Connect with us

Hrvatska

ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

Pixabay

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

FOTO / Objavljena prva dugoročna prognoza za ljeto. Evo što nas čeka

Objavljeno

-

By

climate.copernicus.eu

Prema prvoj dugoročnoj prognozi Severe Weather Europea izgleda da kontinent čeka dinamično razdoblje. Ljeto bi moglo početi s nešto više oborina, ali sredina i kraj sezone donose sušnije uvjete i veći rizik od toplinskih valova.

Kod sezonskih i dugoročnih prognoza uvijek treba imati na umu da se radi o trendovima, a ne o preciznim scenarijima. Mnogo je globalnih čimbenika koji mogu utjecati na vremenske obrasce. Ipak, ove prve prognoze pružaju uvid u to kako bi ljeto moglo izgledati.

Prijelaz iz proljeća u ljeto

Prije nego što se usmjerimo na samu ljetnu sezonu, Severe Weather Europe analizirao je što nas čeka tijekom proljeća, konkretno u travnju, svibnju i lipnju.

Tromjesečna prognoza anomalije tlaka zraka pokazuje da se nad zapadnom i sjeverozapadnom Europom razvija područje niskog tlaka, što otvara prostor za dotok toplijeg i vlažnijeg zraka s juga, osobito iz Sredozemlja. Istovremeno se nad istokom i sjeveroistokom Europe formira polje visokog tlaka.

U takvom rasporedu veći dio kontinenta nalazi se pod utjecajem toplije zračne mase. Zapad ima nešto blaže temperaturne anomalije zbog blizine ciklona, dok se nad istokom i sjeveroistokom očekuju izraženije toplinske vrijednosti.

Kad je riječ o oborinama, veći dio Europe očekuju iznadprosječne količine padalina, osobito na zapadu i sjeverozapadu, dok će jugoistočna Europa biti sušnija, pod utjecajem anticiklone. Sve u svemu, proljeće će završiti u živahnoj atmosferi, piše SWE, a prema sredini i kraju ljeta očekuju se stabilnije vremenske prilike, piše Index.

climate.copernicus.eu

Lipanj: Varljivi početak

Severe Weather Europe donosi rani pregled modela ECMWF za lipanj – modela koji se pokazao kao jedan od pouzdanijih u sezonskim prognozama.

Prema prvim kartama, nad sjevernim Atlantikom i sjeverozapadnom Europom zadržat će se područje niskog tlaka, dok se istovremeno očekuje jačanje anticiklone prema istoku i Skandinaviji.

climate.copernicus.eu

Ovakav raspored pogodan je za zapadne i jugozapadne struje prema središnjoj Europi, što znači topliji zrak i povećanu vlagu – uvjete koji često donose nestabilnosti i izraženije vremenske prilike.

Temperature će u većini Europe biti iznad prosjeka, a najtoplije će biti u središnjoj, jugoistočnoj i sjevernoj Europi.

Što se tiče oborina, očekuje se više kiše u zapadnim i središnjim krajevima te na sjeverozapadu, dok će jug i jugoistok ostati sušniji.

U srpnju – pojačani rizik od suša

Srpanj je u pravilu najtopliji mjesec u godini, a prema modelima koje je analizirao Severe Weather Europe, to bi moglo posebno doći do izražaja ove godine. Prognoze pokazuju stabilnu i snažnu anticiklonu koja se smješta nad središnjom i sjevernom Europom – riječ je o tzv. blokirajućem sustavu koji donosi dugotrajnu stabilnost, toplinu i sušu.

Toplinski višak najizraženiji je u središnjoj i jugoistočnoj Europi, dok se na krajnjem sjeveru i jugozapadu očekuju temperature bliže prosjeku.

climate.copernicus.eu

Oborine će biti oskudne u većem dijelu središnje i sjeverne Europe, dok će nešto više kiše pasti na krajnjem sjeveru, primjerice nad dijelovima UK-a i Skandinavije, gdje će djelovati rub niskotlačnog sustava s Atlantika.

Sve upućuje na to da bi srpanj mogao donijeti izraženije sušne uvjete i povećani rizik od toplinskih valova, osobito u središnjoj Europi.

Kolovoz 2025.: Toplinski valovi ne popuštaju

Kolovoz, kao posljednji mjesec meteorološkog ljeta, često donosi produžetak vrućina – a modeli Severe Weather Europe ukazuju da će tako biti i ove godine. Visoki tlak ostat će dominantan nad središnjom i sjevernom Europom, a toplinski valovi će se nastaviti. Područje niskog tlaka prema istoku donekle ograničava ekstremne temperature u tom dijelu kontinenta.

Najveći toplinski višak očekuje se u središnjim i sjevernim dijelovima Europe.

Oborine će biti rijetke u većem dijelu kontinenta, a nešto više padalina moguće je na krajnjem sjeveru i istoku.

climate.copernicus.eu

Što kaže kanadski model CANSIPS?

Severe Weather Europe donosi i analizu kanadskog modela CANSIPS. I on predviđa dominantan visoki tlak nad sjeverozapadom i središnjom Europom. Takav položaj najčešće znači niži tlak nad jugom kontinenta i Sredozemljem.

Temperature će biti iznadprosječne u većem dijelu Europe, a nešto hladnije samo na krajnjem istoku, gdje prevladava sjeverna struja. Oborine će biti ispod prosjeka, osobito u središnjoj i sjevernoj Europi, dok jug i Sredozemlje mogu očekivati više kiše zbog utjecaja niskog tlaka.

Što čeka Hrvatsku?

Za područje Hrvatske prognoza temperature pokazuje iznadprosječne vrijednosti u lipnju, srpnju i kolovozu. Na kartama temperature za srpanj vidi se da su najjače temperaturne anomalije predviđene za jugoistočnu i središnju Europu, što uključuje i Hrvatsku. To upućuje na vruće ljeto s temperaturama višim od dugogodišnjeg prosjeka, uz mogućnost intenzivnih toplinskih valova, osobito u srpnju i kolovozu.

Što se tiče oborina, karte pokazuju da bi područje južne i središnje Europe, uključujući Hrvatsku, moglo imati povećane oborine u ranom dijelu ljeta (lipanj). Međutim, u srednjem i kasnijem dijelu ljeta (srpanj i kolovoz) predviđa se sušniji period pod utjecajem stabilnog sustava visokog tlaka zraka koji će dominirati središnjim i sjevernim dijelovima Europe. To znači da bi u Hrvatskoj, posebice u priobalnom području, moglo biti manje oborina od prosjeka, što povećava rizik od suše i potencijalno pogoduje razvoju toplinskih valova.

Ukratko, što očekivati?

Temperature: Iznadprosječno toplo vrijeme tijekom cijelog ljeta, s najvišim temperaturama u srpnju i kolovozu, uz visoku vjerojatnost toplinskih valova


Oborine:
 Vlažniji početak ljeta (lipanj) s većom količinom oborina, nakon čega slijedi sušniji period u srpnju i kolovozu, s manje oborina od prosjeka

Opći uvjeti:
 Stabilni i suhi vremenski uvjeti u kasnijem dijelu ljeta, što može rezultirati povećanim rizikom od suše, posebice u unutrašnjosti, dok bi obala mogla doživjeti tipično vruće i suho ljeto uz povremene lokalne pljuskove

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Moguće poplave zbog obilne kiše, evo kad stiže zahlađenje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, uz kišu, mjestimice i grmljavinu, sunčanije je na istoku i na sjevernom Jadranu. Frontalni sustav premješta se preko naših krajeva, prilike su nepovoljne. Lokalno može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, prijepodne na zapadu, poslijepodne na istoku i u Dalmaciji.

Državni hidrometeorološki zavod upozorio je moguće poplave uslijed obilne oborine: “Zbog lokalno obilnije i intenzivnije oborine koja je moguća na području Jadrana i njegovog zaleđa te Gorskog kotara, Banovine i Like postoji mogućnost pojava bujičnih i urbanih poplava.”

Iz Hrvatskog autokluba vozače pozivaju na oprez zbog mokrih i skliskih kolnika, u prekidu su katamaranske linije i trajektne linija na jugu Jadrana zbog snažnog vjetra. Vjetrovito će na jugu biti, i u nastavku ponedjeljka, i iznadprosječno toplo.

Nestabilno će biti i tijekom utorka. Lokalno obilniji pljuskovi s grmljavinom mogući su duž Jadrana i uz Jadran većinom.

I tijekom srijede lokalno kiša i pljuskovi, a kako će zapuhati sjeverac i sjeveroistočnjak u unutrašnjosti, bura na moru, temperature će pasti.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i u drugom dijelu tjedna, gotovo svakodnevno uz kišu i pljuskove. Temperature će se još malo sniziti krajem tjedna.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slab potres probudio Zagrepčane: “Kao eksplozija”

Objavljeno

-

By

Snažan i kratak udar u trajanju od nekoliko sekundi probudio je Zagrepčane noćas oko 4:20.

Prema prvim informacijama EMSC-a jačina potresa bila je 1,1 Richtera.

Epicentar je bio 3 km sjeveroistočno od Zagreba.

“Savica, poprilično zatresao zgradu”, “Zatutnjalo”, “Kao eksplozija”… samo su neki od komentara koje su građani napisali na EMSC-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu