Connect with us

Nekategorizirano

NI PRAVNICA NI PRAVEDNICA

Objavljeno

-

Jadranka Kosor (Foto: PIXSELL)
George Bernard Shaw, engleski nobelovac, jednom je rekao otprilike ovo: Pametan čovjek prilagođava se svijetu, a budala čeka da se svijet prilagodi njemu. Neki tu sentenciju pripisuju babi Antuna Vrdoljaka, a meni se učinila zgodnim predloškom za osvrt na nezaobilaznu medijsku ličnost, gospođu Jadranku Kosor, predsjednicu hrvatske Vlade. Sentencije, poput navedene, svoju vrijednost crpe iz činjenice da je u jednoj rečenici utkana velika životna mudrost za koju je autor, jedan ili drugi, bio zaista kompetentan. Da je imao pravo na dvije rečenice, ili da živi danas i ovdje, zacijelo bi dodao: Ali ne valja pretjerivati.
Kako je gospođa Kosor nezaobilazni lik u mojoj svakodnevici, koji mi ne ostavlja prostora da se, barem načas, mislima posvetim bilo čemu relaksirajućem što bi mi olakšalo sumornu svakodnevicu koju mi je nametnula, mišljenja sam da će mi barem priča o nevolji  istu olakšati.
Njena pojava u javnom životu podsjeća na neka biblijska iskustva, pa me počelo progoniti pitanje: Kako poslije dva milenija povjerovati u istu priču? Jesam li i sam, bezrezervno prihvaćajući ponuđenu teoriju o pojavi gospođe Kosor, doprinio svom neznanju i patnji koju trpim?
Kažu da je svojedobno predsjednik RH, dr., jedini otac kojeg je, prema vlastitom kazivanju imala, doveo k sebi na visoke državne i partijske funkcije samo zato što mu se svidjela glasom na nekom radiju gdje je provela rat? Ako je tako, nitko sretniji od mene, jer sam imao predsjednika koji je po sluhu na daljinu mogao otkriti, kako se pokazalo, genijalnu povjesnu ličnost.
Kada se sjetim drugih njegovih odabranika, stječem dojam da su zaista odabrani na neviđeno.
No, ima onih koji tvrde da to i nije baš tako, već da se njen povijesni početak svodio na mnogo realnije i, za to doba, uobičajenije okvire.
Genijalna, kakva nedvojbeno jest, bila je, prema dostupnim biografskim podacima, novinarka od 1972. ili od svoje 19-te godine i to na državnom radiju, odnosno novinama. Za takovo što u takova vremena genijalnost, ili spomenuta prilagodba, bila je stvarno neophodna. Iskustvo s medijima vidljivo je na svakom koraku, u svakom njenom postupku. Iako nema iskustva na televiziji, kažu da i pred kamerama postaje potpuno druga ličnost. Neprepoznatljiva. Nedavno, dok je gacala poplavljenim područjem, ostala je bez teksta pred bespomoćnim pukom. Snimatelj je snimio, a mi otkrili njen novinarski  genije. “Ne moraš baš sve snimati”, njen je genijalni stav koji čusmo.
Na pamet mi padaju brojni hrvatski novinari koji su pratili ratna zbivanja iz prve ruke. Mnogi su čak bili članovi HDZ-a, no nikada nisu pozivani na Pantovčak, čak ni na jedan dan. Po svemu sudeći, nisu imali vremena na prilagodbu. Bilo je važnijih stvari.
Ne zna se kada je završila pravni fakultet. Vjerojatno zajedno sa Stankom Zrilićem jer su pokazali iznimnu srdačnost u odnosima, ali se zna da, kao dipl. iur., ima osebujan stav kada se njoj i bliskima spočituje krivica. Ona u pravilu odvraća navodnom krivicom drugih, što nije svojstveno ni pravniku ni pravedniku. Takovo prebacivanje krivice je, u bliskoj povijesti, donijelo mnogo zla. Valjda prilagodba trenutku, ili jedino moguća reakcija. Nema podataka o njenom radu u struci, što je pomalo neshvatljivo. Zaposleni pravnik u državnoj službi donosi više od posla dopisnog novinara.
Ali, ako se čovjek prilagodi, možda i ne mora biti tako. Nije li sposobnost prilagođavanja, odnosno shvaćanja i laganog snalaženja u novim prilikama… oštroumnost, bistrina duha i pamet, definicija inteligencije?
Njena politička karijera je stvarno impresivna. Kao da u ovoj Zemlji nije bilo više od desetak ljudi sposobnih za najviše državne i partijske funkcije!? Sadašnja politička funkcija joj je jedanaesta od naglog i tajanstvenog uzleta 1995.
Ni  Wikipedija nam ne daje niti jedan njen privatni podatak. U toj rubrici se također nabrajaju počasti, nagrade i odlikovanja. Tek su  mediji povremeno prenosili da je vrlo kratko živjela s ocem, ali i suprugom, ocem svog sina, a da polubrata ignorira. Ništa tragično. Ni prva ni zadnja. Dakle, vrlo kratko je živjela u kompletnoj obitelji prema svijetovnim i crkvenim uzusima. Možda bi ovo iznošenje privatnih podataka izgledalo degutantno da se ne odnose na prvog ministra, da se ne taje i da s takovom biografijom nije godinama bila baš ministrica obitelji. Koja hrabrost, ili samo prilagodba. Zašto nije bila ministrica kulture, jer je plodni pisac. Koliko je tu bilo smišljenog nazire se već sada, a uskoro će još više.
Objavila je četiri knjige, piše u rubrici privatni život, i to dvije o Domovinskom ratu, a dvije knjige pjesama. Gdje je peta? Ona u kojoj se, po sjevernokorejskom modelu, govori o velikom vođi. Šteta bi bilo da povijest preskoči ovu stepenicu u vrhunskom prilagođavanju.
Dobro je da se, kao prvi ministar i pravnik, hvata u koštac s kriminalom, jer tko bi i mogao bolje i više. Zašto bi netko nepromišljen blatio uzlet njene briljantne političke karijere. No, zaboravlja, pri tom, da nema beskompromisne borbe protiv kriminala ako se zakon tumači (a tako i postupa) parcijalno. Bliskog suradnika, možebitnog krivca za nekoliko ljudskih života i ogromnu materijalnu štetu, uzima u osobnu zaštitu, tajno se sastaje s bliskima koji su pod istragom, podatke iz istraga koristi u političkim obračunima, kontrolira DORH, prijeti s onim što joj nije dopušteno i slično. 
S navedenim i sličnim navikama se ne rješavaju problemi u općekorumpiranom društvu, već se društvo gura u daljnje produbljavanje političke i ekonomske krize. Hoće li se na vrijeme prilagoditi? Otvara široki front osobnog rata i sve je izvjesnije da ga neće moći kontrolirati. E, tu će morati upregnuti posljednji atom moći prilagodbe. Bit će zanimljivo na slijedećoj razini.
Svjesna je Premijerka svoje karizme. Na očajničke vapaje potopljenih ljudi za elementarnom pomoći države, ona im odvraća da je ona tu. Njen najbolji ministar također. Ona u gumenim čizmama, a on u salonkama.  Njihov stilist ne zaslužuje svoju plaću. Ili su se prilagodili stazama.
Nikako se ne smije zaboraviti njena direktna zasluga za nevjerojatan uspjeh turističke sezone. Koja katastrofa bi bila da nije prepoznala pokušaj podmetanja tkoznakoga u vidu dijela pozadine izvjesne manekenke. Valjalo je inteligentno procijeniti što je veći problem, guza ili hrpe radnica koje po grupama viču po Dalmaciji. Navodno ne primaju plaće mjesecima. To stranci i tako ne razumiju. Odluka nedvojbeno na mjestu. Rezultati su to potvrdili.
Dvaput se tajanstveno ukazala, 1995. i 1999. Nadamo se da će i treći put kada postane predsjednica države. To joj je davnašnja želja, a prema riječima Đurđe Adlešić, ona postaje šefica samo u kriznim vremenima. Krizna vremena si je svakako osigurala. Aferim, šefice!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti

Objavljeno

-

By

Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.

Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.

Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.

Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu