Connect with us

Hrvatska

Zločincu s Ovčare smanjena kazna za pet godina

Objavljeno

-

Spomenik Ovčara (Foto: PIXSELL)
Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Siretu je 23. lipnja 2009. godine osudilo na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora, a Prizivni sud odlučivao je po žalbi Siretina branitelja.
Kazna je preinačena jer, po mišljenju tog suda, prilikom određivanja kazne prvostupanjski sud nije dao odgovarajuću važnost olakotnim okolnostima za optuženog te je, kako se ističe, nepravilno ocijenio otegotne okolnosti.
Sireta, bivši pripadnik TO Vukovara, koja bila u sastavu tadašnje JNA, osuđen je temeljem optužnice koja ga je teretila da je sudjelovao u ubijanju 200 hrvatskih zarobljenika na Ovčari kod Vukovara u studenom 1991.Damir Sireta uhićen je u prosincu 2006. u Norveškoj, a 8. svibnja 2008. godine izručen je Srbiji. Njegovo izručenje tražila je i Hrvatska, gdje je osuđen u odsutnosti na 12 godina zatvora za ubojstva u Vukovaru 1991.
Za zločin na Ovčari od ožujka 2007. vodio se ponovljeni postupak protiv 18 pripadnika TO-a, nakon što je u prosincu 2006. Vrhovni sud Srbije ukinuo prvostupanjsku presudu Vijeća za ratne zločine i suđenje vratio na početak. U presudama izrečenim 12. ožujka 2009. Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo je 13 pripadnika nekadašnje Teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe ‘Leva Supoderica’ zbog ratnog zločina nad najmanje 193 hrvatska ratna zarobljenika iz bolnice u Vukovaru, na kazne od pet do maksimalnih 20 godina zatvora, dok su ostala petorica optuženih dobila oslobađajuće presude.
Vijeće za ratne zločine Prizivnog suda u Beogradu, odlučujući o žalbama srbijanskog tužiteljstva za ratne zločine, okrivljenih i njihovih branitelja, proteklog tjedna potvrdilo je presude za 11 osuđenih i petero oslobođenih u predmetu ‘Ovčara’, dok je dvoma osuđenima preinačilo presude, prenosi Hina

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

OBROVAC / Bura uništila jednu od najvećih solarnih elektrana u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Nakon otvaranja državne ceste između Zatona Obrovačkog i Maslenice otkriveno je gdje je ovotjedno nevrijeme prouzročilo najveću štetu. Bura je uništila jednu od najvećih solarnih elektrana u Hrvatskoj, izgrađenu prošle godine poviše Obrovca, na prostoru bivše tvornice glinice. 

Elektrana snage 5 megavata prostire se na 14 i pol hektara i trebala je strujom opskrbljivati 3500 kućanstava. To je dosad nezabilježen slučaj i otvorilo se pitanje – je li podvelebitski kraj pogodan za takve investicije.

Velike ambicije – otpuhane

Izdržala je samo godinu dana. Surova bura pokazale se jačom od suvremene tehnologije. Domicilno stanovništvo nije iznenađeno.

– Na cijelom području nemate neko veće stablo, ako ima, onda je nakrivljeno. Bura tu puše oduvijek, stoljećima i ruši sve pred sobom, kaže ekološki aktivist Ivan Matić.

Velike ambicije investitora doslovno su otpuhane. Trebala je proizvoditi struju za 3500 kućanstava, no 5 milijuna eura tešku slovensko-austrijska investiciju bura je ozbiljno poljuljala. Razbacala je na stotine panela, iskrivila konstrukciju, porušila ogradu, prekinula proizvodnju. Trideset kilograma teški paneli letjeli su svud naokolo padali i po državnoj cesti između Zatona Obrovačkog i Maslenice, koja je srećom u to vrijeme bila zatvorena za sav promet.

– Automobili, pa i sami ljudi na ovaj način mogu biti ugroženi, kaže Matić.

U iščekivanju nove bure prionulo se prikupljanju otrgnutih panela koji i dalje predstavljaju opasnost. Prema gruboj procjeni uništena je gotovo polovica elektrane. 

– Brine me samo način na koji se ovaj prostor koristi, koliko je to u stvari neozbiljno, kaže Matić.

“Potpisali smo peticiju da se to zabrani”

Od sedam hrvatskih solarnih elektrana čak su dvije na području Općine Jasenice. I tu ne misle stati. Prostornim planom iz 2019. godine na istoj je lokaciji predviđena izgradnja još najmanje dviju. Incident je digao na noge mještane zaseoka Maričići, odlučili su reći dosta.

– Mi ne želimo da dođe uz naše kuće jer tu ima i zračenja i svašta, kaže Mile Modrić.

Budući bi paneli ušli u samo selo, a to nitko ne želi.

– Kupio sam teren, to je ta parcela, preko puta mi dolaze paneli. Imam ženu i djecu, ali sad kad je to došlo ne znam ni sam hoću li odseliti, napustiti selo, kaže Alen Modrić.

Na sve moguće načine, kažu, spriječit će širenje solara.

– Potpisali smo peticiju da se to zabrani, kaže Tomislav Maričić.

Je li ovo opomena i budućim investitorima?

– Ovo sigurno nije ohrabrujuće za takve buduće projekte, kaže Matić.

Ljudi koji žive podno Velebita upozoravali su na potencijalnu opasnost. Očito ih nitko nije slušao. Bura je valjda sad nekima razbistrila glave, pa možda i razmisle što i kako dalje.

Izvor: Edi Škovrlj, HRT

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od sljedećeg tjedna poskupljuje gorivo

Objavljeno

-

By

Sve vrste goriva poskupjet će za jedan cent od sljedećeg tjedna.

Eurodizel će koštati 1,39 eura, a plavi dizel 0,79 eura.

Eurosuper će koštati 1,47 eura, piše Danas.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Otvorena birališta. Hrvatska bira predsjednika

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u 7 sati počeli osmi izbori za predsjednika Republike, osam je kandidata za tu dužnost, birališta su otvorena od 7 do 19 sati.

Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.762.224 birača.

Prve izborne rezultate DIP će objaviti u 20 sati, samo sat po zatvaranju birališta, a osvježavat će ih svakih 10 minuta.

„Vjerujem da će se iza 22 sata s izvjesnošću znati hoće li biti drugog kruga ili ne“, kaže potpredsjednica DIP-a.

DIP će u nedjelju, u podne i u 17 sati, objaviti podatke o odazivu birača.

Poslodavce koji rade na izbornu nedjelju, DIP je pozvao da svojim zaposlenicima omoguće izlazak na birališta.

U izbornoj administraciji angažirano je oko 44 000 građana.

Svaki će birač na biračkom mjestu dobiti glasački listić na kojemu su abecednim redom navedena imena osmero kandidata.

Glasuje tako da zaokruži redni broj ispred imena jednog kandidata kojeg vidi kao budućeg hrvatskog predsjednika.

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, treba dakle dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali. Ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana, 12. siječnja 2025..

Državno izborno povjerenstvo (DIP), ključno tijelo za provedbu izbora, poziva birače da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo.

„Pozivamo i da sve protekne u miru, u demokratskom ozračju i da birači iskoriste svoje ustavno pravo“, poručuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić.

Svoje pravo birači će u Hrvatskoj moći ostvariti na više od 6 500 redovnih biračkih mjesta i 123 posebna, na kojima glasuju zatvorenici, posade brodova i birači u ustanovama socijalne skrbi.

Na ovogodišnjim izborima, kao ni onima 2019., nema posebnih biračkih mjesta u Oružanim snagama RH, njihovi pripadnici glasuju u svojim mjestima prebivališta.

Biračka su mjesta otvorena od 7 do 19 sati, do kada traje i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu