Connect with us

Hrvatska

Granić umješan u aferu Hypo?

Objavljeno

-


Više bivših hrvatskih službenika, među kojima i nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, umiješano je u aferu Hypo, piše bečki dnevnik Der Standard. Predstavnik zelenih u austrijskom parlamentu Peter Pilc kaže da je “slučaj Hypo banke počeo još u vrijeme hrvatskog stjecanja  nezavisnosti, kad je pod Franjom Tuđmanom prebačeno dvije milijarde eura u inozemstvo”.
Pilc ističe da je Tuđman imao seriju ljudi od povjerenja, koji su otvarali račune u više austrijskih banaka čime je financirana ilegalna kupovina oružja za vrijeme embarga. Kako su ljudi u koje je Tuđman imao povjerenja teško mogli nastupiti kao ulagači, tražili su strane lažne ulagače. „Tada je u igru ušla Hypo banka. Tuđman je imao novac, a poglavar Koruške Jorg Haider je imao banku”, rekao je on i dodao da su domaći i strani lažni investitori kupovali jeftino zemljište, koje je onda na „čaroban“ način pretvarano u građevinsko čime mu se značajno dizala cijena.
U narednoj fazi su na ta zemljišta davani veliki krediti Hypo banke, vrijedni stotine milijuna eura, a koji uopće nisu bili ekonomski opravdani. Hrvatska i njemačka tajna služba su od 2002. godine  našli velik broj loših kredita, a otada datira sumnja da je Hypo bio u središtu operacije pranja novca, rekao je Pilc. Kako su sve vlade bile informirane o tome, postavlja se pitanje zašto je bavarska državna banka BLB  kupovala Hypo banku.
“Neobično je da se bavarski premijer Edmund Stoiber  osobno umiješao i vršio pritisak na Hrvatsku narodnu banku (HNB) da odobri prodaju hrvatskog dijela Hypa Bavarcima. Zašto se tako ponašao?”, pita se Pilc. Istraga u vezi afere oko Hypo banke rasvijetlila je pitanje tko je 2007. pomogao da Narodna banka Hrvatske odustane od veta protiv ulaska Bayern LB, tadašnjeg vlasnika Hypo Alpe Adria grupacije, u Hrvatsku, naveo je taj list.
Na osnovu političke intervencije ta banka je tek u rujnu 2007. dobila odobrenje za ulazak na hrvatsko tržište. Kako proizlazi iz dokumenata do kojih se došlo u istrazi, bivši šef hrvatske diplomacije Mate Granić bio je u to “žestoko” umješan kao savjetnik Hypo banke, tvrdi Der Standard. Za svoje usluge Granić je dobio 200.000 eura, a rukovodioci Hypo Josef Kircher, Wolfgang Kulterer i Tilo Berlin dali su svoj pristanak. Granić je rekao Standardu da je od 2005. do 2008 godine Hypo Zagreb savjetovao “politički i ekonomski”, a Hypo Internacional 2007. i 2008. prilikom njenog “regionalnog širenja”. Tih 200.000 eura nije, kako je istaknuo, dobio on nego Nataša M. koja je bila zadužena za sva pravna pitanja u njegovom timu.
Istovremeno, vlasti u Lihtenštajnu odlučile su da zamrznu račune nekadašnjeg zamjenika ministra odbrane Hrvatske Vladimira Zagorca, koji je, također, umješan u aferu, jer postoji sumnja da se preko previsokih kredita obogatio. Državno tužiteljstvo zamrznulo je račune šest tvrtki i fondacija koje se smatraju bliskim Zagorcu i “Alpe Adria Privatbank”. Iz odluke suda od 1.rujna proizlazi da su bankari svjesno odobravali “prekomjerno financiranje” od kojeg je Zagorec profitirao. Njegovi otvoreni krediti iznose kod ove banke oko 71,8 milijuna eura, piše bečki list, a prenosi B92.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Anonimno

    21. rujna 2010. at 13:07

    ajme majko

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu