Nekategorizirano
ZALUTALE HIJENE
Većina ljudi danas je sklona vjerovati, a u to uvjeravati i druge, da ih u ovoj Zemlji više ništa ne može iznenaditi. Godinama su medijski bombardirani nevjerojatnim stvarima, pa se rukovode činjenicom kako je sve već rečeno, viđeno, napisano, ili, što je najgore, doživljeno.
Onda konačno lijepa vijest! U Republici Hrvatskoj, u Zagrebu, u jednom danu, promovirano je 307 (tristosedam) doktora znanosti. Viđena svečanost u togama na nacionalnoj dalekovidnici ipak nikoga nije ostavila ravnodušnim. Jer, nije sve crno, kako se do tada mislilo. Tristosedam novih, mladih dr. sc. je i broj i snaga rijetka u mnogo većim zemljama i, pomislili bi, dovoljna da izvuče ovu napaćenu zemlju, koja je netom izvojevala pobjedu u krvavom nametnutom ratu, a onda zapala u još gori, onaj protiv bijede nastale zbog “svjetske ekonoske krize”.
Tek promovirani mladi dr. sc. malo nas prepadoše svojim izjavama da ih većina nema zaposlenja ili da ga, bar u dogledno vrijeme, niti ne očekuju. Opet povratak u stvarnost.
E, sada se postavlja pitanje, jer je nemoguće izbjeći sumnju u njihove znanstvene kvalitete: Kako dr. sc., u ovoj Zemlji, može biti bez zaposlenja, ako znamo, a to smo ovih dana čitali u medijima, da je knjigu napisao čovjek s tek pola završene osnovne škole?
Ne samo knjigu, već sprema i povjesnu trilogiju i to na vječno aktualnu temu komunističkih zločina.
Dakle, djelo se ne temelji na mašti autora, već na povjesnim činjenicama, a to je, svi znamo, ozbiljan znanstveni rad.
To je napokon dokaz da je naš obrazovni sustav beznadno zalutao. Evo što su nekidan prenijeli mediji, a novim dr. sc. moglo bi poslužiti kao putokaz u svijetlu znanstvenu budućnost u RH:
“Autor spomenute knjige i buduće trilogije pod naslovom ‘Komunističke hijene’, Ante Matijević, rođen je u Poljicima kod Zadra, i u mladosti je uspio završiti tek 4 (četiri) razreda osnovne škole. Rodio se i odrastao u najsiromašnijoj obitelji u tom kraju i do Domovinskog rata je uglavnom radio kao sezonski radnik na Poljoprivrednom dobru Bokanjac. Krenulo mu je s Domovinskim ratom. Kako je zbog iznimnog siromaštva imao tjelesni hendikep, kao dijete bio je prilično izoliran, pa je početkom rata došao na svoje. U selu, s miješanim stanovništvom, postao je strah i trepet, policajac i sudac. S jakim političkim zaleđem iz jedne, a potom iz druge političke stranke, postao je drugi čovjek mjesne crkve i prvi u raspolaganju dobrima iz Karitasa i druge vrste pomoći namjenjene mještanima. Nedodirljiv, strah i trepet svoga kraja i napokon nesiromašan. Raste kućica zavidnih gabarita, nosi se skupa odjeća, uvijek crna, a nerijetko s trobojnom lentom preko grudi. Da, gotovo uvijek i crna tašna, koja je valjda kompenzacija za neukost. Gospodar je života u životnoj sredini i ne libi se etiketirati mještane prema vlastitim kriterijima. I ne samo etiketirati. Izgradio je vlastite parametre za domoljublje i obilno se njima služio na veselje svojih političkih mentora. Poslije rata, uglavnom oko Uskrsa, predvodio je kolonu zombija u ustaškim uniformama i znakovljem, koji su paradirali Zadrom, a kada ih je zabranila vlastita stranka postaje funkcioner u Udruzi ‘Hrvatski domobran’. Neuki Ante nije znao da su ustaše Zadar poklonile upravo onoj stranoj sili koja je bila dio fašističke koalicije u II. Svjetskom ratu. To se učilo u višim razredima, njemu nedostupnim, osnovne škole. Promijenio je političku stranku, a ova mu je omogućavalo još neko vrijeme političkog (i ne samo političkog) orgijanja i dobra života, te, kako vidimo, znanstveni rad.”
Čemu hladni podstanarski sobičci, trka za literaturom, povremeni radovi preko student-servisa, krediti i sva druga muka poznata tek njima, da bi se u konačnici s titulom dr. sc. završilo na burzi rada i nastavilo biti podstanar ostatak života, možda baš kod domišljatog Ante?!
Ante je, navode mediji, povjesničar, hrvatski proljećar, sudionik Domovinskog rata.
Anti je hrvatsko proljeće značilo mnogo. Tada su započinjali sezonski radovi na Bokanjačkom blatu, ali je njegov otac imao problema s tadašnjom državom. Naime, i tada je osnovna škola bila obvezna za sve, a njegov otac to svojoj djeci nije omogućavao. Država je brzo popustila, a žrtva je bila neznatna.
Povjesničar? Jesu li medije čitali studenti i profesori povijesti? Što oni kažu na njegove znanstvene kompetencije?
Ante uživa zavidnu vojnu mirovinu kakovu promovirani dr. sc., a i mnogi njihovi stariji kolege, mogu tek sanjati. Mašala!
Kraj Antine znanstvene karijere se ne nazire. Oko sebe i svog znanstvenog rada okuplja etablirana znanstvena imena mnogih, s titulama dr., prof. i sl. Za promociju djela nije slučajno odabrana znanstvena knjižnica. Radi se o ozbiljnu znanstveniku.
Ime i titula njegovog kolege, mentora, predsjednika Udruge “Hrvatski domobran”, profesora i pukovnika Hrvatske vojske, posebno privlači pozornost. Za njegove vršnjake i starije Zadrane, bivši zaposlenik “Bagata”, sa završenim zanatom, kojem je Omladinska organizacija i Gradski komitet SK u Zadru, omogućio šefovanje mnogo iskusnijim i školovanijim radnim kolegama. Doduše, došao je u sukob s rukovodstvom “Bagata”, i to zbog čestog odsustvovanja s posla, a zbog obveza u Komitetu. To je onaj pukovnik koji je ratovao iz sadašnje zgrade Županije i bio na čelu privatne vojske Gojka Šuška. Nedodirljiv do danas. Da li? Partija te nauči gerili. Vjerojatno je i akademski građanin postao gerilski.
Ovaj kulturni događaj, kakav je rijedak i u Zadru, navodi se, sufinancirala je i Zadarska Županija. Ni to nije čudo, osim u dijelu da se ne pojavljuju kao financijeri drugih znanstvenih dijela.
No, kako bi sve i išlo bez sadašnjeg župana zadarkog? Nije li to isti čovjek koji je uredno primao visoku državnu plaću svo vrijeme vladanja Hrvatskom tzv. Račanove koalicije, a da nije radio?
Tvrdio je da neće raditi ni dana za komunjare, pa je svo vrijeme bio na bolovanju, politički aktivniji nego ikad do tada.
Taj intelektualac, dipl. iur. i bivši policajaac, smetnuo je s uma da je tu vlast izabrao narod i to isti onaj kojemu je on sada na čelu u dvadesetini države.
Ne znam što u znanstvenom djelu piše. Nisam kompetentan donositi sud o njemu, ili o istini o kojoj se prvi put piše, a to u ovom slučaju nije ni važno. Događaj, sam po sebi, nije neuobičajen i sadržajem se trebaju baviti drugi.
Međutim, moju pažnju privukli su bitni sudionici u stvaranju djela koje smo čekali decenijama. Tri navedena osebujna lika, već po svom habitusu, privlače pozornost konzumenta kulturne vijesti.
Jedino ostaje nejasno što im je zajedničko, a daje dobre rezultate?
Učinilo mi se zgodnim njihovo iskustvo preporučiti nezaposlenim doktorima znanosti, a posljednju nejasnoću neka im objasne kolege s Odsjeka za psihologiju zadarskog Sveučilišta.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Hrvatska
VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti
Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.
Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.
Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.
Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…