Connect with us

Hrvatska

Slavonija i Dalmacija zaostaju za hrvatskim prosjekom

Published

on


Razlozi nove Vladine Strategije regionalnog razvoja i njezine prednosti u odnosu na dosadašnji način izdvajanja sredstava jedinicama lokalne samouprave bile su glavne teme prvih današnjih prezentacija na drugom godišnjem Susretu gradonačelnika i poduzetnika, koji se tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana održava u zadarskom hotelu Kolovare.
Ivo Žinić, glavni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH iznio je u nekoliko točaka glavne smjernice i ciljeve zbog kojih je Strategija donesena. On je naglasio kako će se manjom centralizacijom državnih sredstava moći omogućiti ravnomjeran i pravedniji razvitak svih dijelova Hrvatske.
Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, govorio je o neučinkovitosti dosadašnjeg modela financiranja lokalne samouprave.
– Područja od posebne državne skrbi tijekom proteklih godina doživjela su dodatnu depopulaciju. Istraživanja su pokazala da većina općina u Hrvatskoj bez dodatne pomoći države ne bi mogla financirati ni svoje osnovne troškove, a među njima mnoge nisu na popisu područja s dodatnom potporom. Međutim, smanjenje broja općina i gradova nije rješenje, već povećanje poreznog udjela koji ide općinama i gradovima. Umjesto sadašnjih 10 posto, cilj bi trebao biti barem 20 posto. To bi omogućilo decentralizaciju zemlje, ali i veće financijske mogućnosti, samim time i odgovornost na svakoj jedinici lokalne samouprave, rekao je Grčić.
Grčić je predstavio crne statistike lokalnog razvoja, prema kojima je jasno da u Hrvatskoj postoji prevelika razlika u efikasnosti među regijama, dosadašnji sustav ne funkcionira i da su promjene nužne.
Uspoređujući regije u zemlji, očito je da Slavonija i Dalmacija već 20 godina zaostaju čak za 30 posto u vlastitoj proizvodnji, odnosno BDP-u, u odnosu na hrvatski prosjek, dok su sve ostale hrvatske regije u plusu.
Mato Crkvenac je ispred Razvojnog foruma Zagreb govorio o indeksu ekonomske efikasnosti gradova, odnosno istraživanju koje njegov tim provodi već šest godina. Detaljni profil svakog grada u Hrvatskoj najavio je da će biti objavljen u veljači iduće godine.
– Ne možemo smanjiti dug, ali možemo povećati rast proizvodnje. To može biti rješenje, uz smanjenje deficita. Nema rješenja bez inovacija, zato je nužno poticati nove, moderne tehnologije, rekao je Crkvenac.
Crkvenac je istaknuo četiri osnovna ekonomska problema u Hrvatskoj: nedovoljna znanja za rad s novom tehnologijom, loši uvjeti rada, umiješanost politike u gospodarstvo i korupcija te prevelika cijena kapitala.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog

Published

on

By

unsplash

Prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Medijski naslovi ponovno najavljuju zimu kakva se ne pamti – jednu od najhladnijih, ako je vjerovati njihovim prognozama. Naime, poznati bosansko-hercegovački meteorolog Nedim Sladić kaže kako sve hladnije europske zemlje žele još na ljeto saznati kakva zima nas čeka te kada mogu očekivati prve pahulje snijega.,a takve se informacije doznaju ovisno o određenom referentnom periodu koji se izražava u postotcima.

“Trenutno najčešće radi usporedba u odnosu na niz 1991.-2020. Na temelju trenutačnih izračuna, kao i usporedbi iz prošlosti, izrađuju se planovi kako bi se na vrijeme procijenila dovoljna količina energenta za zemlju” ispričao je Sladić za Slobodnu Dalmaciju.

Nadalje objašnjava kako dugoročne prognoze ne mogu biti savršene te dodaje kako je potrebno dobro poznavanje fizikalnih osnova, razmjene procesa između atmosfere i oceana kako bi se dobio dobar pregled globalnih pokretača atmosfere.

“Niti jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti izuzetno korisna meteorolozima ako se “između redaka“ pravilno primijete i iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao u kratkoročnoj prognozi vremena, no razlika je u tome što su signali u kratkoročnim prognozama snažniji, podržaniji i lakši za praćenje, jer su atmosferski sustavi već definirani i razvijeni” istaknuo je meteorolog.

O najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina kaže kako se svake godine slušaju i čitaju iste stvari. “Nemoguće je precizirati točno “u datum“ kad ćemo, povrh toplijeg razdoblja, imati i povremene prodore hladnijeg zraka sa sjevera, jer to nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u siječnju, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificiralo temperature zraka i učinilo ih “umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine…” objašnjava Sladić.

Prema DHMZ-u, za kraj vikenda nas čeka djelomice sunčano vrijeme, u unutrašnjosti u noći i prijepodne mjestimice magla i niski oblaci koji se lokalno mogu duže zadržati. U drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj naoblačenje, navečer mjestimice kiša. Vjetar će biti većinom slab u gorju i na sjevernom Jadranu ponegdje umjeren jugozapadni, a na jugu još ujutro bura. Najniža jutarnja temperatura će biti od -3 do 2, dok će na Jadranu biti negdje između 5 i 10 °C, a najviša dnevna između 7 i 12, na moru od 13 do 18 °C. Radi magle je izdano i žuto upozorenje u osječkoj, zagrebačkoj i karlovačkoj regiji, a početkom tjedna možemo očekivati promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme s kišom, u srijedu na Jadranu i obilnijom. Naime, prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Po pitanju snijega, meteorolog Sladić je dao svoju prognozu te tvrdi kako nas početkom tjedna očekuje jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje. Ističe kako bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, već i u u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske.

 
Continue Reading

Hrvatska

Od utorka nove cijena goriva: Jedna vrsta jeftinija, druga poskupljuje

Published

on

By

Poskupljuju eurodizel i plavi dizel, dok će eurosuper biti jedan cent povoljniji.

Doznajemo nove cijene goriva.

Tako će od utorka Eurosuper pojeftiniti za jedan cent pa bi nova cijena trebala iznositi 1,45 eura po litri.

Eurodizel će poskupjeti za dva centa i nova cijena će iznositi 1,38 eura.

Plavi dizel također poskupljuje. Nova cijena iznosit će 0,77 centi, prenosi Net.hr.

 
Continue Reading

Hrvatska

Stiže promjena vremena, evo kad bi zima mogla ugristi…

Published

on

By

foto: Saša Čuka

Pretežno vedro je diljem Jadrana, u unutrašnjosti je umjereno oblačno, česta pojava je i magla. Magla mjestimice smanjuje vidljivost u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba.

U nastavku subote prevladavat će većinom sunčano, osobito na Jadranu. Bura je na moru i dalje jaka, ograničava promet, no slabjet će u nastavku dana.

Nedjelja će donijeti naoblačenje, osobito u drugom dijelu dana, kad treba računati na kišu na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Bit će to uvod u niz nestabilnih dana.

Novi tjedan počet će nestabilno, s kišom i pljuskovima, češćim duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Sredinom tjedna izgledno je jače zahladnjenje, koje bi mogao popratiti i novi snijeg, no situacija je još podložna promjeni.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu