na sitne kockice i kuhan,
• Mrkvu – narezanu na kockice i kuhanu,
• Grašak – najčešće konzerviran ili kuhan,
• Kisele krastavce – sitno sjeckane,
• Majonezu – osnovni preljev koji povezuje sve sastojke,
• Jaja – kuhana i narezana,
• Senf i začine – za dodatnu aromu.

Ovisno o regiji ili osobnim preferencijama, mogu se dodati i drugi sastojci. Tako negdje dodaju kuhano meso, šunku ili piletinu, a vode se i vrlo živahne rasprave treba li u francusku dodati – jabuke.

Svi sastojci se skuhaju, narežu na sitne komade i pomiješaju s majonezom i začinima. Salata se ohladi i poslužuje se kao hladno predjelo ili prilog uz glavno jelo.

Najbolji recept za francusku salatu

Sastojci

• 450 g zamrznute mješavine graška i mrkve,
• 300 g krumpira,
• 200 g kiselih krastavaca,
• sol

Sastojci za nadjev

• 360 g majoneze,
• ¼ jabuke granny smith,
• 2 žlice kiselog vrhnja,
• 1 žličica senfa,
• crni papar,
• sol

Priprema

1. Zamrznutu mješavinu povrća stavite u kipuću posoljenu vodu te kuhajte otprilike 10 – 15 minuta dok grašak i mrkva ne budu kuhani. Istovremeno u drugu posudu s posoljenom hladnom vodom stavite krumpir u kori da se kuha dok dovoljno ne omekša.

2. Grašak i mrkvu ocijedite i ohladite, a krumpiru, nakon što se ohladi, ogulite koru i nasjeckajte ga na jednake komadiće. Zatim nasjeckajte kiselu jabuku koja će salati dati svježinu i dodajte ju u posudu s nasjeckanim povrćem.

3. Majonezu pomiješajte sa senfom, vrhnjem, soli i paprom i dodajte u mješavinu povrća.

4. Dodajte krastavce i sve zajedno lagano promiješajte.

Posluživanje

Salatu ohladite i poslužite kao prilog uz hladne nareske ili kuhanu šunku.