Nekategorizirano
Boban Rajović: “Toliko volim Hrvatsku, da me Srbi zovu Franjo”
“Pozdravi mi sve more, planine, okupane mjesečinom prije zore, ljubav jedinu, moju Draganu…”, stihovi su kojima je Boban Rajović započeo, kako kaže: “nezaboravnu žurku” u klubu Skipper u Zadru. Stihovi su namijenjeni njegovoj supruzi, čije ime ima tetovirano na svojoj desnoj ruci. Dok je Rajović u 22 sata bio s reporterima Z NETA u hotelu Bastion, ispred kluba Skipper se već okupilo 50-ak obožavatelja, kako ne bi ostali bez ulaznice i dugo očekivanog koncerta.
* Ovo ljeto si bio na plakatima za nastup u zadarskom “Maraschinu”, povodom revije koju su nosile Stefany Hohnjec i Aleksandra Grdić, a navečer je tvoje ime na njime kemijskom prekriženo. Koji je razlog tome?
– To prvi puta čujem od vas. Možda je Stefany Hohnjec imala želju da ja budem tu, pa najavljivala (smijeh)… Zaista nisam čuo za to, ovo je prvi put da gostujem u Zadru.
* Izlazi novi album?
– Da, izlazi za deset dana. Dvoumim se između imena “Princeza” ili “Zdravo bila”, iako će najvjerojatnije biti “Princeza” jer je ljepše, a i to je pjesma koju najviše volim s novog albuma.
“Nismo ista krv, princezo moja, druga majka, drugi dom, a zašto poslije tebe srce boli isto kao kad te izda netko tvoj, nismo ista krv princezo moja, zbog tebe odlazim u drugi grad, nije važno je l’ na istok il’ na zapad samo da te s drugim ne gledam…”
* Kako si se počeo baviti pjevanjem?
– S 19 godina sam se počeo baviti pjevanjem po klubovima u Danskoj i Švedskoj. Pjevao sam na “jugoslavenskom” tada(smijeh) po klubovima kao “pred-pjevač” Vesni Zmijanac, Dragani Mirković i tako dalje. Onda sam 2000. godine odlučio otići u Beograd snimiti svoj album. Oduvijek sam znao stvoriti dobru atmosferu, svi su mi govorili da pokušam s pjevanjem i eto, propjevao sam.
* Bio si dobar u nogometu, zašto nisi nastavio u tom smjeru?
– Nogomet mi je išao dobro, ali sam imao razne povrede. Da vam pravo kažem, ni život me nije mazio. Otac mi se selio s mjesta na mjesto i borio se za život, nije bilo novca. Unatoč nogometu, uvijek sam osjećao da sam “Bogom dan” za nešto posebno i da imam karizmu, ili da zabavljam ljude ili da budem medijski zapažen.
* Koliko ti znači medijska pompa?
– Često zna smetati, ali bi ružno bilo da govorim kako mi smeta jer sam nekad to zaista želio, to mi je bio san. Htio sam da me ljudi vole i da vjeruju u ono što radim. Puno puta ovaj posao bude težak i naporan, ali ne smeta. I sad ovog trenutka, nisam se stigao niti obrijati. Do jutros sam bio u Beogradu, kasnije kod Alke Vujice u Zagrebu na ručku i evo sad u Zadru.
* Dobar si s Alkom?
– S njom sam snimio duet, pjesma se zove “Kraljica i kralj”, a premijerno ćemo je izvesti na mom koncertu u Ciboni 4. studenog. Prijatelji smo i mogu reći da imam lijepo mišljenje o njoj. Rekao sam i njoj i drugim ljudima da je ona osvježenje u mom životu. Ljudi to ne razumiju, ali je tako. Dobra je kao osoba, uvijek kad dođem kod nje skuha mi ručak, pazi na mene kao da sam njezino dijete.
* Imaš li vremena za obitelj?
– Tu imam veliki problem i ta me sitacija izuzetno puno boli. To je jedini minus u mom životu i nažalost ogroman, zato što ne znam ima li što teže u životu od onog kad ne možete vidjeti svoju djecu. Srce mi se cijepa i jako sam tužan zbog toga. Puno puta ostanem sam u hotelu ili kući i tad znam zaplakati kao malo dijete. Sin Andrija, dolazi kod mene na tjedan dana, a dvije princeze Ivana i Anđela će mi doći na koncert 4. studenog u Zagreb. Vrlo je teško, oni žive u Kopenhagenu, a ja u Beogradu. Najgore je što kad dođem s nastupa, ne dođem k njima kući nego budem sam.
* Koliko si u braku?
– Već 19 godina, što nitko ne bi povjerovao, no to je sve zahvaljujući njoj, sigurno ne zahvaljujući meni, priznajem. Za ženu sam otpjevao jednu pjesmu koju 90 posto oženjenih muškaraca ne bi smjelo otpjevati, ali ja jesam. Pjesma se zove “Dripac”, a kroz nju sam je zamolio za oprost.
Još onaj isti sam dripac, što krišom od tebe dva je života vodio, što je djevojke lake, kad nisi tu bila u naš stan odvodio, još onaj isti sam đav’o što duše je krao, a nije znao šta je stid, samo bol ti dao i svojom te zvao kada me tuga pritjera o zid…
* Nude li ti se djevojke na nastupima?
– Imam, raznoraznih. Mislim da neki ljudi nisu svjesni ni koliko je to, moram priznati da je teško odoljeti. Vodio sam suprugu tri, četiri puta na nastupe i ne želi više dolaziti. Žene u publici me vole i žele da im priđem. Onda ja odem kroz publiku i poljubim cure, koji put i u usta, ali je meni to profesionalizam.
* Koji ti je nastup posebno drag?
– Moram priznati da se radi o nastupu u Hrvatskoj. Svi mi pjevači imamo teren gdje najbolje prolazimo, za mene je to Hrvatska. Najdraži mi je nastup bio u splitskom “Mastersu” jer su napravili prije ponoći zabavu za djecu do 16, a kasnije za starije. To ne znači da drugdje loše prolazim, ali ima dva, tri grada na planeti gdje priznajem da slabo prolazim. Samo sam u Sarajevu dva puta loše prošao, a zovu me stalno da dođem. Jednom je bila slaba posjećenost i strah me opet ići. Moj teren je Hrvatska. Srbi i Crnogorci su me počeli zvati Franjo, ja ih zafrkavam da sam kupio šahovnicu i objesio o zid u mom stanu u Beogradu te da sam kupio i stan od Hrvata.
* Gdje ćeš pjevati za doček 2011. godine?
– Najvjerojatnije u diskoteci “The Best” u Zagrebu. Imam dosta ponuda, htio sam pjevati u New Yorku, ali je zeznuto jer ako odem gore ne mogu raditi reprizu dočeka, ni dan poslije, već samo jednu noć, a ne želim dani da mi propadaju.
* Hoćeš li uspjeti vidjeti obitelj taj dan?
– Prošli put su žena i djeca bili u Trogiru sa mnom. Samo mi je bilo teško jer tu večer radim, ne mogu biti s njima. Djeca u disko klubu, druge djece nema… bilo mi je krivo. Otkucava ponoć, ja na pozornici dok svi drugi ljube svoje bližnje, to su minusi ovog posla. Najisplativiji je neki trg jer odradiš sat vremena i odeš kući. Vujica mi je danas predložila neku ponudu da pjevamo na trgu u Karlovcu, tako da bih radije to za manje novce, nego za više diskoteku.
* Jesi li se na početku karijere bojao doći pjevati u Hrvatsku?
– Ja se nisam bojao, bend se bojao. Oni su čak znali i beogradske tablice s kombija micati. Ovom prilikom moram kazati kako sam veliki jugonostalgičar, kad bih iz Danske išao u Crnu Goru, uvijek bih roditelje pitao kad ćemo u “Jugu”. Čim bismo u Sloveniju ušli, nije bilo bitno 1.000 kilometara do Podgorice, već ulazak u državu. Tu Alka i ja imamo zajednički stav, oboje volimo Tita. Mi smo pioniri(smijeh).
* Jesi li imao kad problema na nekom koncertu, na osnovu rata i posljedica istog?
– Kad nam je završio nastup u Primoštenu, neki su išli autom za nama pa smo morali bježati.
* Gdje je bolja zarada, u Hrvatskoj ili Srbiji?
– Definitivno je bolje u Hrvatskoj. Večeras je 60 kuna ulaz, nekad stave cijenu 70, nekad 100 kuna, a u Srbiji se bune kad se stavi cijena ulaznice od 35 kuna.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA16 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
werevolf
16. listopada 2010. at 11:44
Ko je ova seljačina??
GogyZ
16. listopada 2010. at 13:43
Sto se pravite glupi a sinoc ste bili na koncertu….
TheMrStocker
11. prosinca 2010. at 15:19
http://www.youtube.com/watch?v=GNSaBHz48sY
Paula
10. studenoga 2011. at 14:33
najbolji si Bobane <3<3<3<3<3
Paula
10. studenoga 2011. at 14:35
<3<3 Za tebe dat ču život <3<3
ervin
16. prosinca 2011. at 21:19
sta reci Bobane svaka ti cast jedan si od specijalaca za pjevace najvise mi se dopada tvoja istina tvoje rijeci tvoj bol koji trpis dok nisi s porodicom ja se nadam da ce doci vrijeme da budes vise vremena uz porodicu svoju da ces da gledas svoju djecu danas sutra kako pjevaju umjesto svog babe ovim govorom ti zahvaljujem na svim koracima koje si postigao u zivotu i ne predaji se….
pavle
14. veljače 2015. at 11:39
kad ces imat koncert u vasojevice
Istina
14. veljače 2015. at 16:15
Bobane ,pa ti i jesi Hrvat,odakle potječeš sve je naše bilo ,a sad oteto ,sve je to Hrvatska,geni rade Bobane,geni