Connect with us

Nekategorizirano

ZADAR – MIT ILI STVARNOST ?

Objavljeno

-

Prazni peroni Željeznički kolodvor (Foto: Žeminea Čotrić)
Sretnemo li čovjeka, najprije ga možemo upoznati pogledamo li mu cipele. Uđemo li mu u kuću, pogledat ćemo mu kupatilo. Grad ćemo najprije upoznati – vidimo li mu kolodvor.
Ta provjerena mudrost, ustvari, potvrđuje da su najdostupnije i najjednostavnije stvari ujedno i najefikasnije. No, rečena mudrost će ozbiljno doći u pitanje kad netko poželi upoznati grad Zadar. Rijetki nisu čuli da se radi o najperspektivnijem gradu u Državi, da je napredovao više od drugih u svom rangu, da je po mjeri čovjeka i da je život u njemu privilegija. Bude li putnik namjernik pitao građane, dobit će baš takav odgovor.
Neće se svatko dati smesti, jer, od postanka „Ježeve kućice“, stoji pravilo da svatko najviše voli svoj dom. Past će mu na pamet još jedna mogućnost. Zadar je peti grad u Hrvatskoj po veličini, ali najveći kojim upravlja vladajuća stranka. Možda su pristrani kad crtaju grafikone i pišu povijest.Većina će se osloniti na mudrost iz uvoda, htjeti se uvjeriti iz prve ruke i upasti u dilemu.
Željeznički kolodvor, ulazna vrata u svaki grad i njegova legitimacija. Ime grada napisano je ogromnim slovima i iza toga je on sam. Odatle put vodi do hotela, često do bolnice. I, tu nastaje problem. Dvojba. Je li problem u narodnoj mudrosti ili u njegovim očima? Vidi mjesto, koje po svemu potsjeća na nekakav zaseok poslije akcije Maslenica ili Oluje, zavisi od kuta gledanja. Gotovo nov objekat, ali zločinački devastiran. Nekad je bio veličina, mlađi od samog putnika. Malo će ustuknuti, jer tu nešto ne štima. Oni koji su to napravili ,„rječju, djelom ili propustom“, ne mogu biti isti oni iz turističkog prospekta, vrijedni, pametni i sve drugo što treba da grad bude najbolji. „Kolodvor ZOO“ iz svojih „slavnih“ dana. Dakako, ne arhitektonski.
Krene li prema hotelu, ili bolnici, što je realno, vidjet će ogromno parkiralište motornih vozila sa zemljanom podlogom, koje polako nestaje u smeću. Pomislit će da se radi o posebnoj parkirališnoj podlozi koja priječi otjecanje motornih ulja u tle, što je zakonska norma i razočarati se ponovo. Što bi tek bilo da sazna da je privatno, da je tu duže od dvadeset godina i da baš nikoga za to nije briga. Mjerodavni bi mu rekli da je to privremeno i, ako je Marsovac za kojeg vrijede astronomske veličine, bit će mu lakše. Što ako nije? Sličit će mu to sve na slavonski buvljak iz sedamdesetih i zagrcnuti će se.
Ne može biti gore, pomislit će, i već nakon pedesetak koraka vidjet će smetište uz cestu, najgore vrste, za koje nitko nije siguran krije li opasne tvari usred grada. Opasno stvarno izgleda. Dio koristi privatna osoba i svakome je jasno da tu ima dosta bezakonja. Tko god je, vrlo je otporan na inspekcije.
Poslije slijedećih pedesetak koraka dolazi i slijedeći krug pakla. Ruševine, pune smeća i izgladnjelih mačaka, koje, dok prolazite nogostupom užim od pola metra, ispod rupa u ruševnom i zaraslom zidu koji im je nastamba, pozorno prate imate li jestivog prtljaga. Invalidi i djeca u kolicima su u dvostrukoj opasnosti. To je dok pješačite i nemoguće je izbjeći da vas neki supatnik iz vozila upita za put do hotela, bolnice, ili gradske plaže. Teško ćete mu objasniti, jer nema prometnih znakova koji bi ih usmjeravali. Morat će višestruko kršiti prometne propise. Sramit ćete se kao da ste sami krivi. Možda na to gradski oci i računaju, jer nije jedino mjesto gdje se za njih sramimo.
Tražimo li bilo kakvo opravdanje za sve viđeno, prvo ćemo pomisliti da je razlog Ministar prometa, naš čovjek, koji na taj način odbija da mu se spočita eventualni lokalpatriotizam. Međutim, problem je mnogo stariji od njegove funkcije, ali ga to ne amnestira potpuno. Bio je u prilici da ga sanira.
Kako vrag nije uvijek potpuno crn ima i svijetlih točaka. Naprimjer, nema neuređenog igrališta, zahrđalih dječjih igraonica, golova, čiji stativi mogu ozlijediti dijete i polomljenih koševa, među obližnjim zgradama. Nereda nema, jer nema niti takovih objekata i to u najnaseljenijem dijelu grada.
Od silaska s Jadranske turističke ceste, Bulevarom do bolnice, ima više smeća nego na deponijima manjih gradova. Najprometniji i najjadniji ulaz u neki grad.
Mogu li nas gradski oci prosvijetliti i na pogodan način nam objasniti što nam je to dobro, a mi ne zapažamo? Ministar Šuker je to uvježbao i valjalo bi koristiti njegovo iskustvo. Za njega je i nepovoljni kredit privilegija rijetkih. Je li to iskustvo već primjenjeno i u Zadru. Možda valja sačekati da se valorizira, naprimjer, grandiozno djelo graditelja Galića i njegovih Markovih konaka. Dobit ćemo nemjerljivo bogatstvo poput Splita, koji se diči Dioklecijanovom palačom. Strpiti se 1700 godina i izliječiti od kompleksa Splita. Ali, zar do tada nebi mogao bar jedan bager komunalnog poduzeća izići na teren. Barem onoliko dugo koliko stoji na ulici dok njegov vozač krčmi u obližnjem kafiću?
Nije da ne znamo gdje prednjačimo pred drugima. Naprimjer, u vrhu smo po broju narkomana, rušenju stoljetnih stabala i pretvaranju igrališta u parkirališta.
Vjerujem da i Zadar, poput drugih, ima svoje Zelene. Pozelenjeli dabogda.
Vratimo se ježu, koji kaže: „Ma kakav bio moj rodni prag on mi je uvijek mio i drag“. Gospodo Odgovorni, ne zloupotrebljavajte tu „ježevu“ stečevinu i ne dičite se djelima prethodnika. Predobro ste plaćeni da biste nam prodavali tuđu robu. Pomozite da shvatimo je li prospritet Zadra mit ili stvarnost.
Ovdje je riječ tek o jednoj gradskoj ulici. Ići ćemo i dalje, prema zapadu (grada) i saznati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti

Objavljeno

-

By

Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.

Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.

Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.

Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu