Hrvatska
Vrući lonac ili pržionica najmalobrojnijih
“Balkanski vrući lonac”, tako bi se najslikovitije moglo opisati stanje u susjednoj nam Bosni i Hercegovini, u kojoj se malo toga istinski promijenilo, ili pošlo naprijed, još od završetka rata. Tri konstitutivna naroda, ravnopravna samo na papiru, u praksi jedva da mogu egzistirati u međusobnoj blizini. Na izborima i dalje pobjeđuju stranke nacionalnih predznaka, a Hrvati, kao najmalobrojniji, izvlače gori kraj.
Tako bi moglo biti i nakon nedjelje, za kada su raspisani novi izbori za Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine, Parlament Federacije BiH, te isto to i za Republiku Srpsku. A ona je, po svemu sudeći, doista postala “država u državi”, sa svim zasebnim institucijama i službama koje jedna neovisna država treba imati. Iako RS u međunarodnim krugovima ne znači ništa, ona je tu “de facto” i bosanski Srbi od nje ne odustaju. Za to su se uspjeli izboriti.
Hrvati, s druge strane, ne mogu izabrati ni svoga člana u Predsjedništvo. Djelomično zato što je njihov trenutačni predstavnik Željko Komšić, inače kandidat s liste bosanskohercegovačkog SDP-a, “samo Hrvat po rođenju” i, prema mišljenju mnogih tamošnjih Hrvata, ne bori se dovoljno za rješenje njihovih glavnih problema. Možda još veći razlog zašto su Hrvati u BiH najzakinutiji narod jest i to što se ne mogu međusobno dogovoriti.
Dvije najjače stranke s hrvatskim predznakom, HDZ BiH i HDZ 1990, nisu uspjele poduprijeti zajedničkog kandidata za hrvatskog predstavnika. Kandidatkinja HDZ-a BiH je Borjana Krišto, koju mediji već nazivaju “bosanskom Jadrankom”, ali nedostatak joj je što u predizbornoj kampanji uporno izbjegava javno sučeljavanje s protivnicima. Kandidat drugog HDZ-a, onog s godinom 1990, je Martin Raguž. Dakle, Hrvati se ni kao najmalobrojniji narod u borbi za vlastiti opstanak i za ono što bi im prirodno trebalo pripasti, ne mogu složiti. To, naravno, ide na ruku Komšiću i SDP-u.
Budući da su Bošnjaci dvostruko brojniji u Federaciji, oni bi lako mogli i ovoga puta svojim glasovima zapravo izabrati hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Oni će tako opet odnijeti prevagu i, u zemlji gdje svatko tjera vodu na svoj mlin, najmalobrojniji bi opet mogli izvisiti. Ne zaboravimo, međunarodna zajednica od Predsjedništva BiH uskoro očekuje neke važne odluke o daljnjem konstituiranju zemlje, a one bi se, ako ovako ostane, donijele bez poštivanja volje hrvatskog naroda.
Boljka bosanskohercegovačkih Hrvata jest i njihova nedovoljna zainteresiranost za izbore u vlastitoj zemlji. Tome u prilog ide činjenica da je na prvim poslijeratnim izborima u BiH, tada najjača hrvatska stranka – HDZ BiH – osvojila 338.000 glasova. Na zadnjim su izborima oba HDZ-a, od kojih svaki tvrdi da je pravi nasljednik onog prvog, zajedno sa svim koalicijskim partnerima osvojila tek 130.000 glasova. Odaziv Hrvata na bosanskohercegovačkim izborima pao je ispod 50 posto, što je zbilja zabrinjavajuće, kada uzmemo u obzir da se upravo u ovim vremenima grade temelji za budućnost države koja još nije u potpunosti uređena. Tamošnji kritičari ukazuju na činjenicu da hrvatske stranke nisu dovoljno učinile, kako bi probudile svijest u svojem narodu i ukazale na važnost izlaska na nedjeljne izbore.
Što će biti dalje i kakva budućnost čeka “balkanski vrući kotao” ili državu BiH, skupa s hrvatskim narodom koji ondje živi od pamtivijeka, znat ćemo nakon izbora.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!