Hrvatska
Borisu Maruni otkrivena spomen ploča
Jučer je u osnovnoj školi “Petra Preradovića” u Jasenicama organiziran prigodni program povodom obilježavanja 70. obljetnice rođenja Borisa Marune, pjesnika, diplomata, prevoditelja i saborskog zastupnika. Tonko Maroević o Borisu Maruni rekao je kako su mnoge njegove pjesme tazgovor na daljinu s našim klasicima, no uspostavio je dijalog i sa vršnjacima i malo starijima poput Gotovca, Slamniga, Tomičića, rekao je Maroević. Također je istaknuo kako su mnogi pisali u šiframa za razliku od Marune koji je govorio otvoreno, bez zadrške.
– On se može izražavati odlučno, žestoko, jasno. Poezija se malo čita, ali kada se Maruna čuje, ta poezija “prelazi rampu”. On je na neki način našao načina, koristeći iskustva domaće i svjetske poezije, da bude interesantan. On je, sasvim sigurno, najveći dobitak, rekao je Maroević, dodajući kako je Maruna dao nove tonove i novu snagu hrvatskom pjesništvu.
Marunine izražajne pjesme na dirljiv i snažan način probudio je vrsni dramski umjetnik Joško Ševo. Odabir pjesama pojasnio je predsjednik Ogranka Matice Hrvatske Zaprešić Stjepan Ljaljak, koji je rekao da su pjesme birane prema lokalitetu.
– Tu je pjesma ocu, majci, groblju predaka u Rovanjskoj, te pjesma u počast Velebitu, rekao je Ljaljak. Početni stihovi pjesme “U počast Velebitu” ujedno su uklesani na spomen ploču Borisu Maruni.
O Maruni su na vrlo emotivan i upečatljiv način govorili mnogi. Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić nazvao je tako Marunu, hrvatskim vizionarom. Načelnik Općine Jasenice Martin Baričević zahvalio je organizatoru Matici Hrvatskoj Zaprešić i svima koji su pomogli u realizaciji programa na “vraćanju Marune u njegov kamen”. Stihove Marunine pjesme “Šaka” govorio je i zadarski pročelnik Upravnog odjela za odgoj i školstvo Joso Nekić.
U Jasenice je stigla i Katarina Fuček, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika, predsjednik Matice Hrvatske u Zadru Božidar Šimunić. U programu je sudjelovala klapa sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice, glasoviti glazbenik, solist Zbora Hrvatske radiotelevizije Miroslav Živković, te mladež udruge “Vila Velebita”.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture Zoran Šikić je u Podpragu na ostacima kuće obitelji Maruna, otkrio spomen ploču, rad akademskog kipara Dragutina Grgasa. Na Podpragu su se okupili brojni štovatelji lika i djela Borisa Marune, koji su mu iskazali duboko poštovanje unatoč jakoj kiši na Velebitu.
Hrvatska
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Hrvatska
Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin4 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…