Hrvatski sabor će raspraviti Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, prema kojemu bi prohodi proračuna iznosili 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi eura.

Očekivani prihodi rastu za 8.6 posto u odnosu na ovu godinu, dok su rashodi veći za 3.4 milijarde eura. Značajan učinak na prihode imaju i povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje europskih sredstava.

Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3.2 posto, inflacija oko 2.7 posto, a očekuje se rast zaposlenosti od 2.9 posto. Nastavit će se sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, očekuje da taj udio ove godine bude 57,4 posto, a u idućoj 56 posto.

Proračun za 2025., kazao je premijer Andrej Plenković, reflektira Vladine prioritete, prije svega kvalitetniji život građana, veće plaće, mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast te ulaganja u budućnost Hrvatske – demografske mjere, obrazovanje, sigurnost, zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i energetsku učinkovitost.

Dostići će se i cilj od dva posto proračunskih izdvajanja za obranu, čime će se ispuniti obveze Hrvatske kao članice NATO-a.

Kako klimatske promjene nastavljaju mijenjati našu planetu, jedan od najalarmantnijih problema s kojima se suočavamo jest porast razine mora. Stručnjaci upozoravaju da bi brojni obalni gradovi diljem svijeta mogli biti ozbiljno ugroženi u bliskoj budućnosti, a neki od njih nalaze se i na području Hrvatske. Posebno zabrinjavajuća je činjenica da se među ugroženim gradovima nalaze hrvatski biseri Jadrana. Dubrovnik bi prema nekoliko studija mogao biti ozbiljno pogođen porastom razine mora zbog topljenja grenlandskog leda. Modeli koji uzimaju u obzir utjecaj Zemljine gravitacije i rotacije na redistribuciju vode pokazuju da bi posljedice mogle biti značajne.

Prema najnovijim istraživanjima, hrvatski gradovi, koji su ugroženi osim Dubrovnika su: Zadar, Trogir, Split, Pula, Šibenik i Opatija. Studije pokazuju da bi do 2100. godine značajan dio hrvatske obale mogao biti pod vodom, s posebnim naglaskom na niske otoke i obalna područja, piše Večernji list. London, kao jedna od svjetskih metropola, često se spominje kao grad koji bi mogao biti značajno pogođen topljenjem grenlandskog leda. Uz njega, na popisu ugroženih gradova nalaze se i Tromsø, Oslo, Atena, Sirakuza, Marseille, Gibraltar i Brest. No, problem nije ograničen samo na Europu. Diljem svijeta, brojni veliki gradovi suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom porasta razine mora: Bangkok, Amsterdam, Basra, Georgetown, Ho Ši Min, Kalkuta i New Orleans.

Mnogi od ovih gradova već se suočavaju s učestalim poplavama i drugim problemima povezanim s klimatskim promjenama. Stručnjaci se slažu da globalno zatopljenje uzrokuje porast razine mora, što predstavlja ozbiljnu prijetnju obalnim područjima.

Međutim, važno je napomenuti da ne postoji potpuna suglasnost oko brzine i intenziteta ovog porasta. Različiti modeli i tehnike predviđanja mogu dovesti do različitih rezultata.

Iako situacija djeluje alarmantno, gradovi nisu potpuno bespomoćni pred ovom prijetnjom. Mnogi već poduzimaju konkretne korake za ublažavanje rizika, poput izgradnje obalnih zaštitnih sustava, podizanja razine infrastrukture, razvoja planova za evakuaciju i implementacije zelenih rješenja za smanjenje emisija.

Iako ne možemo sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti koji će gradovi prvi biti potopljeni zbog globalnog zatopljenja, znanstveni dokazi jasno ukazuju na ozbiljnost situacije.

Posebno je zabrinjavajuće što se među ugroženim gradovima nalaze i hrvatski biseri poput Dubrovnika, Zadra i Trogira. Stručnjaci naglašavaju hitnu potrebu za djelovanjem kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ublažile posljedice klimatskih promjena.

Svaki građanin može dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena kroz jednostavne svakodnevne aktivnosti, poput smanjenja potrošnje energije i češćeg korištenja javnog prijevoza

Samo zajedničkim naporima na globalnoj razini možemo se nadati usporavanju ovog zabrinjavajućeg trenda.

Pregovarački odbori Vlade i sindikata o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama održan je danas, po ocjeni sindikalaca bio je ‘konstruktivan’, a konkretne odgovore na svoje zahtjeve očekuju na idućem sastanku 29. studenog.

Sindikati su pregovarali o materijalnim pravima u javnim službama, a naši zahtjevi mogu se podijeliti u tri dijela, rekao je predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić nakon sastanka. Dodao je da je prva stvar o kojoj su razgovarali s predstavnicima Vlade pitanje osnovice za izračun plaće za 2025. zaposlenih u javnim službama. “Drugi naš zahtjev Vladi odnosi se na materijalna prava koja su okamenjena i nisu se mijenjala 25 godina te smatramo da ih treba povećati. Treći zahtjev odnosi se na ugovaranje posve novog materijalnog prava”, rekao je Stipić.

Mišljenja je i kako je ‘sada vrijeme za traženje tih prava jer premijer kaže da sada u državi sve ide u pozitivnom smjeru’.

Traže povećanje od 10 posto
Što se tiče osnovice za izračun plaće ona je sada 947 i stara je skoro godinu dana, objasnio je i rekao je da će od Vlade tražiti da se poveća na 1044 eura što bi bilo povećanje od 10 posto. “To je realno, ako ne želimo obezvrijediti sve što smo pregovorima do sada postigli”, dodao je.

Sindikate traže i povećanje iznosa jubilarne nagrade čiji je iznos 25 godina isti. “Smatramo da je postojeću osnovicu od 240 eura, pregazilo vrijeme i tražimo da bude 300 eura. Znači minimalna nagrada iznosila bi 300 eura, a maksimalan za 45 godina rada umjesto dosadašnjih 1200, bila bi 1500 eura.

Također tražimo i povećanje otpremnina kojom poslodavac pokazuje da poštuje radnika što je proveo radni vijek u javnoj službi. Ona je sada 947 eura puta dva, što je iznosi 1894, a u budućem ona bi bila 947 eura više, odnosno mi zahtijevamo 2841 euro”, rekao je Stipić.

Tvrdi i kako to nije puno s obzirom na to da ‘kad iz pojedinih javnih službi ljudi idu u mirovinu gotovo postaju socijalni slučajevi’.

Sindikati traže i da se uveća plaća za rad noću s postojećih 40 na 55 posto te da se se osigura novac za topli obrok u iznosu od 70 eura. “Topli obrok je uvijek bio na čekanju. Znamo da je neoporezivi iznos za topli obrok trenutačno 100 eura, mi nekako nismo išli prema tom maksimalnom iznosu, naš zahtjev formulirali smo na 70 eura”, dodao je.

Stipić je rekao i da će se sutra održati uži kabinet Vlade te da je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić obećao kako će ih upoznati sa sindikalnim zahtjevima te da bi sindikati odgovore na zahtjeve mogli imati uskoro.