Connect with us

Nekategorizirano

Policijska nevinost

Published

on

U hrvatskom medijskom prostoru, ovoga  ljeta, najčešće eksploatirane teme nisu bile vezane uz turizam i relaksirajuće ljetne teme koje ga u pravilu prate, a koje  se obično razvlače u periodu medijskih kiselih krastavaca, već iznimno ozbiljne koje upravljaju životima istraumatiziranih građana Lijepe naše i to u najdoslovnijem i najgrubljem smislu.
Dakle, glavna medijska tema, i ne samo medijska, bila je sama  policija, preozbiljan segment svakog društva, nipošto prikladan za ljetno zabavno štivo. Ako je k tome hrvatska, kao što jest, tim gore i, obzirom na ukupno stanje nacije, vrlo zabrinjavajuće.
Prije nego što se na ovaj, nama svojstven fenomen, osvrnem iz kuta za koji mi se čini da je medijski netaknut, navest ću dio naslova iz tiskovina na temu nevinosti hrvatske policije, što je tek oko par postotaka svega napisanog na tu temu, pa ako je od toga točno samo deset posto – to je sasvim dostatan razlog da se zamrznu sve političke i druge ozbiljnije aktivnosti u ovoj Zemlji dok se taj problem ne riješi.
Što je bitnije od “padanja” nedužnih glava?
Od kraja srpnja do početka rujna, za samo mjesec dana, mogli smo  pročitati iznimno tužne i zabrinjavajuće članke kao na primjer: “Policajac čuvao zmiju i ona mu odgmizala”, “Policajci se stranačkih iskaznica ne žele odreći”, “Pucao si u glavu jer su mu policajci uzeli vozačku”, “Dobar dan, jeste li vi prijetili ministru Milinoviću?”, “Policajci su mogli znati da će mi ubiti kćer i sina”, “Upucao ženu, pa si raznio glavu”, “Ubojica nije bio doma”, “Policija bi našla mrava koji vas gnjavi da ste ministar”, “Stotine Benkovčana ispratli su mučki ubijene brata i sestru”, “Split u plamenom obruču”, “Opet vatra iznad Splita”, “Policajac zbog dugova orobio kladionicu”, “Tužit ću policiju za svu djecu Benkovca”, “Ubio ženu na trgu pred djecom”, “Tukao suprugu i starijeg sinčića”, “Policajci pili sok, pa ‘pomeli’ kamatare”, “Da je policija radila svoj posao, neki ljudi bi sada bili živi”, “Vrijeme je da se boje nasilnici, a ne njihove žrtve”, “Nasilnik opet udara”…
Svaki od ovih naslova, izabranih nasumce, nastalih u samo mjesec dana, neoborivo dokazuje da je stanje u hrvatskoj policiji krajnje alarmantno i da do neba vapi za hitnim i ozbiljnim poduzimanjem, kako bi oni rekli, mjera i radnji. I to ne na krpanju, već temeljitim zahvatima koji u samom startu traže ne samo smjenu, već i adekvatno sankcioniranje rukovodećeg kadra.
Primjer prvi:
Pročitamo li pažljivije novinski članak od 30. srpnja ove godine, koji je od svih članaka vezanih za hrvatsku policiju ponajviše ljetni, naoko simpatičan, nema mrtvih niti materijalne štete, afirmirajući je za hrvatsku policiju, a nosi naslov “Tjelohranitelji uz Šeksa i dok pliva”, primjetit ćemo slijedeće:
Policijski dužnosnik, koji je na temelju  prosudbe (ako je bilo) dodijelio tjelohranitelje potpredsjedniku Hrvatskog sabora, gospodinu Šeksu, napravio je to nestručno i u slučaju ugroženosti štićene osobe zaštita bi bila neefikasna. Koliko nas njihova, gotovo sigurna neefikasnost košta, možemo nagađati, ali sigurno je jedino – mnogo.
U članku koji nitko nije demantirao, navodi se kako se štićena osoba odmara na moru, dnevno šeće rivom u naselju, redovno svrati u kafić ili restoran u kojima popije pivo i lozovaču, pliva po nalogu liječnika, a tjelohranitelji ga prate u moru, a kažu, pratili bi ga i da se popne na drvo.
Čovjek koji svakog dana, usred ljeta, pije lozovaču i pivo (čitaj beton), bez sumnje je alkoholičar i nije potrebno biti posebno medicinski educiran da se shvati kako plivanje po nalogu liječnika nema nikakva učinka, a angažira dva, u pravilu natprosječno jaka, opremljena i plaćena, policajca. Sigurnosna prosudba, ako je bilo, morala je uvažiti činjenicu da gospodinu Šeksu, kao osobi, nitko niti ne može nanijeti veće zlo no što ga je sam sebi nanio. Želi li ga netko ugroziti kao funkciju, a time i hrvatsku državu, dovoljno je da pomogne da poživi što duže. Kako se radi o doživotnom visokom političkom dužnosniku, efekat ugroze države bit će najveći.
Svatko tko je ikada gledao psa, ili neku drugu životinju dok pliva, mogao je primjetiti kako životinje ne vole da ste im tada preblizu, jer se osjećaju bespomoćno, bez  pravog oslonca, iako im je tada glavno oružje, u pravilu zubi, iznad vode. Koliko su efikasni tjelohranitelji dok plivaju, ne treba nagađati. A oni gube već ulovljene zmije.
Dakle, osnov svega je skupa neefikasna parada, a štićenoj osobi, u ovom slučaju, dovoljan je postoječi spasioc na javnoj plaži, već plaćen i pripravan na probleme s pijanicama u vodi. Ali, biti vozač ili tjelohranitelj političkog moćnika, uvijek je vrijedilo više od najvišeg obrazovanja.
Policija formalno ima uporište u zakonu koji predviđa zaštitu visokih državnih dužnosnika, a zbog stanja kakvo jest, to samo formalno i radi. Uostalom, u devedeset posto svih atentata na državnike i druge visokorangirane dužnosnike u svijetu, izvršitelji su bili njihovi čuvari, gardisti, vojnici, ili policajci. Malo ih je poginulo od ruke polugolih kupača.
No, Primjer je izabran jer slikovito prikazuje korealan odnos politike i policije.
Primjer drugi:
Kraj gradske vijećnice usred dana realizirana je, kako navodi novinski članak od 26. kolovoza, opsežna kriminalistička obrada s većim brojem raznih profila policije i njihove tehnike. U munjevitoj policijskoj akciji “pometeni” su kamatari. Čemu? Zašto baš u podne, u centru grada? Valjda je u opsežnoj obradi utvrđeno gdje žive, kuda se kreću, koje su im navike i sl. i zacijelo je postojalo i drugo vrijeme i mjesto za “munjevito pometanje”?  Što je ovdje pogrešno? Samo mjesto, način izvršenja i vrijeme. Zaključak ispliva sam. Pere se savjest, dokazuje moć, sposobnost, volja i sve drugo što je trebalo biti upotrijebljeno da se spase izgubljeni životi zbog izostanka navedenog.
Policija demonstrira svoju moć kada treba djelovati prema pudlici koja noću uznemirava cijenjenog člana društva ili kvartovskom bendu koji nabija u podrumu zgrade, ali na oružanu pljačku banke šalju neuka i nenaoružana pripravnika. Žrtva ogromna i nitko nije izvukao pouku. Preskup način školovanja naše policije, pogotovo kada iz takovih škola izlaze neuki.
Pogreške policije koje su rezultirale mrtvim glavama nećemo  komentirati iz pijeteta prema žrtvama, jer su dovoljno mučne kada se čuju jedanput, a mnoge će dobiti sudski epilog, pa već i zbog toga.
U osnovi teških policijskih pogrešaka jest i  podobnost umjesto sposobnosti, nedostatak obrazovanja i kulture policajaca, korupcija i služba i mjestu rođenja, nepostojanje efikasnih kontrolnih mehanizama, nedostatak političke volje za rješavanje problema, i sujeta, gotovo patološka, kao rezultat ovlasti u rukama nesposobnih. S takovima lako upravljaju oni iz primjera prvog i njemu slični, a sposobne, uz koje ide i sve ono čega danas nedostaje, valjalo je smjestiti u mirovinu, ili jednostavno izbaciti na ulicu. Pobune li se, uvijek ima dosta onih s kojima se da upravljati. Nazire se organizacija i nameće zaključak
Hrvatskoj policiji nedostaje  upravo ono zbog čega postoji, za što je plaćena i zauzima mjesto garanta sigurnosti građana i njihove imovine.
Koliko još glava treba pasti da se shvati ozbiljnost problema? Ušokiranom malom gradiću tridesetogodišnjeg ubojicu, “poznatom  policiji od ranije”, ta ista policija neće spriječiti  u naumu. Policijska glasnogovornica, u dizajniranoj odjeći, uvjeravat će nas u oba podatka, policija ga dobro poznaje, ali ga ta ista policija ne može pronaći. Oksimoron. Nelogičnost. Hoćemo li opet, kao u vicu, policiju optuživati za deficit logike? Zaboga, čekajte ga kod žrtve i uspjeh će biti potpun. Kad se organizira hajka seljani nagone divljač, a iskusni lovci sjede na čeki. Pogodite tko se vraća pune torbe? Najjednostavnije i najdostupnije stvari su najčešće najefikasnije. Ali, vi ste policijo (pre)plaćeni stručnjaci za lov na zle.
Ne tako davno, u Zagrebu je otac sam zaštitio svoje dijete suprostavljajući se nasilnicima. Vjerojatno mu je spasio život i tko mu može zamjeriti? Potpora građana koju je dobio morala bi zabrinuti policiju, ali i sve građane ove zemlje. Granica, kada će i drugi tako postupati, sve je blijeđa, a onda je velika nesreća zagarantirana.
Ministar policije greške svojih ljudi pravda  riječima da su to dobri ljudi koji su samo postupili neprofesionalno, pa su zato nedužni mladi ljudi pobijeni, ili prebijeni. Pojam profesionalan znači onaj koji svoj posao obavlja savjesno, vješto i temeljito, ali znači i posao od kojeg se živi. Dobri su ljudi i oni koji “vise” na zavodima za zapošljavanje, nerijetko sa završenim visokim školama, oni koji skupljaju plastičnu ambalažu. Svjesni su i pošteni, ali ne žive od sigurne plaće iz državnog proračuna i nisu zaduženi za sigurnost građana.
Ministre, kladionice su pune tvojih ljudi, mnogi ilegalno dopunski zarađuju, imaju lažne diplome i ako upola savjesno prioneš na rješavanje problema kao što si prionuo na prebrojavanje potpisa za referendum, nade možda još ima.  Doduše, nada pada u vodu kada se sjetimo da policija nije primjetila niti jednog ustašofila u Čavoglavama, ali je expresno utvrdila istovjetnost tisuće rukopisa na listama za referendum. Manje selektivnosti više temeljitosti u radu i svi ćemo biti sretni, a ne samo vi u svojoj uljuljkanosti. Errare humanum est, sed in errore perseverare dementis.
Na kraju, isprika svim poštenim pripadnicima MUP-a, koji rade savjesno i pošteno, te nam osiguravaju kakavtakav mir. Zasigurno su potplaćeni za teški rad kao i većina građana ove Zemlje, koji uopće primaju plaću, ali nema njihova glasa protiv onih koji sramote prvenstveno njih.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Published

on

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Continue Reading

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Published

on

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Continue Reading

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Published

on

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu