Connect with us

Nekategorizirano

Rekorderi na daskama koje život znače

Published

on


Kada se sa smirajem ljeta učenici vrate u školske klupe, i kazališna publika počne ponovno ispunjavati gledališta u teatrima. Nove predstave, posebice ako ih prati dobra medijska kampanja, mame publiku željnu dobrog kazališnog provoda, dok predstave koje su već dugo na repertoaru privlače novu publiku i stare obožavatelje.
Za razliku od naših kazališta i relativno učestalih promjena na repertoaru, u svijetu je drukčije. Malo se koji turist odvaži na višednevni odlazak u New York ili London da u svom programu nije ostavio mjesto za neki show na Broadwayu ili West Endu. Tako gledano, nimalo ne čudi da se neke predstave kontinuirano daju i nekoliko desetljeća.
Što se West Enda tiče, apsolutni predvodnik na listi najdugovječnijih predstava je drama “Mišolovka”, napravljena prema rukopisu Agathe Christie. Ta je predstava, premijerno prikazana 25. studenoga 1952. godine, svoju zavjesu podigla više od 23 tisuće puta, čime se upisala u kazališnu povijest kao besmrtna. Više od deset milijuna ljudi pogledalo je predstavu u kojoj su se Richard Attenborough i Sheila Simms proslavili naslovnim ulogama. Od te 1952. kroz “Mišolovku” je prodefiliralo 336 glumaca i glumica, a predstava je prikazana u 44 zemlje i prevedena na 24 jezika, uključujući i hrvatski. Predstava je posebno poznata po svom kraju, koji, zapravo, nitko tko nije gledao predstavu ne bi smio znati. Pri svakom završetku predstave naime glavni glumac zamoli publiku da obeća kako nikome izvan tog kazališta neće otkriti kraj. Kako je riječ o romanu Agathe Christie, autorice koja je naročito poznata prema iznenadnim preokretima na kraju svojih romana, nimalo ne čudi ovaj običaj koji je, doduše, nekoliko puta prekršen. Zanimljivo je da je jedan od glavnih glumaca gostujući u televizijskoj emisiji otkrio svršetak, valjda zato što nije zamoljen da šuti…
“Jadnici” zaživjeli tek na engleskom jeziku
“Mišolovka” je najprije bila radiodrama, i to još 1947. godine, ali je tada emitirana pod naslovom “Tri slijepa miša”. Na daskama je najprije prikazivana u Nottinghamu, a turneja je, prije stacioniranja na West Endu, uključivala je i kazališta u Liverpoolu, Manchesteru, Newcastleu i Birminghamu. New Ambassadors Theatre bio joj je domom od studenoga 1952., a posljednja je predstava u tom kazalištu odigrana u subotu, 23. ožujka 1974. Dva dana poslije, u ponedjeljak, u istoj je postavi “Mišolovka” postavljena u susjednom St Martin’s Theatreu, gdje se prikazuje i danas. Kako nije igrala samo te nedjelje, njezino se postojanje smatra kontinuiranim, zbog čega je neupitno najizvođenija drama svih vremena. Još jedan detalj zanimljiv za tu predstavu odnosi se na filmsku adaptaciju. Vjerojatno najgori ugovor u povijesti filma napravljen je upravo s Agathom Christie za “Mišolovku”. Godine 1956. prodana su prava za film, ali je dogovoreno da se on ne smije početi snimati dok londonska kazališna scena ne poživi šest mjeseci bez te predstave. Čini se da nikada neće biti snimljen…
Kada su mjuzikli u pitanju, kazališna adaptacija glasovita romana Victora Hugoa “Jadnici” zauzima prvo mjesto prema gledanosti u Londonu, a za njim slijede “Fantom u operi” i “Mačke”. Tako je “Mišolovka” jedina drama među najprikazivanijima na West Endu, dok je među najgledanijim broadwayskim predstavama nema. Tamo je prvi “Fantom u operi”, a slijede ga “Mačke” i “Jadnici”. Od mjuzikla koji su još među prvih deset i na repertoaru, uz “Fantoma u operi”, su “Chicago” i “Kralj lavova”.
“Jadnici” su vjerojatno najpoznatiji francuski mjuzikl na svijetu. Na glazbu francuskog skladatelja Claude-Michela Schönberga, taj je mjuzikl najprije pjevan na francuskome, ali nije postigao bogznakakav uspjeh. Tek engleska verzija postigla ono čemu se Schönberg nadao. To je priča o Jeanu Valjeanu, zatvoreniku koji je nakon 19 godina iza rešetaka pušten na slobodu, ali sa žutom putovnicom koja ga karakterizira kao kriminalca. Kada je taj mjuzikl u listopadu 2006. proslavio 21. godinu prikazivanja, postao je najdugovječnijim u povijesti West Enda.
Otac britanskog mjuzikla Andrew Lloyd Webber vjerojatno je najpoznatiji skladatelj tog žanra. Koliko je u tome dobar dokazuje činjenica da su dva njegova mjuzikla u samome vrhu ljestvice najgledanijih. »Fantom u operi«, nastao prema romanu Francuza Gastona Lerouxa, priča je o prekrasnoj sopranistici Christini Daaé, koja postaje opsesijom unakažena glazbenog genija poznatog kao »Fantom u operi«. Mjuzikl se u londonskom teatru Her Majesty’s počeo prikazivati u listopadu 1986., a u svibnju ove godine proslavio je 9000. izvedbu. Na Broadwayu je to najgledaniji mjuzikl svih vremena, izveden petstotinjak puta manje negoli u Londonu. Odmah za njim, prema gledanosti, slijede također Webberove »Mačke«, koje su u Londonu prikazane 8900, a u New Yorku 8300 puta. Taj je mjuzikl, utemeljen na knjizi T.S. Eliota, preveden na 20 jezika, a poznata je i njegova filmska adaptacija. [Petra Boić Petrač]
Imamo i mi konja za utrku
Priču o predstavama uz koje je stasalo prilično gledateljskih naraštaja, svakako valja početi sa “Stilskim vježbama”. U siječnju je ta predstava obilježila 40 godina postojanja u istoj postavi što ju je učinilo dostojnim kandidatom za Guinnissovu knjigu rekorda. Predstava je zaživjela među nama prije 40. godina, koliko je prošlo otkako su mladi Tonko Maroević i Tomislav Radić odabrali neobičan tekst Raymonda Queneaua. Uloge su dodijeljene Peri Kvrgiću i Miji Oremović koji su te 1968. već bili potvrđeni glumci. Dvije godine poslije glavna je glumica zamijenjena i u predstavu je ušla Lela Margitić. Da nitko nije mogao slutiti da će predstava biti tako uspješna svjedoči i podatak da je ravnatelj tadašnjeg Teatra ITD u nastajanju Vjeran Zuppa potpisao sa stvarateljima predstave ugovor na samo 15 izvedbi iako je tada uobičajen broj bio 30. Kad govorimo o dugovječnim i kultnim predstavama svakako još valja spomenuti “Mirise, zlato i tamjan” Slobodana Novaka koju je 1974. postavio Božidar Violić također u ITD-u s Marijom Kohn i Izetom Hajdarhodžićem. Da glavni glumac nije preminuo, sigurno bismo mogli još koji put uživati u nezaboravnim kreacijama legendi našeg glumišta. Istoimena se predstava opet može gledati, ali u redateljskoj viziji Vinka Brešana i s drugom glumačkom postavom na Riječkim ljetnim noćima već nekoliko sezona. Jedan od najizvođenijih hrvatskih mjuzikala o veseloj strani postratovske podjele svijeta “Jalta, Jalta” scenarističko-glazbenog dvojca Grgić-Kabiljo, godinama je privlačio gledatelje u kazalište Komediju i iznjedrio niz hitova koje smo godinama slušali u nezaboravnoj izvedbi Sande Langerholz. A mnogi će među antologijske uvrstiti i predstavu Ivana Kušana i Teatra u gostima – “Čaruga”. Režirao ju je Tomislav Radić, a nezaboravne su uloge u njoj ostvarili Relja Bašić, Fabijana Šovagović, Franjo Majetić, Ivo Serdar, Ana Karić, Vera Zima i drugi.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Published

on

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Continue Reading

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Published

on

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Continue Reading

Nekategorizirano

Novi travnjak na malonogometnom terenu

Published

on

By

FOTO: Nenad Opačić

Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.


Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu