Connect with us

Hrvatska

Ministarstvo: "Svjesni smo problema na nekim visokim učilištima!"

Objavljeno

-

 Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet (Foto: Ivan Katalinić)
Zadarska studentica koja je svojim jutrošnjim pismom medijima izazvala cijelu buru reakcija svih uključenih strana i natjerala u konačnici i samoga zadarskog rektora da ipak progovori o odluci Sveučilišta koja je izazvala revolt cijele rečene populacije, večeras je sastavila još jedno pismo i poslala ga ovoga puta – samo na adresu redakcije Z NET-a.
“Drago mi je da ste objavili moje pismo i na taj način ponovo pokrenuli određena događanja među studentima. Na taj način uistinu sudjelujete u kreiranju istine o kojoj ste govorili prije i pri otvorenju Vašega portala”, kazati će “razočarana studentica” na početku pisma, dodajući:
“Zahvaljujem vam što ste jedini objavili pismo. Ne znam je li problem u tome što mail adrese redakcija ne funkcioniraju ili mediji zatvaraju oči pred ostalim, senzacionalnijim vijestima?!”
U nastavku pisma, naša “sugovornica” prilaže današnji odgovor Ministarstva znanosti na pismo koje smo i sami jutros objavili i, i sama primjećuje da je Uprava za visoko obrazovanje Ministarstva neuobičajeno promptno odgovorila…
“Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je zaprimilo Vaš upit. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09) kojim su utemeljeni ‘bolonjski studiji’ ne poznaje status apsolventa, niti termin apsolventska godina. S obzirom da sukladno istom zakonu visoka učilišta autonomno utvrđuju pravila studiranja i upisa studenata, neka su visoka učilišta zadržala mogućnost upisa apsolventske godine koju su imali studenti dodiplomskih (starih) studija, dok neka nisu.
Nadalje, vezano uz besplatne diplomske studije, željeli bi pojasniti da se besplatni studij odnosi na studente koji svoje obveze izvršavaju u roku propisanog trajanja studija.
Žao nam je što ste iskusili ovakve probleme tijekom svojega studija. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebaju imati jasna i nedvosmislena pravila studiranja s kojima studenti trebaju biti upoznati na vrijeme.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je svjesno da postoje neka visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na kojima postoje problemi prilikom studija. No, bilo koje djelovanje Ministarstva ograničeno je autonomijom sveučilišta, koja otežava provjeru prijava i daljnji postupak. Budući da je odluka o plaćanju dijela školarine donesena na razini Sveučilišta, savjetujemo Vam da se obratite rektoru Sveučilišta u Zadru s molbom za rješavanje navedenog problema.
Upravo s ciljem djelovanja unutar akademske zajednice, Ministarstvo od 2004. godine stalno povećava prava studentskih predstavnika na visokim učilištima. Naime, sukladno gore spomenutom zakonu, studentski predstavnici u Senatu imaju pravo suspenzivnog veta u donošenju odluka Senata i to u pitanjima od posebnog interesa za studente. Studentski predstavnici imenuju studentskog pravobranitelja, koji vas može savjetovati o vašim pravima. Također, studentski predstavnici mogu pokrenuti postupak izvanredne provjere kvalitete studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ovaj postupak je neovisan i uključuje posjetu eksperata izvan vašeg visokog učilišta koji će utvrditi aktualne probleme i moći utjecati na njihovo rješavanje.”

BOLONJA NA ZADARSKI NAČIN
“Razočarana studentica” iz Zadra za Z NET progovara i o drugim problemima s kojima se zadarski studenti susreću… 
“Gube se naše prijavnice u referadi, zbog čega moramo ispunjavati nove, trčati po fakultetu i tražiti nove potpise i ocjene, no profesora nema, pa danima obilazimo faks dok nitko u tajništvu ne zna gdje je;
odbijaju nam se novi potpisi na te nove prijavnice jer se profesorima ne da i ne shvaćaju o čemu se uopće radi;
gubimo rokove zbog tuđih administrativnih pogrešaka;
neravnomjerno je opterećenje ECTS bodova po kolegiju – rezultat čega je da za jedan kolegij, s oproštenjem, mokrimo krv, a za drugi ispit spremamo čavrljajući na kavi s prijateljima, iz skripte od 3 stranice;
donose se odluke koje se kose s odrednicama bolonje, ne održavaju se ispiti ili se održavaju s razmakom manjim od 2 tjedna (nerijetko je da se ispit nakon prvog roka održi nakon jedva tjedan dana), ne funkcionira referada i web stranica Sveučilišta, ne održavaju se  kolokviji…” – kazala nam je.

 

“GDJE ĆEMO DOK SE ONI DOGOVORE?”
“Tržište rada danas uglavnom ne poznaje pojam prvostupnik, pa s diplomom koju dobijemo nakon 3. godine fakulteta možemo napraviti suicid ili nastaviti školovanje još sljedeće dvije godine – jer se nemamo gdje zaposliti! Poslodavac ne zna što smo i koje su nam kompetencije. Iskreno, ne znam ni sama što mi je trogodišnje obrazovanje za prvostupnika donijelo. Kada sam Ministarstvu prije 2 godine poslala mail i pitala gdje se mogu zaposliti s ovom diplomom, nakon više od mjesec dana sam dobila odgovor da Ministarstvo s nekakvom agencijom radi na izradi nomenklature zanimanja, pa će kroz koju godinu to biti riješeno. Postavlja se pitanje – gdje ćemo mi raditi i kako ćemo živjeti sljedećih par godina dok se oni ne dogovore…” – “razočarana studentica”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zhily

    30. rujna 2010. at 20:25

    Pa napokon da je neko više progovorio o ovome!!

     
  2. critical

    30. rujna 2010. at 21:35

    Ima toga još, ovo su samo grebotine…..

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu