Connect with us

Hrvatska

Počinje drugo polugodište: Škole zaključane, ulazak samo uz pregled i najavu

Objavljeno

-

foto: OŠ Petar Preradović

Drugo polugodište u školama počinje u utorak uz novi Protokol o kontroli ulaska i izlaska koji je donijelo Ministarstvo obrazovanja nakon tragičnog napada u Osnovnoj školi u Prečkom, a kojim se, uz ostalo, određuje da se škole zaključavaju i da se u njih može ulaziti samo uz najavu.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs poručio je, uoči početka drugog polugodišta, da se djeca po povratku u školske klupe mogu osjećati sigurno te da će se od danas u svim školama zaključavati ulazna vrata.

Osim toga, podsjetio je da je Ministarstvo obrazovanja uputilo u javno savjetovanje izmjene dvaju pravilnika kojima se u osnovne i srednje škole uvodi novo radno mjesto – operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu.

Dopunama Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi i istog pravilnika u srednjoškolskoj ustanovi propisuje se, između ostalog, da škola zapošljava operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu u punome radnom vremenu ako škola obavlja djelatnost na jednoj lokaciji i u jednoj smjeni odnosno dva djelatnika ako škola radi u dvije ili tri smjene.

Ta će osoba, kako se propisuje, štititi osobe i imovinu od protupravnog ponašanja (otključavanje i zaključavanje škole, obilazak svih prostorija, pregled ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, rasvjete, provjera identiteta osoba). Također, obavljat će poslove zaštite od požara i eksplozija te poslove civilne zaštite i upravljanja krizama, kao i poslove zaštite podataka i informacija.

Zagrebačka vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem odlučila je odmah u sve školske ustanove postaviti i zaštitare.

“Svi su sigurnosni protokoli su uvaženi, zaštitari su raspoređeni na svih 142 objekta, a vrata će se zaključavati po dogovoru”, kazao je u ponedjeljak zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.

Istaknuo je da zaštitari neće utjecati na stvaranje gužvi prilikom ulaska učenika u škole. “Zaštitar stoji po strani, nadzire i kontrolira, ali će propusnost biti ista”, rekao je.

Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz školskih ustanova

Ministarstvo je donijelo Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz školskih ustanova – u osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima kako bi se osigurala veća sigurnost, zaštitilo učenike i sve radnike te spriječilo moguće situacije povećanog rizika, a moraju ga se pridržavati svi učenici, radnici, roditelji i drugi vanjski posjetitelji škole.

Po Protokolu, ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika na ulazu u školu tijekom radnog vremena škole. Dežurni radnik će ravnatelju prijaviti eventualno nedolično ponašanje, odnosno policiji kada se ugrožava sigurnost osoba u školi.

Vanjski posjetitelji moći će ulaziti u škole samo u dogovorenom terminu i uz prethodnu najavu, na ulazu će ih dočekati djelatnik škole i po završetku termina ispratiti do izlaza.

Zaduženi djelatnik moći će na ulazu sigurnosno pregledati odjeću, ruksak i druge predmete učenika kao i drugih osoba koje ulaze u školu, što mogu napraviti i nastavnici tijekom nastave. Protokol dopušta oduzimanje učenicima predmeta koji mogu nanositi ozljede.

Škole će osnovati školske sigurnosne skupine u koje će ući ravnatelji, pedagozi, psiholozi, učitelji, nastavnici i drugi radnici te roditelji. Tim će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje, a škole će najmanje dva puta godišnje vježbati kriznu evakuaciju.

Škola s osnivačem može osigurati i druge sigurnosne mjere poput angažiranje zaštitara, postavljanje videonadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa.

Škole obavezne surađivati s lokalnom zajednicom, drugo polugodište traje do 13. lipnja

Školske ustanove obvezne su surađivati s lokalnom zajednicom na dodatnom osiguranju školskog okruženja.

Škole za 90 dana trebaju izraditi procjenu postojećeg stanja i analizu rizika, a na temelju njih svoj plan sigurnosti najkasnije do kraja nastavne godine 2024./2025.

Drugo polugodište traje do 13. lipnja, odnosno do 23. svibnja za maturante, koji će ispite Državne mature polagati od 2. do 26. lipnja.

Učenici će od 24. do 28. veljače imati drugi dio zimskog odmora, a na proljetnom odmoru bit će od 17. do 21. travnja.

 

Hrvatska

Ryanair srezao cijene: Letovi iz Zadra, Zagreba i Dubrovnika od 14.99 eura

Objavljeno

-

By

Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura. Nova godina donosi nove Ryanair popuste. Ovaj popularni europski niskobudžetni avioprijevoznik poznat je po povoljnim cijenama karata i kratkotrajnim akcijama na koje treba brzo reagirati, piše Dubrovačkidnevnik.

Letovi iz Hrvatske dostupni su s aerodroma u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, a ponuda letova iz glavnog grada zemlje je najbogatija. Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura.

Let prema Sofiji dostupan je od 19.35 eura, a prema Malagi od 21.99 eura. U okviru iste akcije iz Zagreba su dostupni i letovi prema Lanzaroteu po cijeni od 24.99 eura, Malmöu od 34.58 eura, Oslu od 37.97 eura te Palermu od 73.99 eura.

Ponuda letova iz Zadra nešto je skromnija – iz ovog grada se može letjeti u Poznan po cijeni od 28.08 eura te u Eindhoven po cijeni od 36.09 eura. Iz Dubrovnika su dostupni letovi za Bruxelles od 14.99 eura, Dublin od 19.99 eura, Poznan od 30.39 eura i Bari od 30.94 eura.

Karte je potrebno rezervirati do 9. siječnja 2025., a za putovanja između 8. siječnja 2025. i 31. ožujka 2025.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Crna prognoza: Očekuje se da će cijene ove godine duplo rasti od plaća

Objavljeno

-

By

Građani eurozone očekuju da će cijene i ove jeseni rasti više nego dvostruko snažnije nego plaće u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke (ECB). Ove jeseni godišnja stopa inflacije iznosit će 2,6 posto, procijenili su potrošači u ECB-ovoj anketi provedenoj u studenom, naznačivši da očekuju nešto brži rast cijena nego što su bili prognozirali u listopadu.

Do jeseni 2028. godine iznosit će po njihovim prognozama 2,4 posto. Samo mjesec dana ranije bili su procijenili da će iznositi 2,1 posto. To bi značilo da ECB po njihovim procjenama ni za tri godine neće dosegnuti ciljanu stopu inflacije od dva posto. Njihove procjene za jesen 2028. predviđaju isti rast cijena kao i u prošlogodišnjem prosincu. Europski statistički ured preliminarno je izračunao da je stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 2,4 posto.

U 2024. cijene su po procjenama građana porasle za 3,4 posto, pokazala je ECB-ova anketa, objavljena u utorak.

Nominalne plaće trebale bi po njima ove jeseni porasti za 1,1 posto. Još u rujnu bili su prognozirali da će do početka jeseni 2025. porasti za 1,3 posto. Nominalna potrošnja trebala bi ove jeseni po njihovim novim procjenama porasti za 3,5 posto, neznatno snažnije no što su bili prognozirali u listopadu.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi se pak u istom razdoblju smanjiti za 1,3 posto, nešto snažnije no što su građani do sada očekivali. Stopa nezaposlenosti trenutno po njihovoj procjeni iznosi 10,1 posto, pokazuje istraživanje provedeno u studenom, a do studenog 2025. godine trebala bi porasti na 10,6 posto.

U ECB-ovoj anketi sudjeluje oko 19 tisuća građana iz 11 zemalja eurozone, uključujući Belgiju, Njemačku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Nizozemsku, Irsku, Grčku, Austriju, Portugal i Finsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Preminuo je Stipica Kalogjera, nezaobilazna osobnost hrvatske festivalske scene

Objavljeno

-

By

Stjepan “Stipica” Kalogjera (Beograd, 24. svibnja 1934. – Zagreb, 3. siječnja 2025.), hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent, dugogodišnji član HDS-a, preminuo je prije nekoliko dana, a zauvijek će ostati urezan u povijest glazbene umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za glazbom.

Stipica Kalogjera već je od malih nogu pokazivao izniman talent za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi svoje obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. Unatoč tome zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.

Njegova profesionalna glazbena karijera započela je 1958. godine kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a 1991.– 1993. glazbeni producent.

Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu Vino i gitare, Ti si moja obala, Dobra večer, uzorita, Sviraj mi, gitaro, Margarita, Vjeruj mi, Krovovi, Ti, koju ne poznam, Poslije kiše dolazi sunce, Bit ćeš uvijek moja, Adrese moje mladosti, Ča je bilo tega više ni, Ponoćno sunce i Tvojih pola sata.

Tijekom svoje bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album Tihi obrt, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010. dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.

Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.

Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).

Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica uspoređuje s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima. Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu, koja će nastaviti inspirirati generacije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu