Magazin
Kako zaustaviti preskakanje srca?
Palpitacije ili preskakanje srca često uznemiruju i plaše mnoge ljude, no rijetko predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Taj osjećaj da vaše srce preskače, treperi ili snažno udara u prsima može biti neugodno iskustvo koje izaziva zabrinutost. Ipak, važno je znati da je u većini slučajeva riječ o bezopasnoj pojavi koja se može kontrolirati i zaustaviti uz odgovarajuće tehnike i promjene životnih navika. U ovom članku detaljno ćemo istražiti uzroke, simptome, preventivne mjere i učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca. Razumijevanje srčanog ritma i preskakanja otkucaja
Srce je nevjerojatan organ koji svakodnevno obavlja impresivan posao. Pumpa preko 7,5 milijuna litara krvi dnevno, otkucavajući više od 100.000 puta. Normalan broj otkucaja srca kod zdravih odraslih osoba kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti, dok je kod novorođenčadi i male djece taj broj veći, između 100 i 180 otkucaja u minuti.
Kada govorimo o preskakanju srca, važno je napomenuti da mnogi ljudi ovu pojavu opisuju na različite načine – kao treperenje, jako lupanje, kratkotrajni zastoj u otkucajima ili neuobičajeno brzo kucanje. Medicinski gledano, riječ je o poremećaju ritma koji se stručno naziva aritmija, iako nisu sve palpitacije nužno znak aritmije.
Što uzrokuje preskakanje srca?
Razumijevanje uzroka preskakanja srca ključno je za učinkovito zaustavljanje ove pojave. Zanimljivo je da u značajnom broju slučajeva liječnici ne mogu identificirati specifičan uzrok palpitacija, no postoji nekoliko dobro poznatih faktora koji mogu doprinijeti njihovoj pojavi.
Jedno od najčešćih objašnjenja leži u psihološkim faktorima. Istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of Psychosomatic Research” pokazalo je da je kod više od 30% pacijenata koji se žale na palpitacije, tjeskoba glavni uzročnik. Stres, anksioznost i panični napadaji mogu pokrenuti burnu fiziološku reakciju u tijelu koja uključuje i promjene u srčanom ritmu. Konzumacija stimulansa također igra veliku ulogu. Kofein, nikotin i alkohol poznati su okidači za palpitacije. Čak i umjerene količine kave ili energetskih napitaka mogu kod osjetljivih osoba izazvati preskakanje srca, posebno ako se konzumiraju na prazan želudac ili u stanju dehidracije.
Hormonalne promjene predstavljaju još jedan važan faktor, posebno kod žena. Fluktuacije hormona tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze često su povezane s povećanom učestalošću palpitacija. Slično tome, poremećaji u radu štitnjače, posebno hipertireoza, mogu rezultirati ubrzanim i nepravilnim otkucajima srca.
Fizička aktivnost, iako generalno korisna za srčano zdravlje, može privremeno izazvati palpitacije. Ovo je posebno izraženo kod intenzivnog vježbanja ili ako se s vježbanjem započne nakon dugog perioda neaktivnosti. Također, neki lijekovi, uključujući one za astmu, visoki krvni tlak ili lijekovi za prehladu koji sadrže dekongestive, mogu uzrokovati preskakanje srca kao nuspojavu.
Povezanost psihe i srčanih palpitacija
Veza između našeg mentalnog stanja i rada srca je fascinantna i složena. Kada osjećamo tjeskobu ili smo pod stresom, naše tijelo aktivira tzv. “fight-or-flight” (borba ili bijeg) odgovor, koji priprema organizam za suočavanje s opasnošću. Ovaj evolucijski mehanizam uključuje otpuštanje adrenalina i drugih hormona stresa koji povećavaju brzinu otkucaja srca i mogu uzrokovati palpitacije.
Kada se suočavamo sa stresom ili tjeskobom, aktivira se naš autonomni živčani sustav, posebno njegov simpatički dio. Ovo uzrokuje niz fizioloških promjena, uključujući povećanu frekvenciju rada srca, povišeni krvni tlak i ubrzano disanje. Kod osoba sklonih anksioznosti, ove tjelesne senzacije mogu se pogrešno interpretirati kao znak ozbiljnog zdravstvenog problema, što dodatno pojačava tjeskobu i stvara začarani krug.
Istraživanja pokazuju da kronični stres i neliječeni anksiozni poremećaji mogu imati dugoročne negativne posljedice na kardiovaskularno zdravlje. Osobe koje dugo žive pod stresom imaju veći rizik od razvoja hipertenzije, aritmija i drugih srčanih problema. Stoga je upravljanje stresom ključna komponenta u prevenciji i zaustavljanju preskakanja srca.
Kada potražiti medicinsku pomoć?
Iako su palpitacije često bezopasne, postoje situacije kada je potrebno potražiti stručnu medicinsku pomoć. Ako se preskakanje srca javlja često, traje duže vrijeme, postupno se pogoršava ili je praćeno drugim zabrinjavajućim simptomima, važno je konzultirati liječnika.
Posebno je važno zatražiti hitnu medicinsku pomoć ako se palpitacije pojave zajedno s:
nelagodom ili boli u prsima
nesvjesticom ili osjećajem da ćete se onesvijestiti
ozbiljnim nedostatkom zraka
prekomjernim znojenjem
jakom vrtoglavicom
Osobe s poviješću srčanih bolesti trebale bi biti posebno oprezne i redovito se konzultirati sa svojim kardiologom o svim promjenama u srčanom ritmu koje primijete.
Učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca
Kada osjetite da vaše srce preskače ili neuobičajeno lupa, postoji nekoliko provjerenih tehnika koje možete primijeniti za smirivanje srčanog ritma. Ove metode posebno su učinkovite za palpitacije povezane s tjeskobom i stresom, ali mogu pomoći i kod drugih uzroka.
Tehnike disanja
Kontrolirano disanje jedna je od najmoćnijih metoda za smirivanje ubrzanog rada srca. Kada osjetite palpitacije, pokušajte primijeniti tehniku dubokog trbušnog disanja. Polako udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah brojeći do dva, zatim lagano izdahnite kroz usta brojeći do šest. Ponovite ovaj obrazac disanja 10-15 puta ili dok ne osjetite smirivanje srčanog ritma.
Dijafragmatsko ili trbušno disanje, gdje se fokusirate na širenje trbuha umjesto podizanje prsa tijekom udisaja, pokazalo se posebno učinkovitim za aktiviranje parasimpatičkog živčanog sustava koji potiče opuštanje i usporavanje srčanog ritma.
Vagalni manevri
Vagalni manevri su tehnike koje stimuliraju vagusni živac, ključnu komponentu parasimpatičkog živčanog sustava koja pomaže u regulaciji srčanog ritma. Jedan od najčešće korištenih vagalnih manevara je tzv. Valsalva manevar, koji uključuje pokušaj izdisaja sa zatvorenim ustima i nosom, stvarajući pritisak u prsima.
Drugi jednostavan vagalni manevar uključuje uranjanje lica u hladnu vodu na nekoliko sekundi, što može trenutno usporiti otkucaje srca. Ove tehnike najbolje je prvo isprobati pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka koji vam može pokazati kako ih pravilno izvoditi.
Hidratacija i prehrambene intervencije
Dehidracija može pogoršati palpitacije, stoga je održavanje odgovarajuće hidratacije ključno za prevenciju i zaustavljanje preskakanja srca. Kada osjetite palpitacije, popijte čašu vode – polako, u malim gutljajima. Izbjegavajte pića koja sadrže kofein ili alkohol, jer oni mogu dodatno stimulirati srce.
Neki prehrambeni elementi također mogu pomoći u stabilizaciji srčanog ritma. Hrana bogata magnezijem, poput tamnog lisnatog povrća, orašastih plodova i sjemenki, može pomoći u održavanju zdravog srčanog ritma. Također, namirnice bogate kalijem, kao što su banane, avokado i krumpir, mogu biti korisne jer kalij igra važnu ulogu u električnoj aktivnosti srca.
Tehnike opuštanja i meditacija
Redovita praksa tehnika opuštanja može značajno smanjiti učestalost palpitacija povezanih sa stresom. Progresivna mišićna relaksacija, gdje postupno napinjete i opuštate različite skupine mišića, može pomoći u smanjenju ukupne napetosti u tijelu.
Promjene životnog stila za dugoročnu prevenciju
Dok su gore navedene tehnike korisne za trenutno zaustavljanje palpitacija kada se one pojave, dugoročna prevencija zahtijeva određene promjene životnog stila. Evo nekoliko ključnih strategija koje mogu pomoći u smanjenju učestalosti preskakanja srca:
Ograničite unos stimulansa: Smanjite ili potpuno eliminirajte kofein, nikotin i alkohol iz svoje prehrane. Ako ne možete potpuno odustati od kave, ograničite konzumaciju na jednu šalicu dnevno, preferabilno uz obrok.
Redovita tjelesna aktivnost: Umjerena, redovita tjelesna aktivnost poput hodanja, plivanja ili joge može ojačati srce i smanjiti stres. Međutim, izbjegavajte pretjerano intenzivne vježbe ako primijetite da one pogoršavaju vaše palpitacije.
Zdrava i uravnotežena prehrana: Prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, a siromašna prerađenom hranom i dodanim šećerima, može poboljšati opće zdravlje srca i smanjiti rizik od palpitacija.
Redoviti obrasci spavanja: Nedostatak sna može povećati razinu stresa i pogoršati palpitacije. Cilj bi trebao biti 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći.
Tehnike upravljanja stresom: Uključite redovite aktivnosti za smanjenje stresa u svoju svakodnevicu, poput meditacije, joge, tai chi-ja ili jednostavno provođenja vremena u prirodi.
Medicinski tretmani za recidivirajuće palpitacije
Ako se preskakanje srca nastavlja unatoč promjenama životnog stila i primjeni tehnika opuštanja, možda će biti potreban medicinski tretman. Liječnik će najprije provesti detaljnu dijagnostičku obradu koja može uključivati EKG, Holter monitoring (24-satno ili duže praćenje srčanog ritma), ehokardiografiju ili druge pretrage.
Ovisno o uzroku palpitacija, liječenje može uključivati:
Lijekove: Beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala ili antiaritmici mogu se propisati za kontrolu abnormalnog srčanog ritma, ovisno o specifičnom tipu aritmije.
Kateterska ablacija: Minimalno invazivni postupak kojim se uklanjaju ili izoliraju dijelovi srčanog tkiva koji uzrokuju abnormalne električne signale.
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Za palpitacije povezane s anksioznošću, KBT može biti vrlo učinkovita u promjeni obrazaca razmišljanja i ponašanja koji doprinose tjeskobi.
Psihoterapija i lijekovi za anksioznost: Kod osoba s dijagnosticiranim anksioznim poremećajima, kombinacija psihoterapije i lijekova često daje najbolje rezultate u smanjenju učestalosti palpitacija povezanih s tjeskobom. Preskakanje srca može biti uznemirujuće iskustvo, ali u većini slučajeva nije razlog za ozbiljnu zabrinutost. Razumijevanje uzroka palpitacija i učenje učinkovitih tehnika za njihovo zaustavljanje može vam pomoći da se nosite s ovim stanjem i smanjite njegov utjecaj na kvalitetu života.
Ključ je u holističkom pristupu koji kombinira tehnike trenutnog zaustavljanja palpitacija kada se one pojave, s dugoročnim promjenama životnog stila koje smanjuju njihovu učestalost. Od tehnika disanja i vagalnih manevara do upravljanja stresom i redovite tjelesne aktivnosti, postoji mnogo alata na raspolaganju za kontrolu preskakanja srca.
Ipak, važno je naglasiti da bi osobe koje doživljavaju česte ili teške palpitacije, posebno one praćene drugim simptomima, trebale potražiti medicinsku pomoć. Samo stručnjak može razlikovati bezopasne palpitacije od onih koje mogu ukazivati na ozbiljniji srčani problem i preporučiti odgovarajući tretman.
Uz pravi pristup i podršku, većina ljudi može naučiti uspješno upravljati i zaustaviti preskakanje srca, omogućavajući im da vode zdrav i aktivan život bez nepotrebne zabrinutosti zbog ove uobičajene pojave.
Početak dana s probavnim problemima poput nadutosti može biti frustrirajući i neugodan, a također može negativno utjecati na samopouzdanje. Dobra vijest je da postoje načini kako izbjeći ove probleme.
Stručnjak za akupunkturu dr. Kenny Mittelstadt i dijetetičarka dr. Dana Ellis Hunnes ističu da određeni izbori za doručak mogu dovesti do nadutosti ometajući prirodnu ravnotežu crijeva i usporavajući probavu. Biti svjestan ovih pogrešaka i zamijeniti ih zdravijim navikama može pomoći u smanjenju nadutosti, održavanju energije i vraćanju povjerenja u vlastito tijelo.
Brzo jedenje
Ubrzan životni tempo često nas prisiljava da jedemo u žurbi, osobito u jutarnjim satima. Međutim, prema dr. Mittelstadtu, jedenje u stresu ili žurbi može oslabiti “odmorni i probavni” živčani sustav, što usporava proizvodnju probavnih enzima.
“Ovo smanjenje probavne učinkovitosti može ostaviti nedovoljno probavljenu hranu u probavnom traktu, što vodi do fermentacije, nadutosti i nelagode”, upozorava za SheFinds. Preporučuje da, kako bismo poboljšali probavu, sjednemo u mirno okruženje, temeljito žvačemo i uživamo u hrani, jer će to pretvoriti obrok u iscjeljujuću praksu.
Pijenje kave na prazan želudac
Ako ste u žurbi i preskočite doručak, možda ćete posegnuti za kavom kao jutarnjim “pogonom”. No, prema dr. Mittelstadtu, ovo je loš izbor za probavu.
“Kava je prirodni stimulans. Pijenje kave na prazan želudac može stimulirati i iritirati probavni sustav, posebno kada nema hrane na koju bi želučana kiselina i drugi probavni sokovi mogli djelovati”, rekao je. Ovo može uzrokovati poremećaj u mikrobiomu, što dovodi do upale i nadutosti. On preporučuje da, umjesto toga, pojedemo uravnotežen obrok ili užinu sa zdravim mastima i proteinima prije nego što popijemo kavu, što će zaštititi sluznicu želuca i održati zdravlje crijeva.
Nedovoljna hidracija
Nedovoljna količina tekućine, osobito vode, može pridonijeti jutarnjoj nadutosti. Tijekom noći tijelo prolazi kroz razdoblje odmora i popravka, tijekom kojeg nastavlja obavljati važne funkcije poput probave i uklanjanja otpada, ističe dr. Hunnes. Bez dovoljnog unosa tekućine, tijelo može imati problema s pravilnom probavom hrane i premještanjem otpada kroz probavni sustav, što dovodi do osjećaja nadutosti i nelagode nakon buđenja.
Svako dijete ima jedinstvene osobine koje oblikuju njegov rast, razvoj i ponašanje. Dok su neki mališani društveni i uživaju u interakciji s drugima, introvertirana djeca preferiraju mirniji pristup i obnavljaju energiju kroz vrijeme koje provode sami.
Odgajanje introvertiranog djeteta može zahtijevati specifične strategije jer njihova priroda često podrazumijeva drugačiji način nošenja s emocijama i socijalnim situacijama. U nastavku su neki od ključnih znakova koji mogu pomoći u prepoznavanju introvertiranog ponašanja kod djece.
Tantrumi i uzrujanost nakon napornog dana
Jedan od znakova da je dijete introvert jest ako nakon napornog dana postane uzrujano ili ima tantrume. Dan proveden u obavljanju raznih aktivnosti, na zabavi ili u školi može biti vrlo iscrpljujući za introvertirano dijete. Istraživanje koje je proveo The Child Mind Institute pokazuje da djeca koja su preopterećena stimulacijama, poput zvukova i svjetala, mogu osjetiti previše informacija, što rezultira tantrumima, piše YourTango.
Preferiranje solo igre
Introvertirana djeca često više uživaju u igri sama nego u igri s drugom djecom. Umjesto da se igraju u velikim grupama, introverti biraju samostalnu igru koja im omogućava da koriste svoju maštu i koncentriraju se na vlastite misli. Istraživanje s University of Minnesota pokazuje da takvo ponašanje nije razlog za zabrinutost, već je to prirodan dio introvertirane osobnosti koji može biti koristan za njihov razvoj.
Oklijevanje pri isprobavanju novih stvari
Introvertirana djeca često su oprezna kada treba isprobati nove stvari, jer nova iskustva obično uključuju i nove ljude i nepoznate situacije. Takva djeca obično doživljavaju pojačanu anksioznost i preopterećenje zbog svoje sklonosti mirnim, poznatim okruženjima. Prema studiji iz 2020. godine, introvertirana djeca često prvo promatraju nove situacije i tek tada počinju sudjelovati kad se osjećaju spremnima, što je prirodan odgovor na promjene u okruženju.
Poteškoće u izražavanju emocija
Introverti su skloni interno obrađivati svoje emocije, zbog čega im može biti teško razgovarati o njima s drugima, čak i s roditeljima. Stručnjaci savjetuju da roditelji ne forsiraju razgovor o emocijama, već da djetetu daju vremena da procesuira svoja osjećanja i priđe im kad bude spremno. Iako introvertirana djeca mogu imati poteškoća u izražavanju, važno je pokazati im da ste uvijek tu za njih i da im pružate ljubav i podršku kada god to zatrebaju.
Iako kavopijama sasvim sigurno ne treba još jedan razlog da nastave konzumirati svoj omiljeni napitak, novo istraživanje pokazuje da je kava korisna za zdravlje crijeva, piše Food&Wine.
Kava je poznata po svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, ali ima i druge zdravstvene dobrobiti. Zapravo, tisuće kemijskih spojeva nalazi se u svakoj šalici, što pomaže u poboljšanju mentalne budnosti, smanjuje upalne procese, dobra je za zdravlje srca, pa čak i ublažava bolove nakon vježbanja. Nedavna studija, objavljena u časopisu Nature Microbiology, otkriva novu dobrobit kave – podržava rast korisnih crijevnih bakterija.
Što su istraživači otkrili?
U ovoj studiji istraživači su analizirali uzorke stolice 22.867 sudionika kako bi otkrili utjecaj kave na crijevne bakterije. Sudionike su kategorizirali u tri skupine: skupinu “nikad” (oni koji piju manje od tri šalice mjesečno), “umjerene kavopije” (oni koji su konzumirali tri šalice mjesečno do tri šalice dnevno) i “teške kavopije” (oni koji piju tri ili više šalica dnevno).
Pokazalo se da su osobe koje piju kavu imale visoke razine specifičnog soja bakterije Lawsonibacter asaccharolyticus. Rezultati ukazuju da ispijanje kave može imati pozitivan učinak na crijeva tako što pomaže rast “dobrih” bakterija.
Koliko je uopće važno zdravlje crijeva?
“Ispostavilo se da je mikrobiom u crijevima vjerojatno mnogo važniji nego što smo očekivali”, kaže Michael Caplan, profesor na Sveučilištu u Chicagu i glavni znanstveni direktor u Endeavour Healthu. Objašnjava da su korisne bakterije u crijevima ključne za cjelokupno zdravlje, a imati raznolik mikrobiom je ključno. Zdrava crijeva mogu pomoći u sprječavanju putničkog proljeva, proljeva izazvanog antibioticima, a mogu čak igrati ulogu u suzbijanju pretilosti, srčanih bolesti i ishodima kemoterapije.
U crijevima se nalazi i većina imunoloških stanica, zbog čega je vitalno zaštititi i održati njihovu snagu. Zdrava crijeva također podržavaju probavu, smanjuju upale i utječu na razmišljanje. Jeste li ikada osjetili nervozu i primijetili da vam je utroba počela izazivati nelagodu? Naša crijeva i mozak blisko su isprepleteni.
Kako točno kava potiče korisne bakterije?
Chaplan ističe da zapravo nije samo kofein taj koji potiče korisne bakterije, jer čak i ispijanje kave bez kofeina ima pozitivan učinak na crijeva. Ključni doprinos vjerojatno su polifenoli, uključujući klorogensku kiselinu i kininsku kiselinu, koji se nalaze u kavi i pomažu potaknuti rast ove korisne bakterije. Znanost sugerira da polifenoli djeluju poput prebiotika. Oni hrane i potiču rast korisnih crijevnih bakterija.
Kao i sa svakim novim otkrićem, potrebna su dodatna istraživanja, posebice kada je riječ o potencijalu saharolitika. Chaplan objašnjava da je ovaj soj bakterije identificiran tek u posljednjih pet godina, tako da još ne razumijemo u potpunosti kako pridonosi zdravstvenim dobrobitima. Potrebno je više istraživanja da bi se shvatilo kako ova bakterija može pridonijeti poboljšanju zdravlja.
A koliko kave treba popiti da bi se postigle prednosti? “U redu je popiti jednu ili dvije šalice kave dnevno, to bi bilo dovoljno da potakne crijevnu floru da bude spremna za poboljšanje dugoročnog zdravlja”, kaže Caplan.
To je u skladu s preporukama. američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), prema kojima unos kofeina ne bi trebao biti veći od 400 miligrama dnevno ili oko četiri šalice kuhane kave. I dobra vijest za one koji vole malo mlijeka ili malo šećera u kavi, studija je pokazala da ovi dodaci ne utječu na dobrobiti za zdravlje crijeva.
Ovo novo istraživanje je uzbudljiva vijest za kavopije, s obzirom na to da se kavu tek u posljednje vrijeme povezuje s poboljšanim zdravljem crijeva. Ali ne zaboravite na drugu hranu i pića koja također mogu podržati zdrava crijeva, poput jogurta, kefira te fermentirane hrane.
Bilosnićeva “Kornatska molitva” u slovenskoj “Apokalipsi”
PROSLAVA GODINE JUBILEJA / Nadbiskupija objavila upute vjernicima u dolasku na Forum ove nedjelje
Zadar Street Food Festival donosi proljetno izdanje na novoj lokaciji – na zadarskim bedemima!
Obavijest građanima uoči Wing for Life World Run utrke
SPORTSKI VIKEND / Na Višnjiku vaterpolo, nogomet, hrvanje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeŽUPANIJSKI DANI 2025. / U petak Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”
-
Hrvatska5 dana prijeStižu velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve mijenja